Antimonopolska agencija više nije tigar od papira

Konačni prijedlog zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i novi sustav koji se njime uvodi omogućit će Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) izricanje novčane kazne te uvođenje pokajničkog programa za »prokazivače kartela«.

Osim toga, antimonopolska agencija, sukladno EU-ovoj praksi, više neće čekati prijave, nego će sama pokretati postupke. To znači da antimonopolska agencija više neće biti tigar od papira ili ukras tržišnog natjecanja. Zakon sada jasno definira da poduzetnici, ali i zakinuti potrošači, mogu pred trgovačkim sudovima tražiti naknadu štete zbog kršenja tržišne utakmice.

Dosadašnje iskustvo, 14 godina od donošenja prvog zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, pokazao je niz problema u primjeni. Krajnji rezultat bio je nedovoljno učinkovit sustav zaštite tržišnog natjecanja u Hrvatskoj koji ne potiče poduzetničke aktivnosti, a ne donosi koristi ni potrošačima u mjeri kako je to slučaj u zemljama EU-a.

Europska komisija za zaštitu tržišnog natjecanja godišnje izriče kazne u visini od dvije do tri milijarde eura, razmjerno težini učinjene potvrde. AZTN ima ugovor o suradnji s Austrijskim federalnim uredom za zaštitu tržišnog natjecanja, koji je osnovan 2002. godine, dok je AZTN osnovan 1997. godine.

Novina u zakonu je i amnestija za prokazivače kartela. U AZTN-u ističu da je institut pokajništva u SAD-u i EU najefikasnija poluga u borbi protiv kartela, koji se ocjenjuje i najtežim oblikom kršenja prava tržišnog natjecanja. Osim toga, zakon predviđa da se upravno-kaznena mjera ne može izreći fizičkoj osobi, nego samo poduzetniku. Uvodi se i pokretanje postupka ocjene sporazuma i utvrđivanja zloporabe vladajućeg položaja po službenoj dužnosti, što dosad nije bio slučaj, jer bi Agencija u tim slučajevima mogla djelovati samo na temelju prijave.

Uvodi se i skraćeni postupak ocjene koncentracije na tržištu te kratki obrazac prijave uz taksativno navođenje kriterija i slučajeva u kojima se takva postupak može primijeniti. Zakon usto predviđa ukidanje instituta pojedinačnog izuzeća sporazuma. Osim striktne primjene zakona, koji će ubrzati procedure, ali i povećati efikasnost Agencije, a za koji su već dobivene pohvale iz EU-a, u AZTN-u smatraju da je nužno mijenjati mentalni sklop u tržišnom natjecanju bez čega nema daljnjeg jačanja slobodnog poduzetništva.

Većina kazni nije ni naplaćena
Najveći problem dosadašnjeg zakona je rješenje prema kojem je kažnjavanje poduzetnika za učinjene prekršaje dano u nadležnost lokalnih prekršajnih sudova. Primjerice, u posljednjih pet godina Agencija je utvrdila teže povrede zakona u više od 100 slučajeva. No, prekršajni sudovi su izrekli kazne u iznosu od oko milijun kuna, premda zakon predviđa da se za teže povrede zakona, u prvom redu monopolsko ponašanje, mogu izreći kazne i do 10 posto ukupnog prihoda poduzetnika, što je europski standard. Uz to, veći dio kazni nije ni naplaćen od prekršitelja.