Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Ou 2021

200 najboljih kompanija desetljeća prema novostvorenoj vrijednosti

Izvor: lider.media · Autor: Goran Litvan  

200 najboljih kompanija desetljeća prema novostvorenoj vrijednosti

Rang-listu najboljih predvode Hrvatski Telekom i Ina. HT je od 2010. do 2019. ostvario najveću ukupnu novostvorenu vrijednost od gotovo 3,3 milijarde eura, a Ina ima najbolji prosjek u toj kategoriji – 375 milijuna eura na godinu

Teško je predočiti si koliko zapravo vrijedi iznos od 3,3 bilijuna kuna. Toliki je, naime, prihod koji je u proteklom desetljeću (2010. – 2019.) ostvarilo 2216 najboljih hrvatskih kompanija s Liderovih lista u godišnjim publikacijama '500 najboljih'. A da bismo shvatili o kakvoj je veličini riječ, to je samo 200 milijardi kuna manje od hrvatskog BDP-a, koji je u tih deset godina iznosio ukupno oko 3,5 milijardi kuna.

Od tih 2216 kompanija u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera izdvojili smo 200 najboljih, odnosno one koje su u tom razdoblju iskazale najveću novostvorenu vrijednost, uz uvjet da su se barem osam puta plasirale među 1000 najboljih.

One su u tih deset godina ostvarile 425 milijuna kuna novostvorene vrijednosti (NSV). Zato smo ih, vjerujemo s punim pravom, nazvali pokretačima hrvatskoga gospodarstva.

Listu predvode Hrvatski Telekom i Ina. HT je ostvario najveći ukupni NSV od gotovo 3,3 milijarde eura, a Ina je ostvarila najveći prosječni NSV od 375 milijuna eura na godinu (jer je dvije godine 'pauzirala' na listi pošto je iskazala gubitak). Među prvih deset su još tri najveće banke – Zaba (3.), PBZ (4.) i Erste (7.), te Pliva (10.).

Čak četiri državne tvrtke u TOP 10
Ni preostale četiri tvrtke svaka za sebe ne predstavljaju iznenađenje: HEP – ODS (5.), HEP (6.), Hrvatske šume (8.) i HP – Hrvatska pošta (9.). No, ovaj kvartet valja izdvojiti jer je riječ o tvrtkama u državnom vlasništvu. Doda li se tome Ina (koja je u gotovo 50-postotnom vlasništvu hrvatske države), dolazimo do svakodnevne jadikovke o prevelikom utjecaju državnog sektora na gospodarstvo.

S druge strane, na listi nema nekih tvrtki koje su u ovih deset godina ostvarile veliki NSV, ali nisu imale konstantnost na listi. Primjerice, Konzum je u šest godina ostvario 171 milijardu eura NSV-a, a Zagrebački holding u sedam godina 160 milijardi, i samo prema tome kriteriju zauzeli bi sedmo, odnosno osmo mjesto, a Holding je u zadnjih sedam godina ostvario šesti po veličini NSV.

Na listi nisu još neke tvrtke koje su od 2010. do 2019. – u godinama kad su pozitivno poslovale – ostvarivale veliki NSV, poput 3. maja, HRT-a, Lidla, Addiko banke, Brodotrogira, HAC-a, Jamnice (plus)…

Vodeći prema prihodima, dobiti i izvozu
Kad se gledaju pojedine kategorije, pet vodećih rezultata prema prihodu i dobiti zauzimaju tvrtke iz TOP 10 prema NSV-u. Najveće prihode ostvarili su, naime, Ina, HEP, HT, Zaba i HEP – ODS, a najveću dobit iskazali su HT, PBZ, Zaba, Ina i HEP.

Isto vrijedi i za broj zaposlenih (ovdje smo gledali samo 2019.). U vrhu su HP, Hrvatske šume, HEP – ODS i HT, uz jednu iznimku – Valamar riviera je prema tom kriteriju na visokoj četvrtoj poziciji, a prema NSV-u na 18.

Ovaj zakon velikih brojeva ne vrijedi za izvozne rezultate. Doduše, na prva dva izvoznička mjesta su Ina i Pliva, ali slijede Valamar (na 18. mjestu), Končar – energetski transformatori (30.) i Ericsson Nikola Tesla (13.).

'Priručna' konsolidacija rezultata poslovanja
U ovom prilogu promatrali smo nekonsolidirane rezultate kompanija. To znači da se među 200 najboljih pojavljuju i Podravka i Belupo; Adris se odnosi samo na holdinško društvo, ali uz njega su i Croatia osiguranje, Maistra i HUP Zagreb; Atlantic je zastupljen s Atlantic Tradeom i Atlantic Cedevitom…

Kad bismo tako rezultatima matične kompanije pribrojili rezultate dviju tvrtki kćeri, HEP – ODS-a i HEP – Proizvodnje, HEP bi generirao najveću novostvorenu vrijednost u iznosu od 4,8 milijardi eura, što je više od 1,5 milijardi eura više od HT-ova najvećega pojedinačnog iznosa.

Ova 'priručna konsolidacija' (jer ovdje je riječ tek o zbrajanju) promijenila je samo raspored, a ne i članstvo u TOP 10 najvećih stvaratelja nove vrijednosti. No, ovakvo zbrajanje 'pogurnulo' bi naprijed na listi niz tvrtki. Podravka (s Belupom) sa 600 milijuna eura NSV-a dolazi na 925 milijuna eura. Zagrebačka pivovara (s Cervesiom) ima 747 milijuna eura, tri Fortenovine tvrtke (Ledo plus, PIK Vrbovec plus i Zvijezda plus) zajedno su skupile 681 milijun eura, Lukšićeva grupacija JLH-a s Plavom lagunom ima 583 milijuna eura, a braća Pivac (Kraš, Mesna industrija braća Pivac i PPK) dolaze blizu 563 milijuna eura, Agram (s Adriatic osiguranjem i Eurohercom) do 433 milijuna eura…

Posebno treba na ovome mjestu 'konsolidirati' Končarove tvrtke. Najbolja tvrtka iz te grupacije (Energetski transformatori) plasirana je na 30. mjesto. Međutim, na listi je svih deset godina bilo čak sedam Končarevih tvrtki, koje zbrojeno prelaze 1,08 milijardi eura novostvorene vrijednosti, i plasirale bi se na jedanaestu poziciju.

Kompletnu analizu i posebno izdanje Lidera s cijelom listom najboljih tvrtki desetljeća možete pročitati u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera

Tagovi

erste · gospodarstvo · hep · hrvatska · ht · ina · kompanije · pbz · pliva · zaba

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski startupi u prvom tromjesečju privukli više od milijardu kuna investicija

27.04.2021.

Više od 170 milijuna dolara ulaganja u hrvatske mlade tehnološke tvrtke u prva tri mjeseca

Davor Runje: Hrvatska, zemlja jednoroga

25.04.2021.

Osim entuzijazma, za uspjeh je potreban i inicijalni kapital. Taj kapital mora doći s domaćeg tržišta, od domaćih ljudi, koji će tada osim svog novca upregnuti i svoje profesionalno znanje i kontakte te tako pomoći ‘startupovima‘ da zaključe prvi posao

Obrću milijune, a državi ni kune

23.04.2021.

“Ekosustav tvrtki koje proizvode sadržaj i vijesti na internetu potpuno je ovisan o dvije platforme – Googleu i Facebooku, jer im većina prihoda i prometa dolazi preko njih”, kazao je, i dodao: “Primjerice, brend ili tvrtka iz Hrvatske kupuje oglasni pros

Prosječna neto plaća za veljaču 7.038 kuna, 3,4 posto veća nego lani

21.04.2021.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 7.038 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za 3,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak.

Marić: Iz EU možemo pokriti cijeli trošak korone

19.04.2021.

Na predstavljanju 'Bijele knjige' Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC) financministar nehotice me naveo na usporedbu troška pandemije i novca iz EU koji nam treba pomoći da taj manjak prevladamo. Dakle, pandemija je dosad, prema Zdravku Mariću, dr

Tag cloud

  1. 2105 članka imaju tag hrvatska
  2. 2191 članka imaju tag turizam
  3. 1382 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1188 članka imaju tag svijet
  6. 894 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1117 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1021 članka imaju tag ict
  11. 905 članka imaju tag investicije
  12. 1035 članka imaju tag EU
  13. 729 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 937 članka imaju tag industrija
  15. 814 članka imaju tag menadžment
  16. 419 članka imaju tag koronavirus
  17. 944 članka imaju tag kriza
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 431 članka imaju tag poticaji
  20. 590 članka imaju tag marketing
  21. 534 članka imaju tag tehnologija
  22. 514 članka imaju tag krediti
  23. 391 članka imaju tag opg
  24. 393 članka imaju tag eu fondovi
  25. 309 članka imaju tag potpore
  26. 433 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 386 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 454 članka imaju tag obrazovanje
  29. 408 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 392 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 397 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici