10 tisuća zaposlenih u domaćoj mliječnoj industriji sa strahom očekuju ukidanje kvota

Protekla godina u cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu, a posebice u mljekarskoj industriji, bila je, kaže struka, vrlo izazovna, no prave teškoće tek joj predstoje.

Naime, od 1. travnja u Europskoj uniji više neće postojati sustav mliječnih kvota.

- To znači da će 27 članica EU-a imati značajno veću proizvodnju za koju se pripremaju već godinama. Hrvatska kao 28. članica ne sudjeluje u toj utrci za svjetsko tržište, jer ne proizvodimo dovoljno ni za vlastite potrebe. Inače od ulaska u EU, hrvatski mljekarski sektor bilježi dodatne potrese. Oni su se prije svega odnosili na golem uvoz gotovih proizvoda od strane trgovačkih lanaca, što je ugrozilo domaću proizvodnju na farmama, ali i u industriji, jer takvi, nerijetko proizvodi manje kvalitete, utječu na cijenu krajnjeg proizvoda, ali izuzetno ugrožavaju domaće farmere i industriju koja prerađuje njihovom mlijeko - istaknula je Rašeljka Maras, predsjednica udruge CroMilk.

Maras navodi kako se u 2014. uspjelo podići vlastitu proizvodnju, no za jedva 5 % u odnosu na katastrofalnu 2013. godinu kada je pad iznosio 21 %.
Nužna zaštita od uvoznih lobija

Ova godina, kako prognozira Maras, bit će nešto bolja, no i dalje jako loša za domaći sektor.

- Očekujemo dodatan uvoz proizvoda po dampinškim cijenama, a koji moraju iz zemalja s hiperprodukcijom naći svoj prostor na policama trgovačkih lanaca. Kako bi se svi ti učinci ukidanja kvota i uvoza gotovih proizvoda ublažili, očekujemo donošenje ozbiljnih mjera u poljoprivredi, izdvajanje mljekarstva kao posebno ugroženog, a važnog dijela poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, ali i normalizaciju u cjelokupnom domaćem gospodarstvu. Jedna od ključnih stvari na strateškoj razini je u zaštiti domaće proizvodnje od uvoznog lobija - kaže Maras.

Od ključnih mjera predlaže nužnost domaćeg farmera učiniti konkurentnim.
Izostale intervencije države

- Rješenje se nameće u spuštanju PDV-a na poljoprivrednu proizvodnju kako bi farmeri mogli poslovati jeftinije i biti konkurentni europskom farmeru. To znači kako bi njihovi ulazni troškovi bili značajno manji, a znamo kako je u politici poslovanja određenog subjekta, fiksni trošak najopasnija stavka. Isto tako, potrebno je povećati broj mliječnih krava kroz subvencioniranu nabavu junica. Krave su te koje daju mlijeko, a njihov je broj u posljednjih pet godina pao za više od 25 posto. Potrebno je i educirati farmere, kako o poslovanju na farmama tako i o upravljanju sredstvima te reprogramirati vrlo nepovoljne kredite koje velika većina njih posjeduje u komercijalnim bankama i putem HBOR-a. U 2014. godini često su izostajale brze reakcije države i intervencije u hitnim situacijama poput poplava, sankcija i slično. No, prije svega, potrebno je napraviti strategiju poljoprivredne proizvodnje koja će biti dugoročna smjernica za održivu proizvodnju hrane u našoj zemlji. s obzirom na to da smo članica EU-a, smatram kako bi naša državna administracija mogla mnogo snažnije tražiti pomoć za mljekarski sektor, kao sektor koji je u posebno lošem stanju, čime bi se farmerima i industriji omogućilo da premoste ovu tešku godinu - zaključuje Maras.
Mljekarstvo staviti u vrh prioriteta

Također smatra ona kako je iznad svega nužna agrarna politika koja mljekarstvo stavlja u sam vrh prioriteta, jer podizanje konkurentnosti domaće mljekarske proizvodnje mora biti nacionalni interes naše zemlje, kao i općenito proizvodnja hrane.

- Nužno je i smanjiti teret s gospodarstva i realnog sektora. Domaća mljekarska industrija zapošljava 10 tisuća ljudi koji su vrlo važan segment ukupne proizvodnje i ekonomije u našoj zemlji. Osiguravanjem zdravog okruženja za gospodarstvo, čuvaju se radna mjesta i građanima se podiže kupovna moć kako bi mogli kupovati hrvatske proizvode, a ne naginjati najjeftinijim i često niskokvalitetnim prehrambenim proizvodima - zaključuje Maras.

5%

više se proizvelo mlijeka u Hrvatskoj prošle godine u odnosu na 2013.

21 %

iznosio je pad domaće proizvodnje mlijeka u 2013. u odnosu na 2012. godinu

25 %
manji je broj mliječnih krava nego je bio prije pet godina

RAŠELJKA MARAS
predsjednica udruge CroMilk
Na policama domaćih lanaca zbog ruskog embarga već je litvanski sir, poljsko mlijeko...

- Ne smijemo zaboraviti ni ruski embargo koji je imao snažan, neizravan utjecaj na domaće mljekarstvo i to kroz pojačan uvoz gotovih proizvoda. Europsko je tržište preko noći ostalo bez tržišta za plasman svojih proizvoda pa smo u samo nekoliko dana na policama domaćih trgovačkih lanaca uspjeli pronaći litvanski sir, poljsko ili češko mlijeko i neke proizvode koji tradicionalno nisu bili dio asortimana.