35 godina poslovanja Žito grupe: Od spašavanja tvrtki do inovativnih rješenja

Kada je svojedobno na konferenciji za novinare Marko Pipinuć, vlasnik i predsjednik Uprave Žito grupe, obznanio kako će sagraditi tvornicu pršuta u Čepinu, nedaleko od Osijeka, ta je vijest izazvala svojevrsnu nevjericu jer tradicijski gastronomski mentalitet istočne Hrvatske baziran je na slanini, kobasici i kulenu kao "kralju" suhomesnatih proizvoda. No Pipunić je tada obrazložio kako je kulen jednostavno pretežak i prezasićen za ukus stranih konzumenata, što ih je od njega odbijalo. Odlučio se stoga za proizvodnju pršuta, neutralnog laganog okusa, i to pod brendom "Dobro".

Tehnološki lider
Sedam godina nakon početka realizacije ove investicije, a pet godina nakon plasmana prvih pršuta na tržište, danas su oni najprodavaniji proizvod na policama trgovina s markom "Dobro", a potražnja za pršutom ove marke tolika je da će se kapaciteti proizvodnje u pogonima Žita povećati za 50 posto. Ovo je sukus poslovne filozofije na kojoj je posljednjih 35 godina Pipunić gradio renome i poslovni plan, prvo tvrtke Žito, a potom Žito grupe, koja je danas prerasla u vodeću poljoprivredno-prehrambenu grupaciju u Slavoniji. Zapošljava 1200 radnika, tehnološki je lider s visokoautomatiziranom proizvodnjom, jedan od najvećih obrađivača poljoprivrednog zemljišta, lider u preradi uljarica, najveći proizvođač jaja te drugi najveći proizvođač svinja u Hrvatskoj. Žito grupa obuhvaća društvo Žito d.d. sa sjedištem u Osijeku te devetnaest ovisnih društava. Odnosno, u jednoj rečenici, kompanija je to koja aktivno stvara uvjete za rast i razvoj cijele regije i povratak mladih u Slavoniju.

U utorak je Žito grupa organizirala predstavljanje poslovnih rezultata za prošlu godinu, ali su i pred okupljenim novinarima lokalnih i nacionalnih, ali i gospodarski profiliranih medija predstavili svoju filozofiju poslovanja i odlučili su se i na taj način "otvoriti" javnosti. Pred novinare je izišla cijela Uprava Žito grupe. Uz Pipunića, koji je predsjednik Uprave, ključni upravljački tim čine Josip Bičvić, zadužen za djelatnosti industrije i tradinga, Jozo Ljubičić, član Uprave za financije, i Mato Božić, zadužen za djelatnosti poljoprivrede.

U 2024. godini Žito grupa ostvarila je prihode od 335 milijuna eura. Ostvarena je rekordna normalizirana razina EBITDA od 66,3 milijuna eura, što je u odnosu prema 2023. rast od 7,5 posto. Uz Hrvatsku, trećina prihoda ostvarena je na inozemnim tržištima, ponajprije Mađarske, Italije, Srbije, Slovačke, Kosova, Njemačke i Austrije.

Pipunić se, ne bez emocija, osvrnuo na proteklih 35 godina, jer, kako je rekao, "oblikovali su se kroz nekoliko društvenih uređenja i promjena, ali, nažalost, i ratova".

Od polja do stola
- Kroz to vrijeme, u onom prvom razdoblju bili smo svojevrsni restauratori, jer smo vraćali u život gotovo propale tvrtke koje smo kupili ili preuzeli, da bi smo u novije vrijeme postali inovatori - tvrtka smo koja ulaže u moderna tehnološka rješenja u proizvodnji - istaknuo je Pipunić.

Žito grupa je tvrtka čiji je poslovni model zasnovan na načelima vertikalne integracije kojom se povezuju proizvodni procesi i osigurava sljedivost, odnosno praćenje i kontrola čitave proizvodnje kako bi se osigurala visoka kvaliteta gotovih proizvoda.

- Kad kažem da smo vertikalno integrirani, to znači sljedivost od polja do stola - ratarstvo, stočarstvo, industrija i gotov proizvod koji se nalazi na policama u Hrvatskoj i izvan nje - rekao je Pipunić, pa se ponovno nadovezao na proizvodnju pršuta, u kojoj se zna cijelo rodoslovlje svinje - od bake, djeda i roditelja.

No u Žitu je sve zapravo posloženo i kroz matematiku, Mato Božić, član Uprave, to je pokazao na primjeru ratarske djelatnosti, koja je zasnovana na uravnoteženoj primjeni agrotehničkih mjera uz minimalnu uporabu agrokemikalija te primjeni mehanizacije nove generacije. Suvremena mehanizacija i proizvodna tehnologija, Žitu omogućuju preciznu - "pametnu" poljoprivredu primjenom drona, analize tla i varijabilnom gnojidbom i sjetvom. Krajnji je rezultat povećana učinkovitost, ali i smanjenje onečišćenja okoliša. Dio krupne mehanizacije, kao i filozofija njezine primjene, pokazan je na farmi Seleš, gdje je stacionirana najvrjednija mehanizacija, primjerice kombajni s hederima zahvata 12 i 15 metara, odnosno prskalice s rasponom krila od 34 metra.

Naposljetku, najavljen je i novi investicijski ciklus od oko 105 milijuna eura. Među planiranim projektima su ulaganja u projekte navodnjavanja ratarskih površina, izgradnju nove tvornice stočne hrane, obnovljive izvore energije (solarne panele i baterijske sustave), povećanje proizvodnih kapaciteta u mesnoj industriji i proizvodnji ulja te širenje silosnih kapaciteta.