Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lis 2023

Nema održivog turizma uz sezonalnost, zračni promet ključ je produljenja sezone

Izvor: dubrovacki.slobodnadalmacija.hr · Autor: Maja Rilović Koprivec  

Nema održivog turizma uz sezonalnost, zračni promet ključ je produljenja sezone

Može li nas zračni prijevoz odvesti u ‘Turizam 365‘? Koliki je utjecaj i uloga avio turizma u produljenju turističke sezone, odnosno ostvarenju ideje o cjelogodišnjem turizmu, to su pitanja i teme o kojima se raspravljalo danas na drugoj konferenciji koju je u Dubrovniku organizirao Dubrovački vjesnik. Konferenciju koja je okupila i predstavnike jedinica lokalne samouprave te turističkog sektora vodio je glavni urednik Dubrovačkog vjesnika Jadran Kapor, a otvorio direktor Slobodne Dalmacije i Dubrovačkog vjesnika Vinko Ursić Glavanović. On je uvodno rekao kako su ponosni jer su ponovo u Dubrovniku uspjeli okupiti najvažnije ljude hrvatskog zrakoplovstva i turizma, a napose što se ove godine u raspravu uključila i Zračna Luka u Mostar jer je ova tema po važnosti izlazi izvan regije.

OSTAJEMO NAJPRIJE AVIODESTINACIJA
- Ono što se događa u turizmu u Dubrovniku važno je za turizam na nacionalnoj razini pa nema boljeg mjesta za produljenje turističke sezone od Dubrovnika. Dovršetak Pelješkoga mosta dao je dubrovačkoj rivijeri novu perspektivu, bogatstvo i različitost kakvu nema nijedna druga regija, no unatoč tome pa i u bliskoj budućnosti izgrađene autoceste, Dubrovnik će ostati najprije aviodestinacija – rekao je Ursić Glavanović dodajući kako nijedna konkurentska zemlja nema tako izraženu sezonalnost kao Hrvatska zbog čega su izazove turizma i zračnoga prometa spojili u jednu konferenciju i pozvali ljude od struke da ovdje raspravljaju.

Sudionike skupa pozdravio je i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković koji je u svom pozdravnom govoru istaknuo kako bi najprije trebalo odgovoriti na pitanje treba li nam i želimo li mi cjelogodišnji turizam? I kako Dubrovnik povezati potrebu avio povezivanja Dubrovnika ne samo za goste nego i za sugrađane i stanovništvo regije s drugim dijelovima Europe.

- Za nas je iznimno važan nacionalni prijevoznik Croatia Airlines, kada govorimo o budućnosti, o ovoj zimi i narednim kako se i na koji način povezati s ključnim tržištima i koja su to za nas ključna tržišta? Treba vidjeti kako sve modelirati, jer ne može se samo dovesti avione u Dubrovnik, već treba osigurati da imamo otvorene hotele, restorane i vidjeti žele li ti drugi dionici raditi? Mi kao jedinice lokalne samouprave trebamo biti pomoć Croatia Airlinesu kako bi ona financijski isplativo letjela za Dubrovnik u vrijeme i kada ti avioni nisu puni – rekao je gradonačelnik Dubrovnika. I župan dubrovačko neretvanski Nikola Dobroslavić istaknuo je veliku ulogu nacionalnog prijevoznika u organizaciji cjelogodišnje turističke sezone.

- Naš je oslonac moderna Zračna luka i Croatia Airlines koja obnavlja svoju flotu. Nadam se da ćemo se dogovoriti o još zimskih aviolinija i sada je na nama da destinaciju osposobimo za ostvarenje turizma 365 dana. Mi smo iznimno zadovoljni i onome što smo postigli do sada, a zajedno trebamo napraviti još jedan korak dalje i vjerujem da ćemo uspjeti – rekao je župan Dobroslavić.

URAVNOTEŽENI TURIZAM
U ime Ministarstva turizma i sporta skup je pozdravila ravnateljica sustava turističkih zajednica, kategorizacije i pravnih poslova Monika Udovičić rekla je kao Ministarstvo puno radi na ostvarenju cjelogodišnjeg, ali održivog turizma, najprije sveobuhvatnom reformom turizma samom strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine, zatim dosad najvećim financijskim sredstvima kroz NPOO, a sada je kao kruna novi Zakon o turizmu. - Održivog turizma nema dok imamo izuzetno izraženu sezonalnost. Jedan od ciljeva strategije je uravnoteženiji turizam regionalno i vremenski. Pritom moramo uvažavati što želi lokalna zajednica i balansirati između očuvanja resursa, gospodarskih interesa, a najvažnije lokalnog stanovništva.Turizam mora biti isključivo u svrhu povećanja kvalitete života našeg stanovništva – rekla je Udovičić.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić istaknuo je kako je infrastruktura bitna da bi se turistička sezona proširila. Ministarstvo je je puno uložilo u autoceste i Pelješki most, uloženo je i zračne luke u Dubrovniku, dogradnju zagrebačke, splitske, a sada se pripremaju investicije u zadarsku, pa osječku i riječku zračnu luku. – Croatia Airlines priprema potpunu zamjenu flote s nabavom novih 15 zrakoplova koji bi trebali dolaziti prije iduće turističke sezone, a to će Croatiji Airlines omogućiti i otvaranje novih linija za destinacije kakva je Dubrovnik izvan turističke sezone. Ministarstvo će podržati sve projekte, ali i poticati cestovne povezanosti zračnih luka sa glavnim centrima, ovdje s Čilipima u Splitu sa gradom i autocestom, a u Zagrebu željeznička poveznica Zračne luke i Grada Zagreba – najavio je tajnik Mihotić u uvodnom dijelu konferencije gdje su panelisti govorili o svojim viđenjima mogućnosti ostvarenja cjelogodišnjeg turizma i utjecaju avioprometa na taj segment.

O temi su raspravljali direktor komercijalnih poslova Zračne luke Dubrovnik Ivan Maslać, direktor komercijalnih poslova Croatia Airlinesa Slaven Žabo, direktor Zračne luke Mostar Marko Đuzel, direktori županijske Turističke zajednice Julijo Srgota i TZ Dubrovnik Miro Drašković, direktorica Gospodarskog vijeća Županijske komore Nikolina Trojić i zrakoplovni konzultant, i nekadašnji direktor više hrvatskih aerodroma Tonči Peović te direktor turske tvrtke WTouristica Akkan Mahmut.

- Gospodarstvu je samo matematika važna. Dubrovački hotelijeri bili su prosječno otvoreni 250 dana, a samo 150 dana pune popunjenosti kapaciteta što znači da su sto dana radili u minusu. Sigurno je da bi svi radili cijelu godinu da se dogodi vremenska distribucija, jer bi lakše pokrili troškove i radnu snagu. Radna snaga postaje ograničavajući faktor kvalitete rada i hotelijera i ugostitelja, od kojih samo oni koji imaju zatvorene prostore mogu raditi zimi, dok je privatni smještaj treći faktor destinacije za cjelogodišnji rad. Oni koji su organizirani kao tvrtke i OPG-ovi i imaju svoju operativu, booking i održavanje, rade čitavu godinu dok je oni građani koji sve rade sami dosta su podijeljeni i veliki dio njih ne bi želio raditi cijelu godinu – navela je Nikolina Trojić, na pitanje tko želi raditi 365.


Komentari članka

Vezani članci

Ove ćemo godine proizvesti osjetno manje hrane

27.11.2023.

Kako u petak procjenjuje Državni zavod za statistiku, poljoprivredna proizvodnja u 2023. godini iznosit će ukupno 3,27 milijardi eura, što je tek 0,9 posto više od lanjske proizvodnje koja je iznosila 3,24 milijarde.

Tvrtka ove godine radnicima isplaćuje božićnicu od čak 1670 eura

22.11.2023.

Rekordnu božinicu i ove će godine isplatiti lanac drogerija dm-drogerie markt čiji radnici na kraju svake godine dobivaju stimulaciju u iznosu mjesečne plaće svakog pojedinog zaposlenika.

Stojić: Za pet godina svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj mogao bi biti stranac

20.11.2023.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a rekao je da hrvatski problem nije broj nezaposlenih, jer kada bismo ih zaposlili preko noći, opet bi nam stopa zaposlenih bila među nižim u EU.

Sinergije unutar i izvan poduzeća mogu biti win-win pozicija, kako za kompaniju, tako i za njezine kupce

20.11.2023.

– Čak 74 posto izvršnih direktora smatra da će izvještaj o održivosti postati jednako bitan kao i financijski izvještaj. To puno govori. Sastavni dio kontrolinga danas se proširuje na green kontroling, a usvajanjem tih procesa stvorit ćete održivu kompani

U novi luksuzni resort u blizini Zadra poznati investitor ulaže 50 milijuna eura, saznali smo cijenu kvadrata

20.11.2023.

Sedam vila s bazenima prodavat će se po istom modelu kao i apartmani. Svaka vila gradi se na zemljištu veličine od 900 do 1000 kvadrata, što osigurava privatnost, a smještene su u prva dva reda do mora. Svaka vila imat će podrum, prizemlje i prvi kat.

Tag cloud

  1. 2544 članka imaju tag turizam
  2. 2380 članka imaju tag hrvatska
  3. 1522 članka imaju tag svijet
  4. 1175 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1543 članka imaju tag izvoz
  6. 1816 članka imaju tag financije
  7. 1225 članka imaju tag trgovina
  8. 1264 članka imaju tag ict
  9. 1386 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1096 članka imaju tag investicije
  11. 1006 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1136 članka imaju tag industrija
  13. 1128 članka imaju tag EU
  14. 819 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 942 članka imaju tag menadžment
  16. 729 članka imaju tag maloprodaja
  17. 544 članka imaju tag opg
  18. 509 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 960 članka imaju tag kriza
  21. 657 članka imaju tag marketing
  22. 366 članka imaju tag potpore
  23. 487 članka imaju tag eu fondovi
  24. 596 članka imaju tag tehnologija
  25. 459 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 531 članka imaju tag krediti
  27. 474 članka imaju tag porezi
  28. 448 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 495 članka imaju tag obrazovanje
  30. 401 članka imaju tag osijek
  31. 463 članka imaju tag prehrambena industrija
  32. 392 članka imaju tag start up
  33. 419 članka imaju tag energetika
  34. 471 članka imaju tag dzs
  35. 446 članka imaju tag BDP
  36. 403 članka imaju tag hnb
  37. 415 članka imaju tag vlada
  38. 333 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor