Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Svi 2023

Svestrani poduzetnik otvara privatnu gimnaziju: Saznali smo kolika je školarina i što planiraju kad 'puste korijenje'

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ivana Barišić  

Svestrani poduzetnik otvara privatnu gimnaziju: Saznali smo kolika je školarina i što planiraju kad 'puste korijenje'

U poduzetništvu je, reći će za sebe, još od malih nogu, iako tada nije znao da se 'to tako zove'. Kristijan Šimičić došao je u Osijek na studij, i ostao. U gradu na Dravi pokrenuo je EDukOS - centar znanja, okupio ljude, a sada je na pragu novoga projekta, zbog kojega je visoko postavio ljestvicu kvalitete te očekuje puno od njega

Iako nije rođeni Osječanin, Kristijan Šimičić će za sebe reći da se nakon toliko godina života i rada u gradu na Dravi, tako i osjeća. U Osijek je stigao zbog studija ekonomije, i u njemu ostao. Već u studentskim klupama pokrenuo je posao i osnovao tvrtku.

'Sa 18 godina organizirao sam dostave iz pekare do kućnog praga u nekoliko sela Brodsko-posavske županije, odakle mi je obitelj. Kada sam upisao Ekonomski fakultet i doselio se u Osijek, morao sam dodatno raditi, konobario sam, dostavljao kruh, s cimerom sam izrađivao portale, prodavao ih, kupovao svinje, prodavao kulen... I na trećoj godini fakulteta pokrenuo sam EDukOS', prisjeća se studentskih dana i poduzetničkih početaka Kristijan Šimičić.

Cilj mu je bio baviti se instrukcijama jer je velik broj ljudi odlazio na dodatne sate i poduku iz pojedinih predmeta. Dok su se brojna radna mjesta u to vrijeme gasila zbog gospodarske krize, 2010. godine otvorio je obrt. Polako je počeo tražiti predavače.

'Bio sam u studentskoj menzi kad mi je zazvonio mobitel. U slušalicu mi je tip viknuo: 'Šimičić na telefonu, predlažem poslovni sastanak.' Mislio sam da me netko od 'krupnijih' instruktora tada prijavio inspekciji jer sam držao instrukcije iz matematike. Našli smo se odmah u studentskoj menzi. Čak sam snimao razgovor jer sam se bojao prijetnji, a on je meni iznosio svoju viziju. Pitao me koliku bih plaću želio, a ja sam zbrajao koliko treba za studij bratu i meni, pa 'ispalio' 4000 kuna. Rekao mi je: 'Odlično.' A prva plaća bila mi je 500 kuna. Željenu sam uspio zaraditi godinu kasnije', ubacuje se u razgovor Antun Vidić, voditelj nastavnog sektora EDukOS-a i predavač matematike.

Sada je, moglo bi se reći, Šimičićeva desna ruka. Nakon, opisuje ga tako, šokantnog upoznavanja postali su i cimeri, prijatelji, a onda i kumovi.

'Zanimljivo je to da je polovica zaposlenika EDukOS-a živjela u istom stanu. Svi smo u međuvremenu završili fakultete, još uvijek radimo, ali smo se poženili i raselili', kroz smijeh dodaje Šimičić, čija tvrtka sada broji deset stalnih zaposlenika te ima više od 80 vanjskih suradnika i predavača. Nakon 13 godina, vlasnik EDukOS-a, kroz čije programe godišnje prođe oko 4000 mladih ljudi, na pragu je novog projekta, otvorenja privatne gimnazije u Osijeku.

Pokrenuli su posao s grupnim instrukcijama za fakultete, proširili se potom na i one individualne te na srednje škole, a dobar glas među Slavoncima i Baranjcima stekli su pripremama za državnu maturu. Najveći dio njih, kada prijeđe prag njihova centra, upiše željeni fakultet.

'Od samoga početka imamo isti princip - ako netko ne rješava zadaće, zahvaljujemo mu se. Vraćamo novac, ali ne može više pohađati instrukcije. Naš sustav šest minusa nitko ne može oboriti, osim da ga kopira. To je igra na duge staze u kojemu kvaliteta dolazi do izražaja. Tko preživi prvih nekoliko godina, pokazuje koliko je ozbiljan i da nema zafrkancije. Iako se to plaća, ne znači da ćeš moći pohađati tečaj ako se ne pridržavaš pravila. Sličan princip želimo primijeniti i na gimnaziju', objašnjava Vidić.

Obojici im je važno da imaju vrhunske predavače, ali isto tako da upišu kvalitetne učenike. Interes za upis postoji te već obavljaju razgovore s učenicima i roditeljima. Jedna od njih je Adrijana Skender, majka djevojčice koja planira upisati prvi razred gimnazije u Osijeku. Nakon života u Danskoj, obitelj se vratila u grad na Dravi.

