Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Ruj 2021

Što će biti s hrvatskim svinjogojstvom ako se zabrani kastracija?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Martina Popić  

Što će biti s hrvatskim svinjogojstvom ako se zabrani kastracija?

Francuski ministar poljoprivrede Julien Denormandie najavio je da će u toj zemlji biti zabranjena kastracija prasadi bez korištenja anestezije od 1. siječnja 2022. godine. Ta država uskoro preuzima i predsjedanje vijećem Europske unije, a ministar je obećao da će se zalagati da se taj zahvat ukine na razini svih država članica.

U Hrvatskoj se ona provodi na više od 99 posto muške prasadi koja se stavlja u tov, a povezana je s propisima i kriterijima o dobrobiti životinja što znači da je zabranjeno nanositi im bol, patnju i namjerne ozljede te ih izlagati strahu, protivno pravilima struke i dobre stočarske prakse.

Iz tih je razloga kod nas propisano da se ona provodi u prvih sedam dana nakon rođenja, a ako se obavlja nakon toga, potrebno je da ju obavi veterinar uz primjenu anestezije i sredstava za ublažavanje boli produženog djelovanja.

Što s produženim tovom?
Zabrana koja se najavljuje u našoj bi zemlji predstavljala udar na ionako već posrnulo svinjogojstvo, a kako kaže izv.prof.dr.sc. Vladimir Margeta s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, toj se problematici mora posvetiti velika pažnja. "Pogotovo ako čitav slučaj promatramo u kontekstu usmjeravanja dobrog dijela hrvatskog svinjogojstva prema proizvodnji tradicionalnih suhomesnatih proizvoda, a za koje je neophodno da se svinje drže u produženom tovu", napomenuo je naš sugovornik.

Dodao je da ne bi trebalo zaboraviti ni autohtone pasmine koje sve više dobivaju na značaju, a koje bi zbog svojih fizioloških i proizvodnih svojstava kao što su kasnozrelost i spori prirast bile izložene višestrukom cijepljenju zbog uvođenja imunokastracije, o čemu ćete više saznati u nastavku.

"Naglasak treba staviti na što raniju kastraciju te na podizanje razine mjera dobrobiti u uzgoju svinja. Tov nekastriranih muških svinja za preradu u tradicionalne proizvode ne bi trebao biti opcija", upozorio je.

Prednosti i nedostaci kastracije
Naime, kastracija prasadi je kirurški zahvat trajnog uklanjanja testisa kod muških jedinki ili jajnika (često zajedno s maternicom) kod ženskih. Ona se u konvencionalnom svinjogojstvu primjenjuje najčešće kod muške prasadi za tov te kod odraslih jedinki koje se izlučuju iz rasploda.

Njezina je svrha prestanak proizvodnje spolnih hormona iz spolnih žlijezda zbog čega se kod životinja ne može ispoljiti spolni nagon. "Takve su životinje tijekom tova mirnije i ne iskazuju agresivnost, ne postoji opasnost od eventualnog parenja između muških i ženskih jedinki tijekom tova", objašnjava Margeta dodavši da je s ekonomskog stajailšta najznačajnija prednost brži prirast tjelesne mase te izostanak lošeg mirisa u mesu koji se oslobađa termičkom obradom. Osim toga, ovim se zahvatom može spriječiti i razvoj nekih bolesti kao što su rak testisa, prostate i sl.

Međutim, nedostatak je nanošenje fizičke boli prasadi, veći je i obim fizičkog posla na farmi i nepovoljnija konformacija zaklanih trupova utovljenih svinja jer su kastrirane sklonije taloženju masnog tkiva. "Upravo iz tog razloga, muški kastrirani tovljenici redovito su teži od ženskih nekastriranih tovnih svinja, ali imaju i viši postotak masnog tkiva u trupu", pojašnjava Margeta.

Često se krši zakon
Kako napominje, na velikim farmama se ona provodi u prva tri dana nakon prasenja. No, kaže, da je čest primjer u praksi, posebice na manjim farmama i OPG-ovima da se taj zahvat obavlja i nakon sedam dana od prasenja i to bez veterinara, anestezije i sredstava protiv boli. Često je slučaj i da se obavlja kada je prasad stara i nekoliko tjedana, što je u suprotnosti sa zakonskim propisima.

Iskustva iz zemalja Europske unije i Europe su različita, a Margeta kaže da se približno 75 posto muške prasadi u EU kastrira kirurškom metodom. "Ovaj postotak ovisi o državi. Primjerice, ova se metoda u Velikoj Britaniji gotovo i ne provodi, ali se svinje kolju pri nižim završnim težinama i ranijoj dobi, tako da je i slabije intenzivan "nerastovski miris" u mesu", dodaje.

Međutim, pritisak europske javnosti, posebice udruga za zaštitu životinja, doveo je do usvajanja zakonskih akata koji idu u smjeru kirurške, uz obveznu primjenu anestezije ili njezine potpune zabrane u Uniji u vrlo skoro vrijeme. Kada govorimo o Europi, ona je, primjerice, u Norveškoj i Švicarskoj već zabranjena.

Imunokastracijom se nanosi još više boli?
"I dok se nemir i agresivnost svinja kod skupnog držanja u tovu mogu jednim dijelom umanjiti tzv. obogaćivanjem obora kroz primjenu stelje, dodatkom igračaka i sl., ostaje veliki potencijalni problem odbijanja konzumiranja svinjskog mesa nekastriranih svinja od strane potrošača zbog neugodnog mirisa", ističe profesor dodavši da bi to nanijelo veliku ekonomsku štetu mnogim državama i proizvođačima. Stoga su zadnjih godina intenzivirana istraživanja i primjena tzv. imunokastracije svinja.

Kako pojašnjava, pod tim se pojmom podrazumijeva cijepljenje s ciljem imunizacije protiv GnRH hormona koji su zaduženi za regulaciju testikularnih funkcija, čime se postiže učinak na ponašanje nerasta sličan kirurškoj, a ujedno se i u najvećem broju slučajeva sprječava pojava loših mirisa u mesu.


Komentari članka

Vezani članci

Stočari korak do sloma: Svinjogojci gube po tovljeniku 600 kn, a tovljači do 2000 kn po jednom grlu

15.10.2021.

– Cijena mesa katastrofalno je niska i ne prati trend rasta cijena. Trebalo bi poskupjeti bar 30-40 %, a mi smo ga digli 3-4 % - ističe Celovec. Mislio je smanjiti proizvodnju za 50 %, no ne smije jer je prošao na natječajima EU-a gdje je obvezan zadržati

Od obiteljskog držanja svinja do najmodernije farme s 8.500 tovljenika i prasadi godišnje

23.08.2021.

Iz vlastitih grešaka smo naučili da u natječaje za EU sredstva treba krenuti s kvalitetnim konzultantima i preciznim troškovnicima. Treba znati što želiš, kaže Mario Trbušić, vlasnik najmodernije farme svinja u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Europom se širi svinjska kuga, Hrvatska uvodi dodatne mjere

27.07.2021.

Nakon što je Njemačka prijavila Europskoj komisiji prve slučajeve afričke svinjske kuge (ASK) u domaćih svinja na tri gospodarstva smještena u administrativnom području Brandenburg, koje se nalazi neposredno uz granicu s Poljskom, Hrvatska uvodi dodatne m

Uvoz svinja uništava proizvodnju, stočna hrana sve skuplja, meso sve jeftinije

08.07.2021.

Svinjogojci na krajnjem istoku Hrvatske klecaju pod teretom sve većeg uvoza živih svinja i svinjskog mesa po dampinškim cijenama, koji godinama guši domaću proizvodnju.

Dražen Lozić: Sa slavonskom crnom svinjom moguće je ostvariti pozitivnu priču

26.05.2021.

Vlasnik tvrtke Balkan lov, u sklopu koje je i farma Borovik ima oko osam tisuća komada različitih kategorija crne slavonske svinje, po čemu spada u najveće takve proizvođače u Hrvatskoj.

Tag cloud

  1. 2274 članka imaju tag turizam
  2. 2142 članka imaju tag hrvatska
  3. 1415 članka imaju tag izvoz
  4. 1643 članka imaju tag financije
  5. 1235 članka imaju tag svijet
  6. 939 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1162 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1086 članka imaju tag trgovina
  9. 1061 članka imaju tag ict
  10. 903 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 927 članka imaju tag investicije
  12. 748 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1047 članka imaju tag EU
  14. 950 članka imaju tag industrija
  15. 831 članka imaju tag menadžment
  16. 445 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 647 članka imaju tag maloprodaja
  19. 444 članka imaju tag poticaji
  20. 610 članka imaju tag marketing
  21. 433 članka imaju tag opg
  22. 539 članka imaju tag tehnologija
  23. 517 članka imaju tag krediti
  24. 409 članka imaju tag eu fondovi
  25. 398 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 443 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 317 članka imaju tag potpore
  28. 462 članka imaju tag obrazovanje
  29. 418 članka imaju tag porezi
  30. 394 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 342 članka imaju tag osijek
  32. 395 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 319 članka imaju tag hgk
  35. 440 članka imaju tag banke
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 414 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 317 članka imaju tag start up