Ako niste u kategoriji 3, svinje morate zaklati do 31. listopada odnosno 30. studenoga

Uzgajivači koji nemaju kategoriju 3, svinje moraju zaklati do 31. listopada na području Osječko-baranjske i Vukovarsko srijemske županije, a do 30. studenog na području cijele države, rekao je danas za 24 sata državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić najavljujući novu odluku o suzbijanju afričke svinjske kuge.

Koji dan prije u Saboru je, u organizaciji zastupnika Marina Miletića održan okrugli stol "Ima li svinjogojstvo budućnost u Republici Hrvatskoj", na kojem su, uz njega i organizacijsku tajnicu Mosta Kristinu Bakula, sudjelovali dr. sc. Mato Čačić iz Ministarstva poljoprivrede, Ivan Šilhan, dopredsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore, veterinar dr. sc. Tomislav Šperanda, uzgajivači svinja Božo i Vesna Dragičević, Goran Švaganović i Marija Dragičević.

"Ljudi su u velikim problemima s uvoznim lobijima i s nedostatkom zdrave i kvalitetne hrane. Danas je svinjogojstvo posebna tema, ono je desetkovano, a Slavonija u velikim problemima", rekao je Miletić.

Jednokratna pomoć države nije dostatna
"Slavonija, Baranja i Srijem vape da ih se čuje i da ih se vidi. I moramo im pružiti ruku i svu potrebnu pomoć koja im je nužna. Preko 400.000 svinja smo uvezli tijekom 2022., a moj kraj zatvara svoje pogone", naglasila je Bakula koja i sama dolazi iz Slavonije. Dodala je kako je Hrvatska bila samodostatna samo 55 posto prije afričke svinjske kuge, a da upravo Slavonija i Baranja i Srijem, s obzirom na svoje blago koje imaju, mogu biti motor ove države koja mora pogledati naše uzgajivače.

Istaknula je i kako im je država pružila samo jednokratnu pomoć, što neće dugoročno pomoći.

Ivan Šilhan, dopredsjednik Odbora za svinjogojstvo HPK istaknuo je da je ova domaća proizvodnja u problemima zadnjih 15-20 godina, pogotovo nakon ulaska u EU. "Tržište je zajedničko i nema tu puno razmišljanja, mi smo jedna regija u Europi, puno je tu nejednakosti ozbiljne proizvodnje i za vlastite potrebe", rekao je najavio da idu sa zakonskim prijedlogom koji će biti težak oko 150 milijuna eura za pomoć uzgajivačima.

Osvrćući se na općenite probleme u ovom sektoru, veterinar dr.sc. Tomislav Šperanda dao je svoj prijedlog, odnosno naglasio kako bi napravio organizaciju prema svrsi proizvodnje. Rekao je kako nudi tri projekta. Prvo, moramo se baviti selekcijom onih svinja kojima dobivamo zadovoljavajuću kakvoću mesa. Sljedeći korak je proizvodnja mesa za zdravlje ljudi i kontrola hrane kojom se hrane svinje. Treće je prilagoditi primjenu proizvoda svinjskog mesa prema kupcima.

Naglasio je i kako trebamo poštivati principe dobrobiti životinja, što se, primjerice, u Austriji jako cijeni.

Svinjogojca Gorana Švaganovića iz Velike Kopanice zanimalo je kamo će sa svinjama budući da se njihov broj povećava te da on do Božića očekuje 110 novih prasaca: "Ako se ne mogu klati niti prodavati, kuda s njima?"

"Mjere su nikakve, sve je na rekla-kazala"
Isto tako, uzgajivačicu Mariju Dragičević iz Retkovaca kod Vinkovaca zanima zašto se ne znaju konkretne mjere zaštite te zašto se tako dugo čeka nalaz veterinara nakon uginuća životinje: "Naša farma je u 3. kategoriji. Poštovali smo mjere dobrobiti životinja. Stavili smo komarnike, dezbarijere i sve potrebno", rekla je i dodala kako im nitko nije definirao kakvi su to klinički znakovi afričke svinjske kuge, da oni kao laici to znaju prepoznati.

"Mjere su nam nikakve, ništa nije definiramo, sve je na rekla-kazala", zaključila je Dragičević.

Da treba biti i samokritičan rekao je dr.sc. Mato Čačić iz Ministarstva poljoprivrede: "Mi držimo 0,7% proizvodnje svinja u EU. Što se afričke svinjske kuge tiče, radi se trenutno na sedam interventnih mjera da se što više očuva ta proizvodnja". Istaknuo je i dodao kako je naš problem još uvijek struktura svinjogojstva i da 84,68 posto gospodarstava ima manje od 10 krmača, a više od 100 krmača ima njih 36, a to su tržišni proizvođači.

Dodao je Čačić i kako možda fali domoljublja u cijeloj priči: "Trebaju se ljudi između sebe dogovoriti, i oni koji proizvode i oni koji prerađuju da svima bude bolje."

Božo Dragičević upitao je što će biti ove jeseni sa svinjama i kako će se one klati, budući da jedna lokalna klaonica ne može primiti sve svinje s njegovog područja.