Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Svi 2021

U Slavoniji se nakon dužeg vremena grade farme svinja

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Vladimir Grgurić  

U Slavoniji se nakon dužeg vremena grade farme svinja

Zahvaljujući objavi novog natječaja Programa ruralnog razvoja (PRR) za investicije u gradnju reprocentara, ukupne vrijednosti tri milijuna kuna, raspisanog prošle godine, Hrvatska bi mogla znatno povećati proizvodnju prasadi.

Planiranih tri milijuna kuna dovoljno je za izgradnju 10.000 mjesta za rasplodne krmače, koje godišnje mogu proizvesti minimalno 350.000 prasadi. Natječaj je završio u petak, a istog dana otvoreni su radovi za gradnju novih svinjogojskih reprocentara, među kojima i najvećeg u Europi, koji se nalazi u općini Crnac, u Virovitičko-podravskoj županiji, u malom slavonskom selu Breštanovci. Tako da se u Slavoniji nakon dužeg vremena ponovo grade nove farme, koje će otvoriti i nova radna mjesta.

Kapaciteti

- Riječ je o gradnji dviju farmi kapaciteta po 3000 krmača i projektirane su prema odvojenoj izgradnji, ali su jedna cjelina. Znači, imat ćemo ukupno 6000 krmača i takvog projekta nema nigdje u Europi te moram reći da farme podižemo na idealnoj lokaciji - kaže Krešimir Kuterovac, vlasnik tvrtke Agroporc, jednog od investitora u izgradnju farmi, te naglašava kako je plan na farmama zaposliti 30-ak osoba na visokokvalitetnim radnim mjestima i kako će se tvrtka baviti isključivo stočarstvom, a ne i ratarstvom.

- Ovo područje prepuno je onih koji žive od ratarstva i zato ćemo od njih kupovati žitarice i uljarice za stočnu hranu. O značenju projekta za Republiku Hrvatsku dovoljno govore podatci da Hrvatska trenutno uvozi više od 600.000 prasaca za tov, što je problematično s aspekta utroška sredstava za uvoz prasadi i, još važnije, zbog činjenice da ovakav model nije dugoročno održiv te je izrazito nesiguran za osiguravanje proizvodnje hrane u Republici Hrvatskoj. Naime, u slučaju bilo kakve krize tokovi roba vrlo brzo se mijenjaju i možemo biti onemogućeni uvesti tu prasad. Nadalje, model uvoza prasadi izrazito je problematičan i zbog bolesti koje danas postoje i u ljudi, ali prije svega u životinja. Jedan od recentnijih primjera problema pojave bolesti vezan je uz posebice opasnu afričku svinjsku kugu. Mi ćemo, kada ovaj projekt završimo, proizvoditi oko 220 tisuća prasaca, što će znatno smanjiti uvoz svinja iz stranih zemalja u Hrvatsku. Iznimno je važno reći kako će u sklopu ove farme biti i proizvodnja energije, dakle u procesu kogeneracije proizvodit ćemo energiju za grijanje, hlađenje i električnu energiju potrebnu za farmu i time će naša farma biti energetski neovisna – dodaje Kuterovac i ističe kako na farmi neće biti proizvodnje otpada.
Kvaliteta

- Kompletna gnojovka vraća se na polja u okruženju i, evo, kada se sve uzme u obzir, farma je na iznimno visokoj razini kvalitete. Ukupna vrijednost investicije je 25 milijuna eura, prva faza trebala bi biti gotova do kraja ožujka, a kompletan završetak radova očekujemo do kraja sljedeće godine. Važno je da žitarice dolaze direktno s polja iz okolice farme, spremaju se u posebne spremnike na farmi i koriste cijele godine. Na farmi će biti posebna tehnologija fermentacije hrane za svinje, koja osigurava povećanje iskoristivosti hrane od 10 % do 15 %, čime se također podiže efikasnost proizvodnje. Farma će imati pogon za preradu sojina zrna, i to na dva načina. Jedan je fermentacija sojina zrna, a drugi proizvodnja sojine paste. Primjena tih tehnologija vrlo je rijetka na ovim prostorima, a omogućava vrlo visoku probavljivost proteina mladim životinjama. Takvom se hranidbom prasad vrlo lako prilagođava tehnološkom procesu od odbića te se znatno povećava iskoristivost hrane. Hranidba zdravom hranom te visoki biosigurnosni, vanjski i interni protokoli na farmi osigurat će i visoku razinu zdravstvenog stanja uzgajanih životinja, odnosno omogućiti da farma funkcionira na principu antibiotic free farme – kaže Kuterovac te u nastavku objašnjava kako će, s obzirom na hranidbu hranom koja nije genetski modificirana te je pomno uzgojena na poljima u okolici, farma imati i certifikat GMO free.

- Na farmi će biti uzgajane životinje vrhunske danske genetike. Radi se o genetici koja je već iskušana na našim farmama te je visokokvalitetna i s aspekta tova i s aspekta karakteristika plodnosti, odnosno garantirana je godišnja proizvodnja veća od 35 odbijenih prasaca po krmači – kaže Kuterovac.

Preradom povećati vrijednost proizvoda
Krešimir Kuterovac potvrđuje kako je tržište već osigurano, a pokrenut će i proizvodnju stočne hrane. - Računamo na hrvatsko tržište upravo zbog toga što je uvoz svinja u našu zemlju jako velik. Vrijednost pozicije koju Hrvatska ima i kvaliteta koja će biti proizvedena na ovoj farmi su goleme i naši ljudi to moraju prepoznati. Također, naš proizvod može ići bez problema u izvoz u Italiju, Srbiju te Bosnu i Hercegovinu, to su zemlje koje imaju velike potrebe za uvozom svinja. Posebno je važno i povećanje vrijednosti poljoprivrednih proizvoda preradom žitarica i uljarica te osiguravanje tržište ratarima za 7000 tona žitarica i uljarica. Imat ćemo inovativnu tehnologiju proizvodnje stočne hrane koja osigurava neovisnost o uvoznim sirovinama i visoku iskoristivost pojedinih komponenti - zaključio je Krešimir Kuterovac.


Komentari članka

Vezani članci

Europska komisija odobrila 3.000.000 kuna vrijedan program potpore proizvođačima tovnih svinja

10.03.2021.

Prihvatljivi korisnici su mikro, mali i srednji poduzetnici te velika poduzeća koja se bave proizvodnjom tovnih svinja, a upisani su u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i Registar farmi. Potpora će biti dodijel

OPG-ima na području Gline vrijedan genetski materijal u svinjogojstvu

09.03.2021.

Uz donaciju krmača i suprasnih nazimica, cilj nam je i osnivanje Proizvođačke organizacije u sektoru svinjogojstva na ovom području kroz godinu, dvije, otkrio je državni tajnik Tugomir Majdak

Za vjenčani dar od roditelja dobio je OPG i ostao na selu

03.03.2021.

Prije 13 godina Stanislav je, među rijetkim svinjogojskim proizvođačima, primijenio tov svinja na dubokoj stelji, a taj način uzgoja David je nastavio.

Za proizvođače tovnih svinja osigurano tri milijuna kuna

10.02.2021.

Programom potpore koji je u javnom savjetovanju se nastoje sanirati pretrpljeni gubici, osigurati likvidnost proizvođača i očuvati razina primarne proizvodnje prije pojave Covid-19.

Vučković na Vijeću ministara zatražila dodatne mjere pomoći za pogođena područja

27.01.2021.

Avansna isplata izravnih potpora u iznosu do 85 posto prije 16. listopada, izuzeće od obaveza vezanih uz zelena plaćanja, samo su neki od zahtjeva koje je zatražila ministrica na sastanku Agrifish

Tag cloud

  1. 2105 članka imaju tag hrvatska
  2. 2191 članka imaju tag turizam
  3. 1382 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1188 članka imaju tag svijet
  6. 894 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1117 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1021 članka imaju tag ict
  11. 905 članka imaju tag investicije
  12. 1035 članka imaju tag EU
  13. 729 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 937 članka imaju tag industrija
  15. 814 članka imaju tag menadžment
  16. 419 članka imaju tag koronavirus
  17. 944 članka imaju tag kriza
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 431 članka imaju tag poticaji
  20. 590 članka imaju tag marketing
  21. 534 članka imaju tag tehnologija
  22. 514 članka imaju tag krediti
  23. 391 članka imaju tag opg
  24. 393 članka imaju tag eu fondovi
  25. 309 članka imaju tag potpore
  26. 433 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 386 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 454 članka imaju tag obrazovanje
  29. 408 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 392 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 397 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici