Poduzetnički portal · Članak
19 Velj 2009
Vratit ćemo Purisu staru slavu, koju i zaslužuje
Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Paulo Gregorović
Đuro Gavrilović pripada osmoj generaciji Gavrilovića na čelu mesne industrije iz Petrinje. Osim kao vlasnik, rad ove petrinjske kompanije prati u svojstvu predsjednika Nadzornog odbora, a članovima obitelji prepustio je menadžerske poslove. Upravu tvrtke čine supruga Greta i sin Đuro mlađi, čija supruga vodi marketing. Nećakinja Đure Gavrilovića Daška Domljan u tvrtki radi na odjelu ljudskih resursa i medijske prezentacije. Upravo je ona bila jedna od naših poveznica za razgovor s Đurom Gavrilovićem, s kojim smo dogovarali intervju otkako je prije nekoliko mjeseci kupio Puris od Hypo banke te najavio najam trgovina Istracommercea zajedno s radnicima Dinovi-Dioni, jednoj od najvećih domaćih trgovačkih kuća koju je Gavrilović kupio nakon što ju je Miroslav Kutle doveo u stečaj.
- Početkom 2008. godine tvrtka Gavrilović je od Hypo banke kupila hotel na Rabu, a nedavno i Puris. Banka je prvi put najavila da prodaje ovo pazinsko društvo u ožujku 2007. i objavila da ima više zainteresiranih. Jeste li tada započeli pregovore o kupnji pazinske tvrtke, što je priječilo da se ranije postigne dogovor?
- Gavrilović se već 2001. godine zainteresirao za kupnju Purisa, međutim tada nismo bili spremni za taj veliki poslovni potez. Pazinsko društvo smo pratili sve ove godine, a kada smo smatrali da je najpovoljniji trenutak za to, uključili smo se u proces kupnje Purisa. Realizaciji preuzimanja te tvrtke prethodilo je dugotrajno i detaljno analiziranje postojećeg stanja Purisa i svih važnih makro i mikro činjenica bitnih za uspješnost transakcije. Na osnovi dubinskog snimka zaključili smo da će preuzimanje sigurno dati sinergijski efekt od kojeg će i jedna i druga strana imati koristi. Na ovakav ishod utjecala je i neutralna Podravka, ali mi smo danas sigurni da smo napravili dobar potez.
Spasili smo Puris od stečaja
- Koji je vaš sljedeći potez u Purisu nakon što imenujete svoje predstavnike u Nadzornom odboru?
- Slijedi nam financijsko i operativno restrukturiranje društva Puris na temelju provedene detaljne analize te definiranje nove strategije i organizacije poslovanja. Sigurno je da neće biti lako, pogotovo u ovim kriznim vremenima, ali da ne vjerujemo u pozitivne rezultate ovog projekta ne bi niti ulazili u njega. Potrudit ćemo se što prije vratiti Puris na staze stare slave, kao što i zaslužuje. Razloga za optimizam ne nedostaje, a dokaz tome su i sve firme iz naše grupe koje danas uspješno posluju, a koje su uz pomoć tvrtke Gavrilović ponovo postale tržišni konkurenti.
- Među ciljevima i namjerama preuzimanja Purisa naveli ste da u procesu restrukturiranja ne isključujete mogućnost usklađivanja broja zaposlenika sa stvarnim potrebama. To nedvosmisleno znači smanjivanje njihovog broja. U kojem vremenu i koliko radnika planirate otpustiti?
- Puris je prošlu godinu završio s gubicima koji bi mogli iznositi do 25 milijuna kuna, a akumulirani gubici u posljednjih pet godina iznose oko 120 milijuna kuna. Drugim riječima, da se Gavrilović nije odlučio na preuzimanje, Puris bi završio u stečaju i možete pretpostaviti kakve bi bile posljedice. Nažalost, u međuvremenu Hrvatsku je zahvatila kriza i moram priznati da nismo bili svjesni njenog obujma u trenutku preuzimanja. Situacija nije lagana, ali mi smo u zadnjih desetak godina pokazali da se znamo nositi s teškim situacijama, nekoliko posrnulih firmi osovili smo na noge, nadamo se da će tako biti i s Purisom. Hoću reći da je teško u ovom trenutku išta sa sigurnošću tvrditi ili prognozirati jer je proces preuzimanja još u tijeku i Puris se nalazi u vrlo dinamičkom razdoblju te mislim da su svi svjesni nužnosti promjena na svim razinama.
- Prije godinu i pol ste započeli stjecanje dionica Istracommercea, a danas imate 93,73 posto njegovog kapitala. Koliko ste to platili i jesu li vam direktori i tada veliki dioničari Vladimir Fornažar i Igor Merlić nečim uvjetovali stjecanje tih dionica?
- Stjecanje dionica neke firme je posljedica komercijalnih odluka i razmišljanja, a uvjet je da platiš kupljeno.
Istracommerce u Narodnom trgovačkom lancu
- Što će donijeti Istracommerceu i njegovim radnicima najavljen najam Dinovi-Dioni? Znači li to gašenje pazinske trgovačke kuće?
- Iznajmljivanjem »pogona« puno većem i organiziranijem sustavu maloprodaje Istracommerce je smanjio rizike poslovanja na najmanju moguću mjeru. U sve težem tržišnom okruženju povezivanje, odnosno udruživanje businessa zbog veće efikasnosti i smanjenja troškova je jedini logični slijed da bi se profitabilnost obaju društava povećala, što direktno znači daljnje širenje i otvaranje novih radnih mjesta. Radnicima Istracommerca ovakav vid udruživanja donosi sigurnost radnog mjesta, njihovih prihoda te prilika za usavršavanje i stjecanje novih vještina.
- Kakve će koristi imati kupci od uključenja tih trgovačkih kuća u Narodni trgovački lanac, koji pored Dinove-Dione čine Kerum, Tommy i Studenac?
- Za nekoliko godina ući ćemo u EU, a na hrvatskom tržištu kupcima će se nuditi još više stranih proizvođača i njihovih proizvoda. Zajednički nastup na tržištu svih članica NTL-a pod jednim imenom velika je prednost i za osvajanje europskog tržišta uz istovremeno jačanje i zaštitu domaćeg proizvoda u Hrvatskoj i regiji. Narodni trgovački lanac za sve članice predstavlja bolje uvjete poslovanja, a za krajnjeg kupca to znači široku ponudu domaćih proizvoda na jednom mjestu i niže, tj. konkurentnije cijene.
- Čime ste financirali kupnju Istracommercea, a čime Purisa - kreditima ili vlastitim sredstvima?
- Uspješno poslovanje Gavrilovića stvorilo je uvjete za kupnju Istracommercea i Purisa.
Ne bojimo se krize
- Godinama su mediji prenosili tvrdnju da se Konzum monopolistički ponaša jer u svojim trgovinama gotovo i ne nudi proizvode Gavrilovića. Prodaju li vaše trgovine proizvode tvrtki u vlasništvu obitelji Todorić i je li tržišna utakmica jedini razlog za »rat« tih poduzetničkih obitelji?
- Mislim da je rat kriva riječ, postoje samo različiti pristupi u poslovnoj politici. Sve naše firme, odnosno Gavrilović grupa godišnje od Agrokora kupuje proizvode u vrijednosti od oko 150 milijuna kuna, a oni od nas kupuju proizvode u vrijednosti oko 50 milijuna kuna godišnje. I jedna i druga firma vode strategiju poslovanja i upravljanja svojim tvrtkama za koju smatraju da je najbolja, i to je to.
- Jedan ste od rijetkih domaćih poduzetnika koji je u javnosti više puta isticao da se raduje ulasku u EU. Naveli ste da očekujete veliki izvozni boom i da biste već sada bez problema mogli proizvoditi dvostruko više. Je li vas gospodarska kriza nagnala da promijenite mišljenje i zašto?
- Ne, prednosti velikih firmi na velikom tržištu su neosporne. Na vrijeme smo se počeli pripremati za nastup na tržištu EU-a na koji gledamo iz pozitivne perspektive. Posljednjih nekoliko godina puno smo investirali u obnovu i razvoj proizvodnog pogona i pripadajućih objekata. Već sada uspješno izvozimo na zahtjevna europska tržišta kao što su Njemačka, Švicarska, Austrija, Slovenija...
- Boji li se Gavrilović krize i na koji se način planira boriti protiv nje?
- Ne bojimo se krize, od straha nema ništa. Gavrilović je do sada prošao i preživio dosta kriznih vremena, od Prvog svjetskog rata do danas i tu nema velikih planova unaprijed. Vlastita proizvodnja i maloprodaja, koje su u stalnom porastu, niska stopa zaduženosti i, najvažnije od svega, mogućnost redovnog podmirenja tekućih obveza i plaća daju nam za pravo razmišljati o rješenju krize na pozitivan način.
Komentari članka
Vezani članci
Rekordni rast plaća u Hrvatskoj: Gotovo tri puta iznad EU prosjeka
25.03.2025.Hrvatska je zabilježila najveći rast plaća među svim državama Europske unije, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Usporedba četvrtog kvartala 2024. s istim razdobljem prethodne godine otkriva da su plaće u Hrvatskoj porasle za čak 13,9 posto, što je goto
Kisić: Tri četvrtine poljoprivrednih gospodarstava neće preživjeti promjene
21.03.2025.Europa je odlučila naoružati se, ali osim novca, problem predstavljaju nedostatak sirovina i jeftinih energenata. Kako će se Stari kontinent, ali i Hrvatska, nositi s prijelazom na ratnu ekonomiju i povećati samodostatnost u hrani, za "Studio 4", odgovori
Hrvatski turizam čini svega tri posto europskog
19.03.2025.U Hrvatskoj turizam slovi za cjelogodišnju temu koja se dijeli na pripremu za sezonu (aktualno), sezonu, i brojanje novca i noćenja u postsezoni te stoga rijetko izlazi iz javnog diskursa. Koliko god taj sektor bio važan za domaću ekonomiju i društvo, neš
Dobar kraj godine za turistički sektor: Hrvatska među uspješnijima u Europi
16.03.2025.Hrvatska se s rastom od 10% također svrstala među uspješnije turističke destinacije u Europi, zajedno s Italijom (11%), Slovenijom, Slovačkom, Austrijom i Danskom, koje bilježe po 8% rasta.
Izvoz i uvoz Hrvatske u siječnju porasli oko 9 posto
13.03.2025.Vrijednost hrvatskog robnog izvoza dosegnula je u siječnju 1,9 milijardi eura, što je 9 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, dok je uvoz porastao za 9,6 posto, na 3,3 milijarde eura, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Tag cloud
- 2704 članka imaju tag turizam
- 2579 članka imaju tag hrvatska
- 1691 članka imaju tag svijet
- 1381 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1926 članka imaju tag financije
- 1610 članka imaju tag izvoz
- 1485 članka imaju tag poljoprivreda
- 1291 članka imaju tag trgovina
- 1350 članka imaju tag ict
- 1185 članka imaju tag investicije
- 1256 članka imaju tag industrija
- 1054 članka imaju tag zapošljavanje
- 1026 članka imaju tag menadžment
- 855 članka imaju tag poduzetništvo
- 1154 članka imaju tag EU
- 624 članka imaju tag opg
- 772 članka imaju tag maloprodaja
- 525 članka imaju tag poticaji
- 648 članka imaju tag tehnologija
- 688 članka imaju tag marketing
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 382 članka imaju tag potpore
- 963 članka imaju tag kriza
- 508 članka imaju tag eu fondovi
- 483 članka imaju tag hotelijerstvo
- 513 članka imaju tag porezi
- 475 članka imaju tag gospodarstvo
- 485 članka imaju tag prehrambena industrija
- 426 članka imaju tag osijek
- 514 članka imaju tag obrazovanje
- 536 članka imaju tag krediti
- 423 članka imaju tag start up
- 494 članka imaju tag dzs
- 436 članka imaju tag energetika
- 458 članka imaju tag BDP
- 410 članka imaju tag hnb
- 421 članka imaju tag vlada
- 336 članka imaju tag hgk
- 440 članka imaju tag banke
- 338 članka imaju tag agrokor
Tečajna lista
Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
---|---|---|---|
EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad PrometTicker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
Ticker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
Ticker | Zadnja | Promet |
---|---|---|
INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |