Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Ou 2021

UVOĐENJE EURA - Hrvatska bi bila manje izložena rizicima i otpornija na financijske krize

Izvor: lider.media · Autor: Lider  

UVOĐENJE EURA - Hrvatska bi bila manje izložena rizicima i otpornija na financijske krize

Institut za javne financije (IJF) objavio je u novom broju Odabranih prijevoda članak Mislava Brkića Troškovi i koristi zaduživanja države u stranoj valuti: je li ono izvor ranjivosti za članice EU-a izvan eurozone? Na istu temu Brkić je danas u organizaciji IJF-a održao virtualno predavanje.

Javne financije država članica EU-a koje nisu dio eurozone ne doimaju se snažno izloženima valutnom riziku. Čak ni države koje imaju visok udio duga u stranoj valuti u ukupnom javnom dugu, kao što su Bugarska i Hrvatska, ne bi trebale u bližoj budućnosti imati poteškoća s refinanciranjem javnog duga, s obzirom na njihova općenito dobra fiskalna i ukupna makroekonomska ostvarenja, kazao je Brkić.

Naglasio je kako je otpornost Hrvatske i Bugarske došla do izražaja nakon izbijanja pandemije virusa COVID-19 kada su obje države uspjele primjenjivati znatne fiskalne poticaje te istodobno očuvati stabilnost svojih valuta i javnih financija. Dugoročno gledano, međutim, obje imaju mnogo razloga za uvođenje eura.

Pored činjenice da se njihov javni dug sastoji većinom od obveza nominiranih u euru, ističu se i ustrajno visokim razinama kreditne i depozitne euroizacije, što je za njih dodatan izvor ranjivosti. Uvođenje eura omogućilo bi im manju izloženost rizicima i veću otpornosti na financijske krize.

„Ne iznenađuje stoga što su upravo Bugarska i Hrvatska prve među preostalim državama članicama EU-a izvan eurozone iskazale interes za ulazak u ERM II i uvođenje eura. Kod ostalih država članica, osim Rumunjske, neto ekonomska korist od uvođenja eura čini se manjom, što djelomično objašnjava zašto njihove nacionalne vlasti ne planiraju započeti postupak uvođenja eura u skorije vrijeme“, rekao je Brkić.

Brkić je naglasio da je kapacitet središnje banke da intervenira u vremenima kriza mnogo veći u državama s javnim dugom pretežno nominiranim u domaćoj valuti. Čak i ako veći broj investitora odluči da više neće financirati državu, središnja banka može emitirati dodatna sredstva – kreditiranjem poslovnih banaka ili kupnjom vrijednosnica države na sekundarnom tržištu – kako bi omogućila refinanciranje državnih obveza.

„Upravo je to činila Europska središnja banka (ESB) tijekom europske dužničke krize, a isto to čini i nakon izbijanja pandemije virusa COVID-19 početkom 2020. Te dvije krize bi nesumnjivo bile puno teže da ESB nije reagirao na opisani način. U tom kontekstu, ovisnost države o zaduživanju u stranoj valuti definitivno se može smatrati "prokletstvom", jer povećava vjerojatnost da se država suoči s iznenadnim padom povjerenja investitora i istodobno smanjuje njezin kapacitet za nošenje s dužničkom krizom ako do pada povjerenja investitora zaista dođe“, kazao je Brkić.

Brkić je predstavio i analizu na temelju koje se može zaključiti da zaduživanje država u stranoj valuti nije značajan izvor rizika u EU-u. Ukupan iznos javnog duga nominiranog u stranoj valuti ili vezanog uz stranu valutu nizak je – tek nešto viši od 2% BDP-a EU-a. U samo dvije države – Bugarskoj i Hrvatskoj – dug u stranoj valuti (od čega je glavnina u euru) čini veliku većinu ukupnog javnog duga. Čak i u ove dvije države vjerojatnost izbijanjavalutne ili dužničke krize vrlo je mala, zahvaljujući njihovim dobrim fiskalnim i vanjskim pokazateljima te visokim međunarodnim pričuvama.

„Osim Hrvatske i Bugarske koje su najviše izložene valutnom riziku i koje su zbog toga prve među preostalim članicama EU-a izvan eurozone poduzele konkretne korake s ciljem uvođenja eura, još samo Rumunjska planira poduzeti iste korake u sljedećim godinama. Ostale države članice koje nisu dio eurozone još uvijek nisu pokazale interes za uvođenje eura. To se djelomično može povezati s njihovom manjom izloženošću valutnom riziku“, zaključio je Brkić.


Komentari članka

Vezani članci

Pad proizvodnje mlijeka u Francuskoj: Mljekari u mirovini, a mlade ne zanima

04.05.2021.

Trećina francuskih mljekara i proizvođača mliječnih proizvoda planira smanjiti ili obustaviti proizvodnju u narednih pet godina, uglavnom zbog neisplativosti.

Kakvo je stanje europskih usjeva nakon najhladnijeg razdoblja u zadnjih 40 godina?

30.04.2021.

Pogođene su uljana repica, tvrda pšenica, jari ječam i šećerna repa. Hladno vrijeme je u velikoj mjeri utjecalo na voćarstvo i vinogradarstvo.

Hrvatski startupi u prvom tromjesečju privukli više od milijardu kuna investicija

27.04.2021.

Više od 170 milijuna dolara ulaganja u hrvatske mlade tehnološke tvrtke u prva tri mjeseca

Davor Runje: Hrvatska, zemlja jednoroga

25.04.2021.

Osim entuzijazma, za uspjeh je potreban i inicijalni kapital. Taj kapital mora doći s domaćeg tržišta, od domaćih ljudi, koji će tada osim svog novca upregnuti i svoje profesionalno znanje i kontakte te tako pomoći ‘startupovima‘ da zaključe prvi posao

Nije pitanje hoće li se inflacija pojaviti nego kolika će biti

22.04.2021.

Već godinama kamatne stope na državne obveznice su jako niske ili čak negativne. Kada je pad kamatnih stopa počeo, investitori su činjenicu da obveznice nose niske prihode mogli nadoknaditi rastom cijena. To je posebno pogodovalo razdoblju nakon 2013 godi

Tag cloud

  1. 2105 članka imaju tag hrvatska
  2. 2191 članka imaju tag turizam
  3. 1382 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1188 članka imaju tag svijet
  6. 894 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1117 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1021 članka imaju tag ict
  11. 905 članka imaju tag investicije
  12. 1035 članka imaju tag EU
  13. 729 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 937 članka imaju tag industrija
  15. 814 članka imaju tag menadžment
  16. 419 članka imaju tag koronavirus
  17. 944 članka imaju tag kriza
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 431 članka imaju tag poticaji
  20. 590 članka imaju tag marketing
  21. 534 članka imaju tag tehnologija
  22. 514 članka imaju tag krediti
  23. 391 članka imaju tag opg
  24. 393 članka imaju tag eu fondovi
  25. 309 članka imaju tag potpore
  26. 433 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 386 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 454 članka imaju tag obrazovanje
  29. 408 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 392 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 397 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici