Adobe i Microsoft najpiratiziraniji u Hrvatskoj

Najčešće piratirizirani softver u Hrvatskoj je iz kontigenta proizvoda Adobea i Microsofta, a prema istraživanju Business Software Alliance (BSA) 54 posto softvera u Lijepoj našoj je piratizirano.

Hrvatska tako bilježi stagnaciju piratizacije, što je svakako pozitivan trend. Zanimljivo je kako je prema danas prezentiranom globalnom istraživanju Srednja i Istočna Europa regija s najvećom stopom piratiziranog softvera na svijetu. A kreće se na 64 posto, što doduše pospješuju neke države poput Bjelorusije i Azerbajdžana, gdje stopa dostiže i preko 95 posto. Na svjetskoj razini je 42 posto softvera piratizirano, a očekivano najodgovorniji po tom pitanju su u Sjevernoj Americi. Tamo samo svaki peti programski proizvod nije legalan. Medije je zanimalo i koliko je realna mogućnost da se stanje na ovom polju u Hrvatskoj pomakne u trenutku dok je ekonomska situacija u državi jednostavno loša. Legalni softver najčešće košta pozamašniji novčani iznos, što povećava troškove poslovnih subjekata koji danas ionako nisu u sjajnoj situaciji. - Negdje moramo napraviti zaokret. Ovakva vremena ionako najčešće generiraju rast, ako se pametno radi. Nerealno je očekivati da nam za 10 godina bude dobro ako danas nešto ne počmemo poduzimati, kazao je Andrej Matijević, glasnogovornik BSA Hrvatske. Krešimir Sikavica iz MUP-a pojasnio je kako od studenog ove godine policija ima i dodatne mehanizme u borbi protiv ovog oblika kriminala. Naime, računalni kriminal, pod koji primjerice potpada dječja pornografija, ali i povreda intelektualnog vlasništva, od tada potpada pod kaznena djela za koja se mogu odrediti "posebne izvidne mjere", poput prisluškivanja. Medije je zanimalo nije li potencijalna društvena korist dobijena razrješenjem kaznenih djela možda manja od opasnosti za građanske slobode u tom slučaju. - Ovakvi slučaji su više izuzetak, tražit ćemo ih kad imamo dovoljno indicija, a nemamo druge načine za razrješenje. Uostalom, sud je taj koji odlučuje hoće li dopustiti prisluškivanje, kazao je Sikavica. Treba napomenuti kako najveći dio piratizacije u Hrvatskoj otpada za jedan specifičan slučaj. Naime, ljudi kupe jedan primjerak softvera (odnosno kupe pravo na korištenje, kako to u IT-sektoru vole zvati), a potom ga instaliraju na više računala.

Time se pokazuje kako dobar dio ljudi još uvijek nije upućen u ilegalnost takvog postupka, zbog čega iz BSA najavljuju kako će nastaviti i s edukativnim procesima po ovom pitanju. Tako se nadaju da će se šteta, koja je procjenjena na 70 milijuna dolara godišnje u RH, kroz naredni period smanjiti.