'U Danskoj nema ocjena, ispita, djeca nisu pod presingom. Svi prihvaćaju sve, vrlo su otvoreni, opušteni, fokusirani na grupni rad i miješanje razreda. Tamo osmaši rade projekte s djecom iz nižih razreda. Nemaju rasporeda sati, samostalno se dogovaraju o svemu. Na kraju škole djeca su sposobna samostalno živjeti s 15 godina. U Hrvatskoj je to potpuno drugačije. Puno očekujem od ove škole i pristupa djeci. Inicijalne intervjue već smo odradili', kaže Skender.

Šimičić kaže da imaju 20 mjesta u razredu opće i isto toliko u razredu prirodoslovno-matematičke gimnazije.

'Upisi su tijekom lipnja i srpnja. Više od pola kapaciteta popunili smo ljudima koji žele u našu školu. Gledat ćemo prosjek ocjena od petog do osmog razreda i ocjene iz šest predmeta iz sedmog i osmog razreda. Po interesu vidimo da su za našu gimnaziju zainteresirana djeca s prosjekom ocjena većim od 4,5', nastavlja Šimičić.

Cijena godišnje školarine iznosi 3240 eura. Napominju da se ništa unaprijed ne mora platiti te roditelji imaju mogućnost uplate u mjesečnim ratama u iznosu od 270 eura. Školu ne planiraju proširivati, već ulagati u kvalitetu.

Ideja o privatnoj gimnaziji rodila se prije pet godina. Tada im je kao nedostižan san izgledala kupnja zgrade u širem centru Osijeka, a sada su već gotovo godinu dana na adresi koju Osječani najčešće vezuju uz zgradu glavne pošte. Škola im se prostire na 700 četvornih metara, a u njoj svaka predavaonica ima poseban naziv, po imenu hrvatskih velikana i nobelovaca.


Komentari članka

Vezani članci

Iako su dobre u STEM-u, učenice ne zanima karijera u programiranju

18.04.2024.

STEM zanimanja među najpoželjnijim su zanimanjima za učenike osmih razreda osnovnih škola, a ističu se ona u području biomedicine i zdravstva, računalstva te elektrotehnike i strojarstva. Ono što zabrinjava je što četvrtina učenika na kraju osnovne škole

Osijek nakon 9 godina konačno dobio IT park vrijedan 9,7 milijuna eura

12.04.2024.

Malo je reći kako je osječki IT žudio za ovakvim prostorom jer su mlade tvrtke na raspolaganju imale samo jedno mjesto, poduzetnički inkubator BIOS. Sada će se napokon moći proširiti u IT park koji se prostire na 4000 četvornih metara.

Krenulo natjecanje učenika u kreiranju najbolje poslovne ideje

27.03.2024.

Ideja godine je poduzetničko natjecanje za srednjoškolce. Ove se godine održava dvanaesti put. Učenici se natječu u osmišljavanju najbolje poslovne ideje, pisanju poslovnog plana i prezentiranju svoje ideje pred žirijem.

Plaća više nije presudna: Nema sreće bez ulaganja u razvoj vještina baš svih zaposlenika

11.03.2024.

Završen je trend brzog mijenjanja poslova, prema iskustvu posrednika u zapošljavanju. Radnici sad traže kompaniju koja će ulagati u njihovo znanje i razvijanje vještina te imati jasan plan razvoja i napredovanja. Ne očekuju to samo menadžeri

Promjene u Osijeku uz pomoć sredstava europskih fondova

28.02.2024.

Osijek je i dalje veliko gradilište na kojemu se provodi niz projekata financiranih iz europskih fondova, pa stoga ne čudi da je upravo taj grad u 2022. povukao najviše novca. Projekti su to koji polako mijenjaju lice grada.

Tag cloud

  1. 2587 članka imaju tag turizam
  2. 2444 članka imaju tag hrvatska
  3. 1563 članka imaju tag svijet
  4. 1229 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1845 članka imaju tag financije
  6. 1561 članka imaju tag izvoz
  7. 1241 članka imaju tag trgovina
  8. 1288 članka imaju tag ict
  9. 1411 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1126 članka imaju tag investicije
  11. 1164 članka imaju tag industrija
  12. 1021 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1134 članka imaju tag EU
  14. 830 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 971 članka imaju tag menadžment
  16. 561 članka imaju tag opg
  17. 738 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 961 članka imaju tag kriza
  21. 664 članka imaju tag marketing
  22. 371 članka imaju tag potpore
  23. 603 članka imaju tag tehnologija
  24. 491 članka imaju tag eu fondovi
  25. 468 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 487 članka imaju tag porezi
  27. 532 članka imaju tag krediti
  28. 473 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 457 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 500 članka imaju tag obrazovanje
  31. 406 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 480 članka imaju tag dzs
  34. 396 članka imaju tag start up
  35. 449 članka imaju tag BDP
  36. 405 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor