Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Srp 2018

2,6 milijardi kuna ušteda od elektroničke javne nabave, uvodi se 1. prosinca

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

2,6 milijardi kuna ušteda od elektroničke javne nabave, uvodi se 1. prosinca

Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave moguće su uštede veće od 2,6 milijardi kuna, istaknuo je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat na sjednici Vlade s koje je Sabor upućen prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.

Zakonom o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi se direktiva Europskog parlamenta te se za sve obveznike javne nabave uvodi obveza zaprimanja elektroničkog računa u postupcima javne nabave i to od 1. prosinca 2018. godine, kao i obveza izdavanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. srpnja 2019. godine.

Ministar Horvat napominje da zakon predstavlja jednu od mjera Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu, a glavni cilj mjere i zakona je stopostotno izdavanje i zaprimanje e-računa u javnoj nabavi.

Kako navodi, u postupcima elektroničkog fakturiranja prednosti za izdavatelje e-računa su manji administrativni troškovi pripreme, ispisa i kuvertiranja računa, eliminira se trošak poštarine, račun se isporučuje u puno kraćem vremenu te naposljetku, pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu.

Također, troškovi obrade e-računa znatno su manji u odnosu na troškove obrade papirnatog računa, a kako ističe ministar, dodatne, osjetno veće ušteđe ostvaruju se digitalizacijom poslovnog procesa od nabave do isporuke, kraćim rokovima obrade računa te ubrzanjem plaćanja.

“Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave mogu se ostvariti maksimalni efekti i uštede, što prema našim procjenama može biti od šest do 13 posto ukupnog iznosa javne nabave, a to za RH predstavlja uštedu veću od 2,6 milijardi kuna”, istaknuo je Horvat.

Napominje da je za omogućavanje razmjene e-računa na državnoj i lokalnoj razini potrebno osigurati transportnu infrastrukturu u obliku centralne platforme za komunikaciju i interkonekciju informacijskih posrednika i razmjenu e-računa.

Predmetna platforma će omogućiti komunikaciju i interkonekciju između javnih i sektorskih naručitelja i dobavljača, što predstavlja gotovo više od 12,5 milijuna konekcija prilikom razmjene e-računa.

Horvat podsjeća da je zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi i uredbom o organizacijskim i tehničkim standardima, za povezivanje na državnu informacijsku infrastrukturu Financijska agencija (Fina) definirana kao jedan od središnjih djelitelja usluga, a ovim se nacrtom zakona proširuje njena uloga kao informacijskog posrednika na zaprimanje i slanje elektroničkih računa.


Komentari članka

Vezani članci

‘U Europi misle da smo mi Grci lijenčine, a vi Hrvati želite u dva mjeseca zaraditi za cijelu godinu’

16.09.2026.

Hrvatska može biti zadovoljna i ovogodišnjom turističkom sezonom, iako joj je percepcija “skupe destinacije, koja ne nudi baš vrijednost za novac”, o čemu se intenzivno pisalo po stranim medijima i društvenim mrežama, sigurno uzela dio turista.

Jačanje ekonomske aktivnosti. HNB očekuje ubrzanje rasta BDP-a do 2,8 posto

15.09.2026.

Nakon dva tromjesečja usporavanja rasta BDP-a, Hrvatska narodna banka u trećem kvartalu ove godine očekuje ubrzavanje ekonomske aktivnosti na tromjesečnoj razini, objavili su u najnovijem Biltenu.

Drugi kvartal 2026. ostvario veću zaposlenost nego lani

10.09.2026.

Procjenjuje se da je u drugom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj bilo milijun i 723 tisuće zaposlenih, što je porast za 21 tisuću, odnosno za 1,2 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, pokazuju podaci iz ankete o radnoj snazi Državnoga zavoda

Hrvatski turizam više ne može računati na klimu kakvu poznajemo: Vrućine, suše i manjak vode mijenjaju sezonu

09.09.2026.

Klimatske promjene i njihove posljedice ozbiljno utječu na svjetski turizam. Putovanja se otkazuju zbog poplava i sve češćih požara, toplinski valovi “tjeraju” na odmor izvan glavne sezone, skijališta gube milijune zbog sve manje snijega na padinama...

Minimalac u Hrvatskoj u deset godina realno porastao više od 50 posto, a ove godine dosegnuo 1050 eura

09.09.2026.

Nacionalne minimalne plaće nastavile su rasti diljem Europe, a najveći porast ponovno je zabilježen u srednjoj i istočnoj Europi, stoji u najnovijem izvješću Eurofounda za ovu godinu.

Tag cloud

  1. 2912 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1531 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1369 članka imaju tag industrija
  12. 1271 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 528 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 380 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk