Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Ruj 2024

PIONIR HRVATSKOG VINARSTVA, IVAN ENJINGI:”Budućnost je u ekološkoj proizvodnji, samo tako možemo unaprijediti kvalitetu naših vina”

Izvor: horecapro.hr · Autor: PAULINA MLINARIĆ  

PIONIR HRVATSKOG VINARSTVA, IVAN ENJINGI:”Budućnost je u ekološkoj proizvodnji, samo tako možemo unaprijediti kvalitetu naših vina”

Ivan Enjingi (84) nije samo jedan od najvećih vinara Hrvatske, već i pionir vrhunskog vinogradarstva te prvi zagovornik ekološke proizvodnje vina u regiji. Ovaj “kralj Graševine” donio je Hrvatskoj prvog zlatnog Decantera, stvorio mnoge današnje vinare, domaće i strane, te postao jedini vinar o kojem je skladana simfonija. Njegov ekološki pristup vinogradarstvu, kojim se ističe među kolegama, omogućio mu je da izgradi jedinstvenu reputaciju i ostavi neizbrisiv trag na vinskoj sceni. Enjingi, vlasnik 60 hektara vinograda, ističe da svoj rad ne obavlja iz potrebe, već iz zadovoljstva – s ciljem da ljude usreći zdravim vinom, bilo u trenucima veselja ili tuge, i da očuva prirodu onakvom kakva je bila prije 100 godina. Njegova Graševina iz kasne berbe postala je prvo privatno vino u Hrvatskoj s oznakom “vrhunsko”, a Enjingi je prvi u regiji koji je vino punio u boce, umjesto da ga čuva u bačvama. No, Enjingi ne samo da proizvodi vrhunska vina, već pravi i posebne sorte koje nitko na svijetu nije napravio, poput Mirisavog Traminca, izrazito suhog vina koje se savršeno sljubljuje sa sladoledom. Saznajte što Ivan Enjingi, pionir hrvatskog vinarstva, misli o trenutnoj situaciji u vinogradarstvu, koje promjene smatra nužnima i kako vidi budućnost svoje vinarije. Otkrivamo zašto vjeruje da je ekološka proizvodnja ključna i što čini njegov vinski arhiv tako jedinstvenim.

RAZGOVARALA: PAULINA MLINARIĆ

Kako ste kao mladić, bez formalnog obrazovanja, odlučili baviti se vinogradarstvom i vinarstvom? Što vas je potaknulo?
U mom kraju je bila uobičajena praksa da svaki domaćin ima vinograd i proizvodi vino za vlastite potrebe. Moji roditelji su bili obrtnici i majstori raznih zanata, ali su također posjedovali vinograd s oko 2000 loza, koji su koristili za vlastite potrebe. Tako je i kod nas bilo uobičajeno. Nažalost, ostao sam bez oca jer je poginuo u Drugom svjetskom ratu, a odgajali su me djed, baka i mama. Cijelo gospodarstvo, uključujući vinograd, palo je na mene prije nego što sam navršio 17 godina, nakon što je djed preminuo. Kao dijete, morao sam raditi u vinogradu, i iako to u početku nije bilo nešto što sam volio, s vremenom sam se počeo zaljubljivati u razvoj vinove loze i proizvodnju vina. Na kraju sam odlučio da mi to bude životno zanimanje.

Kada ste počeli ozbiljno proizvoditi vino i kako je to utjecalo na vaš posao?
Nakon što sam naslijedio imanje i posadio prve vinograde, vina je bilo sve više, a s vremenom sam počeo prodavati veće količine. Veliki uspjeh došao je 1981. godine, kad je hotel Esplanada u Zagrebu uzeo moje vino kao vino kuće. Esplanada je bila broj jedan hotel u istočnoj Europi, posjećivan od strane stranih diplomata, ambasadora i moćnih ljudi, što mi je otvorilo vrata mnogih kontakata.

Kako ste primijenili znanje iz drugih područja u vinogradarstvu?
Dok sam služio vojsku, radio sam u sanitarnoj službi i tamo sam naučio koliko je važna čistoća i sterilnost, što sam kasnije primijenio u proizvodnji vina. Danas već 37 godina proizvodim ekološko vino, a s tom praksom sam započeo 1972. godine, kada sam u Italiji upoznao čovjeka koji je ekološki proizvodio vino. To je bio smjer u kojem sam nastavio, i to vino mi je donijelo međunarodne nagrade.

Vaš ekološki pristup u proizvodnji vina izdvaja vas od mnogih vinara. Kako ste došli na ideju da se odlučite za ekološki način rada i koje su prednosti tog pristupa?
Kada sam 1972. godine išao u Italiju po opremu, primijetio sam značajnu razliku između vinograda. Dok su mnogi vinogradi u Italiji koristili puno gnojiva i zaštitnih sredstava, vidio sam jedan vinograd koji je bio posve drugačiji. Imao je travu među lozama, minimalno tretiranje i najkvalitetnije grožđe koje sam ikada vidio. Posjetio sam vlasnika i saznao da on proizvodi vino samo za svoju obitelj i prijatelje, naglašavajući važnost zdravlja i kvalitete u svojoj proizvodnji. Njegova filozofija me duboko inspirirala. Mislim da čovjek, ako želi dobro sebi i prirodi može proizvesti zdravo! Po povratku, odlučio sam primijeniti sličan pristup i od tada sam 37 godina posvećen ekološkom vinogradarstvu. Danas, koristim minimalno tretiranje i samo osnovne, tradicionalne metode zaštite. Iako je ekološka proizvodnja rizična i zahtjeva više pažnje, rezultati su izvrsni. Na primjer, vina iz 2015. godine još uvijek su na tržištu i izvrsne su kvalitete. Ovaj pristup omogućava mi proizvodnju najzdravijeg vina uz poštivanje prirode.

Ekološko vinogradarstvo danas igra ključnu ulogu u vašem radu. Kako ste razvili pristup ekološkoj proizvodnji vina i koje metode koristite?
Ekološka proizvodnja za mene je ključna. Imam 60 hektara vinograda, od kojih je 40 hektara novih nasada. Sve je postavljeno tako da dobivam vrhunsko grožđe s malih prinosa, što znači i kvalitetnije vino. Osim toga, uz vinograde imam i stado od 300 goveda, koja pomažu u čišćenju terena i proizvodnji prirodnog gnojiva. Bez stočnog gnojiva nema ekološke proizvodnje. Također, sve što jedem dolazi s moje zemlje – povrće iz vrta uzgajam bez kemikalija, koristeći samo stajsko gnojivo. To je zatvoren ekološki krug koji osigurava najkvalitetnije i najzdravije vino.

Vaše vino Graševina ima posebnu važnost u vašem asortimanu. Možete li nam reći nešto više o njenoj ulozi i kako ste uspjeli dobiti priznanje za njenu kvalitetu?
Graševina je izuzetno važna jer je to moje prvo privatno vino koje je dobilo status vrhunskog vina, i borba za to trajala je dugo. Kada je 1976. godine donesen zakon o vinogradarstvu, mali privatnici poput mene bili su isključeni iz dobivanja oznaka kvalitete. Nismo smjeli napisati ni “stolno” ni “kvalitetno”, što je bilo nepravedno. S drugim vinarima borio sam se da se taj zakon promijeni. Uspjeli smo tek 1988. godine, kada su naši napori konačno urodili plodom. Moja Graševina, kasna berba, postala je prvo privatno vino u Hrvatskoj koje je dobilo oznaku “vrhunsko”. To je bilo veliko priznanje, a od tada Graševina igra ključnu ulogu u mom asortimanu. Moja Graševina je posebna zbog jedinstvenih položaja vinograda, na kojima sam radio više od 20 godina, pretvarajući napuštene vinograde i šikare u plodna zemljišta. Koristim samo stajski gnoj koji sadrži stotine prirodnih sastojaka, što omogućuje da vino bude izuzetno. Uz to, nema agresivne zaštite ni kemikalija. Važno je i da nikada nisam koristio strane kvasce – oslanjam se isključivo na prirodne kvasce koji se nalaze u vinogradu. Kutjevačko vinogorje je jedno od najboljih na svijetu, nema potrebe za dodacima. Također, berba se prirodno pomaknula, i dok se Graševina nekad brala u listopadu, ove godine smo je brali još prije jeseni.

Osvojiti zlatnog Decantera za Hrvatsku sigurno je bio poseban trenutak. Kako ste se osjećali kada ste primili to priznanje?
Bilo je to pravo čuđenje, i za mene i za svijet, da moja vina pobijede svjetska vina u Londonu! Od 4500 vina, moje “Cuvée Venje” proglašeno je najboljim vinom Europe i svijeta, dok je Graševina dobila titulu najboljeg sortnog vina u Europi. Ipak, ne bih to postigao da me moj prijatelj Ivan Ivaniš iz Cavtata nije uporno nagovarao da pošaljem vina na ocjenjivanje. Vino “Venje”, koje sam napravio od sorti Graševina, Rajnski rizling, Sivi pinot, Sauvignon i Mirisavi traminac, donijelo mi je zlatne medalje. Osvojio sam ukupno tri zlatne medalje, jedno svjetsko i dva europska šampionska naslova, dok velika Lombardija nije dobila nijedno zlato! Taj uspjeh me doveo do Pariza, gdje sam održao prezentaciju vina za francusku elitu, u pratnji tamburaša i mažoretkinja iz Požege. Taj događaj je bio pravi spektakl i ostao je u sjećanju mnogima, čak i francuskim slikaricama koje su me kasnije zvale na izložbu u Rimu, ali sam umjesto toga poslao svoja vina da se piju na njihovom događaju.


Komentari članka

Vezani članci

Decanter 2025: Sjajan uspjeh hrvatskih vinarija, imamo platinu te čak 14 zlatnih medalja!

30.06.2025.

Osim što smo ušli u Top15 država po broju osvojenih nagrada, zauzeli smo na tom popisu osmo mjesto i ostavili iza sebe Kanadu, SAD, Novi Zeland, Ujedinjeno Kraljevstvo... Čestitamo!

Kad vino piše povijest - američka obitelj otkrila korijene u slavonskom podrumu

17.06.2025.

Tragajući za informacijama o svom pretku Eva Weiss poslala je e-mail u domaću vinariju, ne očekujući puno. Ono što je otkrila ponukalo ju je da s obitelji posjeti Orahovicu.

Izvozimo najkvalitetniju hrastovinu pa za naša ponajbolja vina uvozimo 'francuske' bačve. Tko je tu lud?

05.06.2025.

Hrvatsko bačvarstvo ima znanje i kvalitetnu sirovinu, ali i neiskorišten potencijal razvoja. Samo mu treba bolji marketing i povjerenje tržišta, ističe Zdenko Bogović, suvlasnik tvrtke Unique Wood i brenda 'bachva'

Tuča uništila trećinu pošipa, vinari u strahu za oporavak loze

26.05.2025.

Smokvičke vinograde nedavno je poharala strašna tuča. Uništila je, procjenjuju vinogradari, čak 30% nasada, većinom pošipa, vrhunske korčulanske sorte. Od ove berbe nažalost na poharanim vinogradima neće biti ništa, no ostaje zabrinutost mogu li se i kad

Proizvođači grožđa i vina moraju uvoditi nove sorte zbog klimatskih izazova

05.05.2025.

Zbog velikih klimatskih izazova, proizvođači grožđa i vina moraju uvoditi nove sorte u svoje vinograde. Ranije dozrijevaju, obilno rode i otporne su na pepelnicu i plamenjaču koje nanose velik gubitak urodu. U vinorodnim europskim regijama već su uvriježe

Tag cloud

  1. 2741 članka imaju tag turizam
  2. 2612 članka imaju tag hrvatska
  3. 1729 članka imaju tag svijet
  4. 1418 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1945 članka imaju tag financije
  6. 1623 članka imaju tag izvoz
  7. 1511 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1365 članka imaju tag ict
  9. 1299 članka imaju tag trgovina
  10. 1209 članka imaju tag investicije
  11. 1277 članka imaju tag industrija
  12. 1064 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1039 članka imaju tag menadžment
  14. 857 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1163 članka imaju tag EU
  16. 648 članka imaju tag opg
  17. 780 članka imaju tag maloprodaja
  18. 534 članka imaju tag poticaji
  19. 661 članka imaju tag tehnologija
  20. 697 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 389 članka imaju tag potpore
  23. 964 članka imaju tag kriza
  24. 512 članka imaju tag eu fondovi
  25. 494 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 518 članka imaju tag porezi
  27. 479 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 489 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 428 članka imaju tag osijek
  30. 517 članka imaju tag obrazovanje
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 428 članka imaju tag start up
  33. 501 članka imaju tag dzs
  34. 443 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 412 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 338 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor