Anušić: Nastavlja se proizvodnja u pogonima Megglea, radit će 70 posto radnika

- Razgovori vezano za Meggle su završeni. Meggle odlazi, ali od 65 do 75 posto radnika će ostati raditi. Ostale radnike ćemo zbrinuti. Proizvodnja će se nastaviti u pogonima Megglea, a o detaljima bi javnost trebali izvijestiti oni koji su pregovore vodili, kazao je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić u Otvorenom. Vezano za BAT, dodao je - nije upoznat o tijeku pregovora.

- Slavonija je stavljena u fokus javnosti, promijenila se percepcija istoka Hrvatske - o Slavoniji kao o zadnjoj rupi na svirali, o Slavoniji iz koje mladi odlaze. Novci neće sami po sebi pomoći - a sada vraćamo vjeru u sebe. U prethodne tri godine s prethodnim statističkim regijama imali smo puno otežavajućih okolnosti a s loše ispregovaranoom financijskom perspektivom morali smo improvizirati. Sada sve kreće punom parom, kazao je Anušić.

"Slavonija više nije zadnja rupa na svirali"

Posebno je naveo projekte izgradnje KBC-a i gospodarskih centara na istoku, regionalnog centra za distibuciju voća i povrće, 5C koridora i obnove pruge Virovitica-Zagreb te zračne luke Osijek. Naime, glavno pitanje večerašnje emisije bilo je: Koliko se u protekle tri godine pomoglo Slavoniju, Baranju i Srijem i budi li se istok Hrvatske?

- Od percepicije i mentalnog sklopa se ne živi, odgovorila je saborska zastupnica Domovinskog pokreta Vesna Vučemilović. Danas je na sjednici Savjeta za Slavoniu čula osjetila da vladajući slušaju i oporbu te podsjetila na "sramotno stanje željezničkog kolodvora u Osijeku i željezničku infrastrukturu. Ključnim smatra otvaranje novih radnih mjesta. Lijepi su i dvorci i staze i šetnice, ali tko će njima hodati kad se mladi odsele, upitala je. Rješenje demografskih problema smatra ključnim.

"Slavonija nije samo poljoprivreda"

- Slavonija nije dobila ništa više od onog što joj pripada, ako dijelite novac koji smo već imali u omotnici. Dobili smo više publiciteta, ali publiciteta više za Vladu, smatra saborski zastupnik SDP-a Domagoj Hajduković. Koliko se mladih odlučilo ostati u Slavoniji ili se vratilo u Slavoniju zbog obnovljenog dvorca ili kolektora?, pita. Ustvrdio je kako se problemi istoka Hrvatske već jako dugo ne rješavaju. Problemi su vezani uz infrastrukturu i strateške grane gospodarstva, a poljoprivreda je jedna od njih.

Vladajuće je prozvao da ne znaju puno o novim industrijama koje bi mogle podignuti Slavoniju. Naglasio je kako u Osijeku i čitavoj Slavoniji postoji niz IT tvrtki, koje su se same izgradile i koje su izvoznici. A nedostaje nacionalna strategija, barem pet koraka unaprijed, dodaje.

Brlošić: Nedostatak prerađivačkih kapaciteta i prehrambene industrije

O problemima u poljoprivredi govorio je Mato Brlošić. Radi se, kaže o skupoj grani koja treba velike investicije. Hrvatska je tek 5 godina u zajedničkoj poljoprivrednoj politici i dobiva neka financijska sredstva za razvoj, za razliku od Njemaca ili Ausrijanaca koji ih dobijaju već 50 godina. Sve to treba nadoknaditi, a poljoprivrednici nisu dosad nikad dobili punu omotnicu, tvrdi Brlošić. Nada se da će se to promijeniti. Upozorio je na nesrazmjer - samodostatnost vezano za pšenicu, soju, kukuruz i suncokret, ali i nedostatak prerađivačkih kapaciteta i prehrambene industrije. Naime, većina žitarica odlazi u Italiju. Projekte očekuje i vezano za stočarstvo.

Preko 30 posto poljoprivrednih ulaganja ide u Slavoniju

- Sedam godina smo dionici zajedničke poljoprivredne politike i nije istina da se ulaže samo u infrastrukturu. Povećavamo ulaganja u fizičku imovinu, mlade poljoprivrednike, male OPG-e s napomenom da preko 30 posto tih ulaganja završava u Slavoniji, kazao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Veliki projekti i afere

Vesna Vučemilović kazala je da su nositelji velikih projekata javna poduzeća. Čudno joj je što su Našice, primjerice za vodoopskrbu - dobile između 200 do 250 tisuća kuna, otprilike koliko i Osijek. U Našicama živi 8 tisuća stanovnika, a u Osijeku 100 tisuća. Spomenula je i aferu u kojoj se gradonačelnik Velike Gorice sumnjiči za aferu upravo u takvom jednom projektu. Treba dobro ispitati, tko što radi i po kojoj cijeni, naglasila je.

Odgovorio joj je Ivan Anušić. Kaže kako se radi o aglomeracijama i izgradnji mreže u dijelovima gradova u kojima te mreže nema. Osijek tako ima veću izgrađenost, a Našice moraju mrežu izgraditi na većem prostoru, kaže Anušić i dodaje kako su komunalne u pravilu uvijek nositelji projekata i one apliciraju prema europskim fondovima.

"Strategija i manji porezi za djelatnosti u kojima ćemo biti konkurentni"

Domagoj Hajduković istaknuo je nužnost izrade strategije: "Moramo se odrediti za jednu luku koja će biti glavna, moramo izađi na kartu Dunavske regije. Mlade moramo vratiti vizijom - moramo naći niše u kojima možemo biti konkurentni. Je li to voćarstvo, vinarstvo, svinjogojstvo, sušeno meso i drugo? O tome trebaju odlučiti stručnjaci", poručio je Hajduković. Njegov je prijedlog stvaranje poreznih oaza za primjerice IT industriju u Slavoniji ili drvnu industriju u Lici. Strategije trebaju obuhvatiti i infrastrukturu i obrazovanje, a sve se treba odlučiti i u suradnji s privatnicima, dodao je.

Ekološka i proizvodnja energije

Mato Brlošić izlaz vidi u ekološkoj proizvodnji, ali i proizvodnji energije po uzoru na poljoprivrednike iz EU-a. Time bi se stvorilo gotovo 50 tisuća radnih mjesta, procjenjuju u HGK. Predlaže da se državne ustanove i bolnice griju peletima iz otpada poljoprivredne biomase.