Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Tra 2021

Ove četiri države svoje su bitcoine stekle zapljenom putem kriminalističkih istraga

Izvor: www.lider.media · Autor: Domagoj Mataić  

Ove četiri države svoje su bitcoine stekle zapljenom putem kriminalističkih istraga

Mnogim individualnim, a sve više i institucionalnim ulagačima teško je izbjeći hype koji se stvorio oko kriptovaluta. Bitcoin, kao najveća i najpopularnija, porasla je za nešto više od 200 posto od početka godine. Interes investicijskih fondova i društava za ulaganje u digitalne valute u posljednje je vrijeme značajno porastao. Uključila su se i javna poduzeća poput Tesle, Squarea i MicroStrategya. Sve više investicijskih banaka poput Goldman Sachsa i Morgan Stanleya počinju nuditi usluge investiranja u bitcoin. Međutim veliku ulogu imaju i vlade država za koje se vjeruje da posjeduju značajne količine bitcoina. Iako se ne može sa stopostotnom sigurnošću potvrditi koliko koja država zaista ima, možemo doći do provjerenih informacija putem priopćenja stranih medija.

Ističu se četiri države koje su vlasništvo nad bitcoinom stekle zapljenom putem kriminalističkih istraga. Bugarska, SAD, Švedska i Sjeverna Koreja najčešće su spominjane u medijima. U zadnjih par godina prisutno je mnogo kontroverzi i lažnih vijesti oko pojedinih zemalja, ali prema posljednjim pouzdanim izvorima jasno se razlikuju glasine od činjenica.

Bugarska
Prema priopćenju 19. svibnja 2017. godine, iz Centra za provedbu zakona jugoistočne Europe (SELEC), operacija koja je bila usredotočena na organiziranu kriminalnu skupinu uključujući građane iz 12 zemalja, bugarska vlada zaplijenila je ukupno 213.519 bitcoina.

Međutim, prema pisanju bugarskih medija, takve rezerve više ne postoje. Konkretno, lokalni mediji 'Bivol' objavili su u travnju 2018. da je vlada na dražbi prodala cijelu količinu raznim međunarodnim kupcima. Prodaja se dogodila nekoliko mjeseci nakon zaplijene, kada je cijena bitcoina iznosila 15.316 dolara.

- Deloitte je djelovao kao konzultant i još zanimljivije, stručnjaci iz američkog FBI-a pomogli su osigurati sigurnost transakcija, od kojih se posljednja dogodila 1. travnja 2018. godine. – izjavio je bugarski ministar financija Vladislav Goranov.

Vijest o zaplijenjenim bitcoinima golicala je maštu i proizvela mnoge clickbait naslove. Jedan od njih je da Bugarska ima dovoljno bitcoina za otplatu petine duga. 'Najsiromašnija članica EU' odjednom je postala bogata zemlja za što je zaslužan bitcoin koji značajno raste. Brzo je procijenjeno da je zaplijenjena količina vrijedila između 3,3 i 3,6 milijardi dolara kada je bitcoin bio na putu prema 20.000 dolara. To bi bila odlična vijest jer je bugarski državni dug dosegnuo gotovo 14 milijardi eura do kraja 2016. prema Eurostatu.

Zanimljiv je podatak i igra brojeva - da je Bugarska zaplijenjene bitcoine držala sve do danas, mogla bi gotovo u cijelosti otplatiti svoj javni dug koji trenutačno iznosi 20,4 posto BDP-a, za razliku od Hrvatske čiji iznosi 73,2 posto.

SAD
Odnos američke vlade s bitcoinom generirao je brojne naslove tijekom godina, što nije iznenađujuće, s obzirom na to da je u pitanju SAD, kao država koja ima najveći ekonomski utjecaj u svijetu.

Zaplijenjene količine bitcoina obično se prodaju na javnim dražbama koje provodi agencija za provedbu zakona u ministarstvu pravosuđa. Od 2013. godine američke su institucije zaplijenile stotine tisuća bitcoina, od kojih je najviše s crnog tržišta prilikom zatvaranja Puta svile.

Međutim američka je vlada kritizirana zbog prodaje bitcoina po niskoj cijeni. Prosječna prodajna cijena bitcoina na aukcijama između lipnja 2014. i studenog 2015. iznosila je 379 dolara. Tim Draper odlično je prošao tijekom aukcija kupnjom 30.000 bitcoina po procijenjenoj vrijednosti od 18,5 milijuna dolara. Prema sadašnjim cijenama, njegova investicija vrijedi 1,8 milijardi dolara.

Prema zadnjim priopćenjima 69.370 bitcoina povezanih s Putom svile, zaplijenjeno je 3. studenog 2020. godine. Čini se da su američke institucije naučile iz svojih grešaka i zaplijenjene bitcoine ne žele prodati po 'preniskoj cijeni'.

Švedska
Švedska vlada dospjela je na naslovnice u jesen 2017. godine kada je odlučila prodati zaplijenjeni bitcoin. Vrijednost zaplijenjene imovine bila je znatno manja od bugarskih i američkih slučajeva, budući da je švedski Kronofogden (organizacija za naplatu državnog duga), priopćio da planira prodati samo 0,6 bitcoina, u vrijednosti oko 3.200 dolara u to vrijeme.

Druga internetska aukcija takve vrste, odvila se u listopadu 2019. Potencijalnim kupcima bilo je ponuđeno 4,59 bitcoina čija se vrijednost procjenjuje na oko 370.000 švedskih kruna, odnosno približno 37.700 dolara, prema tadašnjoj vrijednosti.

Sjeverna Koreja
Dok su prethodno navedene vlade zaplijenjenu količinu bitcoina stavljale na javne aukcije, Sjeverna Koreja pokazala je znakove prikupljanja bitcoina.

TechCrunch nagađa da je zbog velikih međunarodnih sankcija koje su postavljene Sjevernoj Koreji zbog razvoja nuklearnog oružja, režim pronašao 'sporedan posao' kako bi prikupio dodatna sredstva. Jedan od njih mogao bi biti cyber piratstvo. Iako se ne zna tko stoji iza hakerskih napada koji su zadesili južnokorejske kripto mjenjačnice tijekom 2017. godine, sumnja se na Sjevernu Koreju da hakerskim napadima pokušava nagomilati što više kriptovaluta.

Na pitanje koliko bitcoina zaista pojedine države posjeduju vrlo je teško, gotovo pa i nemoguće odgovoriti. Iz prethodnih primjera jasan je način na koji države raspolažu s bitcoinom kojeg zaplijene. Cjenovna volatilnost sigurno predstavlja najveći rizik s kojim se vladine institucije ne mogu nositi. Nije ni realno za očekivati da će države postati bitcoin hodleri. Uloga vlada u kripto industriji poprilično je izvjesna, a to je donošenje zakona i regulatornih okvira.


Komentari članka

Vezani članci

Osim bitcoina, i ether ovih dana ruši rekorde

06.05.2021.

Druga najveća svjetska kriptovaluta dosegnula je vrijednosti kakve do sada nisu viđene, pa se od početka ovoga tjedna jedan token prodaje po cijenama od preko 3.000 američkih dolara

Revuto izlazi na prvi token sale, cilj je doseći 8 mil. eura

04.05.2021.

Token sale podrazumijeva da se investicija ne prima u uobičajenim stranim valutama poput dolara ili eura, već u kriptovaluti, točnije ADA valuti, službenoj valuti platforme Cardano. Ovime se hrvatski Revuto stavlja na mapu kao prvi projekt koji će dobiti

Iz lockdowna na godišnji odmor iz snova

04.05.2021.

Cijepljeni građani sada mogu jednostavnije putovati i posjećivati sve više zemalja svijeta. Oni se mogu nadati odmoru iz snova i to bez većih gužvi. A što je s onima koji nisu cijepljeni?

Papirnate novčanice odlaze u povijest: Središnje banke planiraju uvođenje digitalnih valuta

29.04.2021.

Promatrači vjeruju da bi upotreba digitalnih valuta smanjila sivu ekonomiju, jer bi prisilila sve one koji rade na crno da legaliziraju svoju djelatnost i počnu državi plaćati poreze, što bi povećalo i sigurnost radnika

Neočekivana nevolja: Zbog nestašice čipova poskupljuju automobili

29.04.2021.

Budući da ne mogu nabaviti dovoljno poluvodiča, kompanije poput Forda, Toyote, General Motorsa i Volkswagena privremeno obustavljaju ili smanjuju proizvodnju te šalju radnike na prisilni odmor

Tag cloud

  1. 2105 članka imaju tag hrvatska
  2. 2191 članka imaju tag turizam
  3. 1382 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1188 članka imaju tag svijet
  6. 894 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1117 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1021 članka imaju tag ict
  11. 905 članka imaju tag investicije
  12. 1035 članka imaju tag EU
  13. 729 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 937 članka imaju tag industrija
  15. 814 članka imaju tag menadžment
  16. 419 članka imaju tag koronavirus
  17. 944 članka imaju tag kriza
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 431 članka imaju tag poticaji
  20. 590 članka imaju tag marketing
  21. 534 članka imaju tag tehnologija
  22. 514 članka imaju tag krediti
  23. 391 članka imaju tag opg
  24. 393 članka imaju tag eu fondovi
  25. 309 članka imaju tag potpore
  26. 433 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 386 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 454 članka imaju tag obrazovanje
  29. 408 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 392 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 397 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici