U dijelovima Hrvatske ima više turističkih postelja nego stanovnika

Poznata je stvar kako Hrvatska previše ovisi o turizmu. Nacionalna opsjednutost brojem turističkih dolazaka, ulazaka osobnih automobila iz inozemstva, uplovljavanjem kruzera, vremenskim prilikama i drugim indikatorima uspješnosti sezona sasvim je opravdana.

No cijela Hrvatska zapravo ne ovisi o turizmu, već samo općine i gradovi uz obalu. Na nacionalnoj razini je prerađivačka industrija daleko važnija, zapošljava više ljudi, profitabilnija je, uplaćuje više poreza i više doprinosi općem ekonomskom rastu.

Kontinentalna Hrvatska proizvodi proizvode, a Jadran prodaje usluge. To je načelna podjela u nacionalnom gospodarstvu, ali postoje i neki turistički indikatori koji su bolji na kontinentu nego na obali, kao što je popunjenost turističkih postelja tijekom godine. Dobrim dijelom je za to kriva činjenica da na obali u brojnim županijama i općinama postoji višak ponude turističkih postelja tijekom godine, što je rezultat izražene sezonalnosti turizma.

Problem je multidimenzionalan. Zato što većina turista na Jadran dolazi tijekom samo dva mjeseca u godini, tj. postoji izražena sezonalnost i turističke postelje zapravo su neiskorištene veći dio godine.

Čak 56,38 posto noćenja od ukupnog broja 2024. ostvareno je u samo dva mjeseca, srpnju i kolovozu, ali ta informacija djelomično zavarava zbog toga što se velika većina turističkih dolazaka u Hrvatskoj ostvari na Jadranu. U ostalim dijelovima Hrvatske ta je senzualnost puno manja.

Višestruko više turističkih postelja nego stanovnika
U mnogim općinama i gradovima uz obalu praktički se razvila monokultura, odnosno ovisnost ekonomije o jednom proizvodu, industriji ili sektoru.

Kolektivno je Jadran u najmanju ruku na granici monokulturne ekonomije. Neke općine i gradovi definitivno su monokulturni, tj. postoje, žive i financiraju se gotovo isključivo od turizma.

Jedan od indikatora takvog stanja broj je postelja na stotinu stanovnika. Nevjerojatna je činjenica kako u Hrvatskoj postoji 41 općina i 14 gradova u kojima je broj stalnih turističkih postelja višestruko veći od broja stanovnika.

Konkretno, u 13 općina i devet gradova je 2024. bilo između 200 i 300 postelja na 100 stanovnika, u dva grada i 10 općina bilo je između 300 i 400 kreveta na 100 stanovnika, u 13 općina i dva grada bilo je između 400 i 700 postelja na 10 stanovnika, a u jednom gradu i četiri općine više od 700 postelja na 100 stanovnika.

Apsolutni rekorder je općina Funtana u Istri, u kojoj na svakih 100 stanovnika dolazi golemih 2085,6 turističkih postelja. Inače ta općina prema zadnjem popisu stanovništva ima 911 stanovnika. Nastala je tek 2006. izdvajanjem iz općine Vrsar, koja je druga u državi s najvećim omjerom postelja i stanovnika. Vrsar ima 1923 stanovnika i 18960 turističkih postelja, tj. 986 turističkih postelja na svakih 100 stanovnika.

Novalja je grad s najvećim brojem turističkih postelja na 100 stanovnika, njih 704. Iako je pomalo čudno da se naselje sa samo 3860 stanovnika naziva gradom, to pravo Novalji proizlazi iz zakona Republike Hrvatske.

Gradovi s najviše postelja na 1000 stanovnika su Nin i Cres, iako je riječ "grad" možda preteška za opisati naselja koja imaju 2700 stanovnika. Od naselja s više od 10 tisuća stanovnika najveći omjer postelja i stanovnika ima Rovinj s 301 posteljom na 100 stanovnika.