24 javne tvrtke: Pali prihodi, dobit i troškovi, dugovi se mjere u desecima milijardi kuna

Kumulativni podaci za 24 tvrtki što ih država tretira kao javna poduzeća kažu da su u prvom tromjesečju ove godine ostvarila prihod od ukupno 6,3 milijarde kuna, što je za 730 milijuna kuna manje nego lani.

Pali su i to za 1,1 milijardu kuna, što je gotovo za petinu i rashodi tih društava, piše Novi list.

U manjim prihodima i rashodima, odnosno prometu javnih poduzeća možda leži i dio odgovora na pitanje zašto su se smanjili proračunski prihodi od PDV-a.

S gubitkom je prvo tromjesečje kao i lani završilo šest tvrtki, a ostalih je 18 stvorilo kakvu takvu dobit. U konačnici kad se prebiju dobit i gubitak, javna su poduzeća na kraju kvartala ostvarila plus od 600 milijuna kuna, što je 110 milijuna kuna manje nego lani. Većinu te dobiti i to čak 547 milijuna kuna ostvario je HEP.

Iako Ministarstvo financija na popisu ima 25 društva za koje je trebalo objaviti rezultate, informacija o poslovanju za Croatia Airlinesa nema, nego su i pod imenom te zrakoplovne tvrtke, drugi put, objavljeni podaci za Croatia osiguranje, pa je za vjerovati da se radi o omašci. Ovaj put na popisu nema ni Hrvatskih autocesta, za koje su dosada, iako ne ulaze u konsolidirani proračun, uvijek objavljivani podaci zajedno s ostalim javnim poduzećima.

Ono što Vladu treba brinuti jest da su unatoč smanjenju aktivnosti, odnosno padu prihoda i rashoda, javna poduzeća povećala svoje obveze. Tako su one kratkoročne koje dospijevaju u sljedećih godinu dana narasle za čak za 1,7 milijardi kuna i iznose gotovo 10,4 milijarde kuna, dok su dugoročne obveze, a riječ je uglavnom o obvezama prema bankama porasle na 31 milijardu kuna i veće su za 6,5 milijarda kuna nego u istom razdoblju prošle godine. Kad se tomu dodaju obveze HAC-a, a samo su dugoročne oko 27 milijarda kuna, država osim javnog duga mora ozbiljno voditi računa i o kreditima javnim poduzeća jer je za njih uglavnom bila i jamac.