Bankama oprost, dužnicima kazna: zašto vjerovnici i korisnici (otpisanih) kredita nisu jednaki pred zakonom?

Bankare je usrećila porezna reforma. Nenaplaćena potraživanja, a u pitanju su loši krediti pravnim i fizičkim osobama - od početka godine tretiraju se kao porezni odbitak, a takva im je mogućnost - podsjećamo - dana i lani kod prebacivanja kredita iz "švicarskih" u eurske.

Zločesti će reći da se tako država i banke dogovoraju ispod stola na račun poreznih obveznika; jer prvo su političari spasili dužnike u francima radi glasova, a sada to bankama kompenziraju manjim porezima, da bi na koncu i jedno i drugo platili oni koji nisu ni bankari ni dužnici - a to su ostali porezni obveznici.

Pojednostavnjeno, šteta koju su imale banke zbog loših plasmana kredita bankrotiranim građanima i tvrtkama, anulira se preko leđa građana. Istovremeno, dok se bankama oprašta porez jer su loše procijenile komu prodaju novac, jer novac je, podsjećamo - roba - dužnici i dalje ostaju žigosani kao takvi.

Nenamjenski krediti

- Gledajte, Vlada je poreznom reformom dala mogućnost bankama da pokriju štetu kad su u pitanju nenaplativa ili djelomično naplativa potraživanja, tako da im je omogućila da im se u visini tih dugovanja koja neće namiriti, oprosti porez. Tako prakitčki za banke nema štete iako je poslovni rizik u prirodi njihova posla. S druge strane, banke ne obavještavaju klijente da na račun njihova duga, koji su otpisale kao nenaplativ ili djelomično naplativ, nisu platile porez na dobit, točnije, da im je osnovica za plaćanje tog poreza umanjena. Uglavnom vam je tu riječ o nenamjenskim kreditima do deset tisuća eura za koje ne postoje instrumenti osiguranja, poput jamaca ili hipoteke, jer ih u protivnom ne bi mogli lako ni plasirati, pa na njima iz tih razloga najčešće i gube - kaže Iskra Maras, pravna savjetnica Udruge "Potrošač" iz Splita, i upozorava tako na pravnu nejednakost pred državom kad su u pitanju vjerovnici i dužnici.

- Na temelju tog lošeg plasmana banka je dobila oprost od države kad je u pitanju plaćanje poreza na dobit, pa ispada da ne snosi više nikakvu štetu, a dužnik se i dalje vodi u Hrvatskom registru kreditnih obveznika kao netko tko nije vratio kredit i kao takav ne može podignuti drugi. Ako u međuvremenu taj dužnik stane na svoje noge, na primjer, pronađe posao koji je bio izgubio i zbog kojeg nije mogao plaćati rate kredita, pitam vas zašto on ne bi opet dobio priliku da podigne, recimo, novi kredit, a banci je oprošteno što je napravila loš posao? - veli Iskra Maras.

Što kažu u HNB-u

Evo što na sve to kažu iz Hrvatske narodne banke u odgovoru koji potpisuje Alemka Lisinski.

- Hrvatska narodna banka ističe da ne postoji zakonska obveza kreditnih institucija da obavijeste dužnike da su njihovi krediti otpisani. S tim u vezi, smatramo potrebnim ukazati kako se kod otpisa potraživanja kreditne institucije u pravilu radi o različitoj knjigovodstvenoj evidenciji u knjigama te kreditne institucije i kao takva se ne može poistovjetiti s oprostom duga. Naime, kreditne institucije, neovisno o tome što su donijele odluku o otpisu pojedinog potraživanja, mogu i dalje nastaviti poduzimati aktivnosti vezane uz naplatu takvih potraživanja. Isto tako, a imajući u vidu da se podaci o otvorenim novčanim obvezama koje su u tijeku otplate u Hrvatskom registru obveza po kreditima (HROK) prikazuju cijelo vrijeme otplate, a podaci o zatvorenim novčanim obvezama brišu se u cijelosti istekom četiri godine od godine u kojoj je novčana obveza podmirena, ne postoji obveza brisanja novčane obveze u HROK-u u trenutku otpisa djelomično nadoknadivih ili potpuno nenadoknadivih plasmana.

Jednokratna mjera

Do sada bankari nisu bili skloni otpisu potraživanja jer su im se otpisi priznavali kao porezno priznati rashod jedino onda kad bi pokrenuli sudske ili ovršne postupke protiv dužnika, a sad će im to odmah biti moguće na način da će moći postići nagodbu s dužnikom o smanjenu ili otpisu duga i za pretrpljeni gubitak umanjiti osnovicu na temelju koje plaćaju porez na dobit. Jedino što ih u ovom trenutku muči jest da je ova mjera ministra financija Zdravka Marića jednokratna, odnosno odnosi se samo na loše kredite plasirane do 31. 12. 2015. koji još nisu otpisani.