Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Svi 2024

Što otvoriti - paušalni obrt, društvo s ograničenom odgovornošću ili jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću?

Izvor: www.zenskirecenziraj.com · Autor: Jelena Milić  

Što otvoriti - paušalni obrt, društvo s ograničenom odgovornošću ili jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću?

Otvaranje vlastitog posla za mnoge je definicija savršenog zaposlenja, no sam zadatak prolaska kroz hrvatski zakonodavni sustav kako bi taj vaš posao bio legalan i funkcionalan, za mnoge je noćna mora. Ono što posebno muči mnoge, pitanje je što uopće otvoriti: paušalni obrt, j.d.o.o. ili d.o.o. Kako ovi pojmovi ne bi bili samo zbunjujuća slova na papiru, ovo je sve što trebate znati o spomenutim poslovnim modelima.

Paušalni obrt - koje su prednosti, a koji nedostaci?
Paušalni obrt klasičan je obrt koji se oporezuje paušalno. Kako biste ga bolje razumjeli, prvo je potrebno definirati što je to obrt, a što paušalno oporezivanje. Obrtima upravlja Zakonu o obrtu, a prema njemu obrt se definira kao samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti na tržištu. Obrt obavljaju fizičke osobe, a samo iznimno i pravne osobe koje provode naukovanje za vezane obrte. Laički rečeno, obrt ste vi, odnosno osoba koja obavlja djelatnost. Najčešće su to u pitanju zanati za koji polažete neki ispit o stručnoj sposobnosti, majstorski ispit ili prolazite kroz stručno osposobljavanje.

Obrti s paušalnim oporezivanjem obrti su koji porez plaćaju kvartalno, u iznosima poreza koji se definiraju prema pet razreda visine prihoda koje obrtnik ostvari u kalendarskoj godini. Najviša razina prihoda koja se može oporezivati paušalno, jest 40 000 eura, nakon toga mora se prijeći u običan obrt ili neki drugi pravni oblik.

Prednosti paušalnog obrta:
jednostavno osnivanje i zatvaranje

ne iziskuje temeljni kapital, a registriranje obrta besplatno je

mogućnost podizanja novaca sa žiro računa bez pravdanja

nema složenog knjigovodstva, vodi se samo knjiga prometa (Obrazac KPR)

obveza paušalnog plaćanja poreza niži je od poreza na dohodak koji plaća običan obrt koji se nalazu u sustavu PDV-a

Nedostaci paušalnog obrta:
obrtnik odgovara cjelokupnom imovinom

nemogućnost obavljanja nekih djelatnosti za koje je obavezna odgovarajuća stručna sprema

slabiji bonitet i mogućnost kreditnog zaduživanja

ograničena je zarada koja se može ostvarit ovim putem prije nego što obrtnik mora prijeći u klasični obrt ili neki drugi pravni oblik

U suštini, ako imate neki zanat i želite najbrže, najjeftinije, najjednostavnije obavljati taj svoj zanat legalno, paušalni obrt model je koji će vam odgovarati. Ovo je odličan model za jednostavnije poslove koje obavljate sami i gdje ne namjeravate ostvariti neki ogroman prihod niti se značajno širiti, no imajte na umu još jednom da ste obrt vi i da odgovarate cijelom imovinom za sve obveze vašeg obrta. Dakle, u potpunosti vežete sebe i svoj posao te izlažete svu svoju privatnu imovinu rizik.

Što predstavljaju j.d.o.o. i d.o.o.?
D.o.o. kratica je za društvo s ograničenom odgovornošću, dok je j.d.o.o. predstavlja jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću. To su oblici trgovačkih društava kojima upravlja Zakon o trgovačkim društvima. Kao što i samo ime govori, jedno od glavnih obilježja ovog oblika poslovanja njihova je ograničena odgovornost. D.o.o. jest društvo kapitala, što znači da osnivač ili osnivači unose neki kapital u društvo i njihova odgovornost za obveze društva seže samo do iznosa kapitala. Kako je temelj obrta osoba, tako je temelj društva kapital.

Temeljni kapital koji d.o.o. zahtijeva trenutačno, iznosi 2500 eura, a troškovi njegovog otvaranja oko 380 eura. S druge strane, j.d.o.o. iziskuje temeljni kapital od 1 eura, a troškovi njegova otvaranja iznose oko 105 eura. Naravno, na prvu se nameće pitanje zašto bi netko otvorio d.o.o. kada je j.d.o.o. toliko povoljniji, a isti? Bitno je znati da je j.d.o.o. svojevrstan “početnički” oblik d.o.o. poslovnog modela te se od osnivača očekuje da će kroz vrijeme uplatiti potrebnu razinu temeljnog kapitala od 2500 eura tako što će svake godine izdvajati četvrtinu dobiti u rezerve. Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću tu je samo da mu omogući zakonito obavljanje poslovanja ako ne može uplatiti kapital u cijelosti pri osnivanju, odnosno minimalno 625 eura odmah, a ostatak do 2500 eura u roku godine dana.

Prednosti:
vlasnik odgovara za obveze društva samo do iznosa uplaćenog kapitala

vlasnik ne mora imati neku stručnu spremu, majstorski ispiti ili slično za obavljanje djelatnosti kao kod obrta (može zaposliti stručne ljude)

lakši i brži dolazak do većih kredita

obveza poreza na dobit koji je manji od poreza na dohodak kakav plaća običan obrt

Nedostatci
skuplje i sporije osnivanje, a teže zatvaranje

zahtijeva ulaganje minimalnog temeljnog kapitala odmah ili kroz vrijeme ako je riječ o j.d.o.o.

zahtijeva dvojno knjigovodstvo koje ne možete jednostavno i samostalno voditi

potrebno pravdanje podizanja gotovine sa žiro računa

Ovo je oblik poslovanja idealan ako idete u posao s partnerima, samim time želite sudjelovati s nekim kapitalom, a ne svom svojom imovinom. Također, ako se bavite poslom koji nije neki zanat koji sami obavljate, već namjeravate imati zaposlenike koji će to obavljati. Možda ćete trebati veća ulaganja pa ćete trebati i veću kreditnu sposobnost koju pruža d.o.o., a također ćete imati i veće prihode te vam je isplativije da se oporezuje porez na dobit umjesto poreza na dohodak (koji plaćaju obični obrti koji imaju prihode veće od 40 000 eura i nalaze se u sustavu PDV-a).

Što odabrati?
Zaključno, možemo reći da je najbitnije da vaš odabir odgovara prirodi posla kojom se bavite i razini prihoda koju očekujete. Ako obavljate neki zanat samostalno i želite zaraditi “sami svoju plaću” te ujedno sami voditi svoje knjige brzo i jednostavno, za vas je najbolji izbor paušalni obrt. Primjerice, ako se želite baviti profesionalno noktima i šmikanjem i ujedno to sami obavljati u malom kućnom salonu. Ako planirate voditi neki veći posao - otvoriti trgovinu sami ili s partnerom i zaposliti radnike, a za njezino opremanje dići kredit, za vas je ispravan odabir društvo s ograničenom odgovornošću.

Također, kada birate između j.d.o.o. i d.o.o., imajte na umu da svaki j.d.o.o. mora postati d.o.o. kad tad. Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću nije trajni oblik poslovanja, a postupak prelaska neizbježan je te može biti dugotrajan, zamoran i skup. Zapravo to nije pitanje izbora, već vaše mogućnosti možete li u prvoj godini izdvojiti 2500 eura za temeljni kapital i podnijeti odmah veće troškove osnivanja ili ne možete pa ćete kapital uplatit kroz vrijeme te podnijeti troškove prelaska nešto kasnije. U svakom slučaju, najbitnije je da proučite spomenute Zakone o obrtu i trgovački društvima (ovisno o vašem odabiru) i iskoristite pregršt resursa za poduzetnike koji su dostupni na webu kako bi otvaranje vašeg novog posla bilo što bezbolnije i brže.

PRIPREMILA:
Jelena Milić


Komentari članka

Vezani članci

Nakon prodaje tvrtke ne idite odmah u novi poduhvat

17.01.2025.

Velika ekspanzija trgovačkog lanca Studenca uoči – na kraju ipak neuspješnog – izlaska na burzu, sredinom 2023. rezultirala je i preuzimanjem maloprodajne tvrtke Strahinjčice. Lanac trgovina u vlasništvu poljskog investicijskog fonda Enterprise Investorsa

Američki Cuadrilla Capital preuzeo hrvatsku IT tvrtku Repsly

16.01.2025.

Cuadrilla Capital, američka investicijska tvrtka specijalizirana za softverska rješenja za poduzeća, preuzela je hrvatsku IT tvrtku Repsly, objavljeno je putem PR Newswirea. Repsly je softverska platforma pokrenuta u Hrvatskoj, a namijenjena je maloprodaj

Startaj Hrvatska: Dirljiva priča o obitelji Lešić koja je šipak pretvorila u uspješni posao

15.01.2025.

Sanja i Ivan Lešić, stanovnici Bošnjaka u Slavoniji, odlučili su napustiti uzgoj krava muzara s kojim se bavila njihova obitelj te se suočiti s neizvjesnom budućnošću, no upravo ih je ljubav prema šipku dovela do životnog zaokreta.

Raste naknada za majke tijekom drugog dijela porodiljnog. No, paušalistice dobivaju koliko i - nezaposlene žene

14.01.2025.

U 2025. godini, od 1. ožujka, povećat će se naknada za majke tijekom drugog dijela rodiljnog dopusta. Maksimalni iznos povećan s 995 na 3.000 eura, pa će majke do prvog rođendana djeteta dobivati punu plaću. Odnosi se to na zaposlene žene, no žene koje su

Rasturaju u sanaciji, ne guraju se i strpljivo grade ozbiljan biznis: Berislav Borovina ima super priču

08.01.2025.

'Ne jurimo uvijek za sve boljim financijskim rezultatima, pa ni konstantnim rastom: razvijamo se organski, u skladu s potrebama društva, a jednom kada dođe do pada građevinske industrije - a i to će se svakako dogoditi - to ćemo neminovno i mi osjetiti. A

Tag cloud

  1. 2681 članka imaju tag turizam
  2. 2557 članka imaju tag hrvatska
  3. 1663 članka imaju tag svijet
  4. 1341 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1912 članka imaju tag financije
  6. 1602 članka imaju tag izvoz
  7. 1475 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1283 članka imaju tag trgovina
  9. 1334 članka imaju tag ict
  10. 1177 članka imaju tag investicije
  11. 1235 članka imaju tag industrija
  12. 1048 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1015 članka imaju tag menadžment
  14. 851 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1147 članka imaju tag EU
  16. 611 članka imaju tag opg
  17. 765 članka imaju tag maloprodaja
  18. 523 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 684 članka imaju tag marketing
  21. 638 članka imaju tag tehnologija
  22. 380 članka imaju tag potpore
  23. 962 članka imaju tag kriza
  24. 505 članka imaju tag eu fondovi
  25. 481 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 507 članka imaju tag porezi
  27. 470 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 536 članka imaju tag krediti
  30. 421 članka imaju tag osijek
  31. 510 članka imaju tag obrazovanje
  32. 417 članka imaju tag start up
  33. 490 članka imaju tag dzs
  34. 434 članka imaju tag energetika
  35. 456 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor