Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lip 2018

Adris je žestoko napao Peruška i nagodbu

Izvor: www.index.hr · Autor: O.I.N.  

Adris je žestoko napao Peruška i nagodbu

U SJENI državnog praznika Dana državnosti prošla je razorna kritika jedne od najvećih hrvatskih kompanija, rovinjskog Adrisa na rad vladinog povjerenika u Agrokoru i predloženi model nagodbe.

Adris, koji je u Todorićevo vrijeme pozajmio Agrokoru 1,02 milijarde kuna i imao je kao zalog dionice Jamnice i Konzuma, trebao bi prema EPM modelu nagodbe naplatiti samo 154,8 milijuna kuna i to kroz udjele u novom Agrokoru.

Njihovu pravnu borbu u kojoj su osporili, odnosno blokirali potraživanja vlasnika obveznica, Fabris Peruško proglasio je štetnom za porezne obveznike.

"U širem društvenom kontekstu nije dobro da Adris osporava prava vlasnicima obveznica jer će to imati indirektan negativan utjecaj i na cijenu državnih obveznica, pa to negativno utječe na sve porezne obveznike... Dugotrajni spor među njima (op. a. Adrisa i vlasnika obveznica) imao bi negativni utjecaj i na cijenu zaduživanja budućeg Agrokora“, izjavio je Fabris Peruško u intervjuu uoči Dana državnosti.

U ponedjeljak je reagirao Adris, a iz njihova priopćenja ističemo četiri ključne stvari:

1. Upitna je pravičnost nagodbe

Adris stalno ukazuje na nedostatke modela namire i činjenicu da je Entity Priority Model (EPM) potpuno nepoznat našem stečajnom pravu i temelji se na dvije dvojbene postavke:

Nagodba vjerovnicima s razlučnim pravima na dionicama daje malu ili nikakvu vrijednost ako se radi o dionicama kompanija za koje sama Izvanredna uprava utvrdi da su insolventne, odnosno da su neodržive. Ne predviđa se da to utvrđuje sud, kao u redovnom predstečajnom ili stečajnom postupku, već će takvu odluku donijeti sama Izvanredna uprava temeljem kriterija koje je sama izabrala. Zato u Adrisu ističu da bi primjenom tih istih kriterija i „novi Agrokor“ bio insolventan!

Sporna im je i druga postavka EPM modela, dakle ne samo da sama uprava umjesto suda donosi kriterije nego se jednako vrednuju instrumenti osiguranja različite kvalitete. Kao jednakovrijedna se uzimaju jamstva vezana uz obveznice i jamstva dana u obliku ovršnih isprava, npr. zadužnice.
Stoga u predloženom modelu, ističu u Adrisu, bolje prolaze vjerovnici koji imaju veći broj nekvalitetnih jamstava od onih koji imaju manji broj kvalitetnih jamstava ili druga sredstva osiguranja koja su ovršna, iako bi se u redovnom tijeku stvari prije naplatili upravo ovi drugi.

2. Dioničari u hrvatskim kompanijama će izgubiti sve, za razliku od dioničara izvan Hrvatske

Dioničari u hrvatskim kompanijama - čiji postotak vlasništva varira od dvadesetak do više od 50 % i među kojima se nalaze država, mirovinski fondovi i drugi vlasnici čije je poslovanje od javnog interesa - gube svoje udjele u cijelosti i ostaju dioničari u kompanijama kojima su ostali jedino dugovi.

S druge strane, dioničari Agrokorovih stranih kompanija (u Sloveniji, Srbiji, BiH) ne gube svoje udjele. Provedbom nagodbe doći će i do nastanka obveze davanja javne ponude za te dioničare.

Drugim riječima, dok nagodba bude dovodila do ukidanja bilo kakve vrijednosti dionica koje ostali dioničari drže u Agrokorovim hrvatskim kompanijama, dionice Agrokorovih kompanija izvan Hrvatske imat će osiguranu likvidnost i vrijednost, što direktno oštećuje male dioničare i razlučne vjerovnike u RH u odnosu na dioničare i razlučne vjerovnike izvan RH.

3. Što će biti s porezom s obzirom na to da je krovna kompanija u Nizozemskoj?

Adris prvi put i otvara pitanje poreznih posljedica predloženog modela nagodbe na državni proračun, s obzirom na to da će vjerovnici stjecati prava u nizozemskoj zakladi. Naime, krovno društvo novog Agrokora, u čijoj će vlasničkoj strukturi dominirati dvije ruske banke - Sberbank i VT bank, imat će sjedište u Nizozemskoj, kao što je to bio slučaj i do sada dok je vlasnik bio Ivica Todorić.

4. Zašto nije sastavljeno stalno vjerovničko vijeće?

"Umjesto da odgovori na pitanja zašto nije postupio po nalozima suda o dostavi podataka i predlaganju skupina vjerovnika za potrebe ustanovljenja Vjerovničkog vijeća, izvanredni povjerenik bavi se javnom diskvalifikacijom jednog vjerovnika koji koristi zakonska prava u zaštiti svojih, pa i interesa cijelog postupka", navode iz Adrisa.

Ističu time da je nacrt nagodbe umjesto stalnog vjerovničkog vijeća, potvrdilo tijelo bez legitimiteta jer ga je birao osobno Ante Ramljak umjesto da su vjerovnici birali svoje predstavnike.


Komentari članka

Vezani članci

Žito grupa kupila Zvijezdu: Vrijednost transakcije viša od 115 milijuna eura

15.05.2026.

Zaključen je proces kupoprodaje kompanija Zvijezda i Zvijezda Slovenija. Žito d.d. dobiva tri snažna regionalna brenda Zvijezdu, Margo i Omegol

Kako je Adris zagospodario najluksuznijim turizmom

08.02.2026.

Rovinjska kompanija kupnjom HUP-a Zagreb potvrdla je da najbolje razumije i razvija koncept turističkog luksuza do najviše razine

Adris grupa ostvarila neto dobit od 29 milijuna eura

07.08.2024.

Adris grupa je u prvom polugodištu ostvarila 29 milijuna eura neto dobiti, što je rast od pet posto u odnosu na isto razdoblje lani, objavili su u utorak iz te tvrtke.

Adris grupa: Dividenda 2,57 eura, novi investicijski ciklus od 600 milijuna eura

17.06.2024.

- Nepovoljnim tržišnim kretanjima unatoč, Adris grupa je i u 2023. godini ne samo zadržala kontinuitet poslovanja i ostvarila rast prihoda, operativne i neto dobiti, nego su stvorene pretpostavke za daljnji rast postojećih poslova te razvoj novih poslovni

Hotela Marjan više nema. Tko će graditi novi za 100 milijuna eura?

09.04.2024.

Nekadašnji splitski hotel Marjan u potpunosti je uklonjen s lokacije na Zapadnoj obali, teren je počišćen i strojevi su povučeni. Trenutno traju spekulacije oko toga tko će dobiti oko stotinu milijuna eura vrijedan posao izgradnje novog hotela čiji je inv

Tag cloud

  1. 2858 članka imaju tag turizam
  2. 2711 članka imaju tag hrvatska
  3. 1810 članka imaju tag svijet
  4. 1494 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1567 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1657 članka imaju tag izvoz
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1394 članka imaju tag ict
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1342 članka imaju tag industrija
  12. 1250 članka imaju tag investicije
  13. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1078 članka imaju tag menadžment
  15. 1184 članka imaju tag EU
  16. 870 članka imaju tag poduzetništvo
  17. 462 članka imaju tag BDP
  18. 687 članka imaju tag opg
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 693 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 406 članka imaju tag potpore
  24. 519 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 965 članka imaju tag kriza
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 529 članka imaju tag obrazovanje
  32. 438 članka imaju tag osijek
  33. 450 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 427 članka imaju tag vlada
  38. 346 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke