57 KILOMETARA KROZ PLANINE

Ove srijede podno švicarskih Alpi skupit će se vrlo ugledno društvo. Njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik François Hollande, talijanski premijer Matteo Renzi i najjača moguća postava švicarskih dužnosnika svjedočit će otvaranju Baznog tunela Gotthard.

Iz takve All-star liste političara koji će doći na svečano otvaranje, jasno je da se ne radi o bilo kakvom tunelu. Štoviše, riječ je o završteku megaprojekta koji je započeo još 1999. godine, na kojem je tijekom 17 godina radilo oko 2400 osoba i koji je Švicarsku koštao oko 11 milijardi eura.

Bazni tunel Gotthard spaja dolinu Reuss u kantonu Uri s dolinom Ticino u istoimenom kantonu te je prvi tunel u povijesti koji gotovo direktnom linijom prolazi ispod jednog planinskog lanca, u ovom slučaju Alpa. Tunel se sastoji od dvije cijevi, jedne duge 57,09 kilometara, a druge 57,104 kilometara - kad se zbroje dužine obje cijevi i svih pomoćnih tunela i prolaza dobije se ukupnu dužina od zapanjujućih 151,840 km.

Kroz dvije cijevi tunela prometovat će isključivo vlakovi čime će Bazni tunel Gotthard postati ne samo najduži željeznički tunel na svijetu, nego najduži tunel za bilo koji oblik prometa (ako ne računamo 60 kilometara dugu liniju podzemne željeznice u kineskom gradu Guangzhou).

Iza njega će tako ostati tunel Seikan koji povezuje japanske otoke Honshu i Hokkaido (53,9 kilometara) te tunel koji povezuje Francusku i Englesku ispod kanala La Manche (50,9 kilometara). Budući da prolazi ispod visokih Alpa, Bazni tunel Gotthard bit će i najdublji na svijetu, koji će na jednom dijelu prolaziti 2300 metara ispod planinskih vrhova.

Glavna motivacija za ovaj megaprojekt nadilazi povezivanje švicarskih kantona. Osim što će skratiti put između Züricha i Milana za sat vremena, ovaj tunel pridonijet će povećanju teretnog kapaciteta na izuzetno važnom koridoru Rotterdam-Basel-Genoa koji prolazi kroz industrijski najpotentnija područja kontinentalne Europe, tzv. " Plavu bananu".

S maksimalnim brojem od 260 teretnih i 65 putničkih vlakova dnevno, Bazni tunel Gotthard rasteretit će cestovni promet koji prolazi dugim linijama kroz Alpe. Naime, tamo prolazi sve veći broj tegljača koji predstavljaju konstantan rizik u prometu te pridonose onečišćenju okoliša, što bi se sad trebalo značajno smanjiti. Dodatni plus zaštiti okoliša bit će i efikasniji način željezničkog prijevoza, koji će zbog novog tunela zahtijevati manji broj "prljavijih" dizelskih lokomotiva nego što je to trenutno slučaj.

Može se reći da je Švicarska konačnim završetkom gradnje ostvarila jedan od ključnih ciljeva zadnjih desetljeća. Naime, ideju za tunel još je 1947. godine dao inženjer Carl Eduard Gruner, ali zbog u to vrijeme nedovoljno napredne tehnologije projekt nije imao realnu šansu da s crtaćih ploča prijeđe u fazu izgradnje. Tek napredak tehnologije u 60-im i 70-im godinama je tunel od koncepta pretvorio u realnu mogućnost, a konačno zeleno svjetlo dao je referndum održan 1998. godine.

U "punom pogonu" tunel bi trebao raditi već u prosincu ove godine.