Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Ou 2024

Ne odustaju od ratarstva, iako im je teže nego slavonskim kolegama

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Leticija Hrenković  

Ne odustaju od ratarstva, iako im je teže nego slavonskim kolegama

Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Martinskoj Vesi, nedaleko Siska, žive Ivica i Maja Šarec sa svoja tri sina.

On je po struci sistemaš, inženjer informatike, a ona ekonomistica. Godinama su radili u Herbosu, a doma obrađivali 50-tak hektara zemljišta. Nakon što je ta tvrtka završila u stečaju, a Maja u blaženom stanju, odlučili su se baviti isključivo poljoprivredom. I nisu požalili.

Posjetili smo ih u njihovom domu kojega su sagradili na mjestu koje je nekoć bila štala s 30 muznih krava. Prije je u Posavini svaka kuća u selu imala desetak krava, a danas imaju jednog farmera s 30 krava u sustavu krava-tele, pričaju nam supružnici Šarec.

Oni svoju budućnost vide u ratarstvu. Njihovo selo okružuju velike table pod pšenicom, sojom, repicom... To je zemljište nekoć obrađivao kombinat Posavka. Osamdesetih godina prošlog stoljeća tu se radilo planski, iskrčene su šume i livade, napravljena je komasacija i melioracija.

Kiša lani napravila darmar
S druge strane Save - potpuno druga priča, katastar je još iz doba iz Austro-Ugarske Monarhije.

"Mi smo u Posavini dosta nisko, to nam je najveći problem. Lani je u svibnju palo puno kiše koja je napravila darmar. Dva tjedna smo "plivali“, gubitak je bio oko 500-600 eura po hektaru na pšenici i uljanoj repici“, rekao nam je Ivica i dodao da su na kukuruzu generirali gubitak presijavanjem i kasnom sjetvom u lipnju.

Nikad se ne ponovi da su dvije godine za redom iste, pa se nadaju da će ova biti bolja. Međutim, proizvodnju na otvorenom ne prepuštaju slučaju. Koriste nove tehnologije i bakterijska gnojiva.

Većinu proizvodnje prodaju na stranim tržištima
Obitelj Šarec obrađuje ukupno140 hektara, kako Ivica sa smješkom kaže, nisko profitabilnih kultura: kukuruz, soju, pšenicu i uljanu repicu. Polovica površina je u njihovom vlasništvu, dok je ostatak privatno zemljište i državno u zakupu.

Sade u četveropolju po 35 hektara. "Radimo konzervacijsku poljoprivredu već 6,7 godina. Kod mene ide plug jedino poslije kukuruza, ostalo sve na podrivač“, priča nam komentirajući nove eko sheme koje poljoprivrednicima od lani donose dodatnu potporu po hektaru.

Mehanizaciju su sufinancirali europskim fondovima, što im je pomoglo da unaprijede proizvodnju. U toj poljoprivednoj priči nisu sami.

Udružili su se s drugim gospodarstvima u okolici i osnovali proizvođačku organizaciju "Posavina i Moslavina“, koja danas broji 32 člana s 3.500 hektara zemljišta.

Kod nabave i prodaje robe zajednički nastupaju na tržištu, a 70 posto proizvodnje izvoze u Italiju, Mađarsku i Austriju. Proizvođačka organizacija "Posavina i Moslavina" d.o.o. izravno pregovara s uljarama i mlinovima u inozemstvu. Blizu su tržištima na koja izvoze svoju robu, pa je i transport jeftiniji, za razliku od slavonskih proizvođača.

"Jučer smo potpisali otkup kukuruza na zeleno, prije sjetve. Eno u vrećama je, znamo inpute i outpute, kalkuliramo s prosječnim prinosom od 10 tona vlažnog zrna. Tako radimo već godinama i nikad nismo imali problema s naplatom iz inozemstva, dok je s našima natezanje svake godine“, ističe Šarec, koji je ujedno i predsjednik te proizvođačke organizacije.

Oni zajedno godišnje proizvedu 12.000 tona kukuruza i 6.000 tona pšenice (od toga tisuću je durum).

Soje proizvedu 2.500 tona, a imaju i Dunav Soja certifikat. Uljane repice ove godine će imati oko tisuću tona na 300 hektara. "Repica je u padu zbog restrikcija oko insekticida, nemate se čime obraniti. To stvara veliki problem, visoki su ulazni troškovi, a slab prinos i cijena“, kaže.

Ipak, ne odustaju od proizvodnje, ulažu mnogo, a na pitanje planira li mijenjati kulture i je li možda povrće opcija, on odgovara da nije.

"Povrće ne možemo raditi jer ono zahtjeva kvalitetnu i laganu zemlju, a toga nemamo u Posavini. Ne mislimo ići na neke nove kulture, po meni su i ove dohodovne ako se dobro radi“, kazao je.

Koristili AZOTER gnojiva
U njihovoj proizvođačkoj organizaciji prate modernu tehnologiju, radi se s rasipačima s vagom, prskalicama sa sekcijskom kontrolom putem GPS upravljanja rasipača i prskalica, kao i autopilota na traktorima. Isto je i sa zaštitom "Kod nas pšenica nikad ne ide bez tri zaštite“, kaže Šarec koji se ne libi primijeniti nove folijarce.

Lani je na soji i uljanoj repici koristio tekuće bakterijsko gnojivo Azoter L za folijarnu prihranu. Bakterijsko gnojivo kompenziralo je 40 kg dušika po hektaru iz bakterije koje bi inače morao nadomjestiti iz mineralnog gnojiva u količini od 150 kg KAN-a.

"Radimo konzervacijsku poljoprivredu, pšenica se skida, ide malčiranje slame, podrivanje, kratka tanjurača. Ja sam išao na žetvene ostatke na slamu, gdje sam primjenio bakterije i razlika je vidljiva – brže razgrade žetvene ostatke“, pojašnjava.


Komentari članka

Vezani članci

Moira Homan (Podravka): Strane radnike pripremamo za rad kod nas još u njihovim zemljama

15.04.2024.

Nedostaje radne snage i u Hrvatskoj i u Europi, ali Podravka uspješno zapošljava radnike iz različitih izvora. Većina je naših tvornica u Koprivnici, ondje nam je jedan izvor radne snage, no oslonili smo se i na izvore u dalekim zemljama, pa tako zapošlja

Dario Pocedulić najbolji je hrvatski mladi poljoprivrednik u 2024. godini

12.04.2024.

U hotelu Le Meridien Lav nedaleko Splita na otvorenju 6. međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu večeras su proglašeni pobjednici Izbora za najboljeg mladog poljoprivrednika 2024.

Ivan Kopilović, vlasnik Agro Cibalae: Zajednička poljoprivredna politika totalni je promašaj

12.04.2024.

Imamo poljoprivredne vrijednosti i resurse – kaže nam magistar agronomije Ivan Kopilović dok razgovaramo o aktualnim događajima u poljoprivredi u EU-u i Hrvatskoj. Njegov obrt Agro Cibalae, s 300-godišnjom tradicijom, na 115 hektara bavi se ratarsko-stoča

Žarko Orlić Domanovac među prvima je prije 19 godina krenuo u ozbiljan uzgoj lijeske

11.04.2024.

Nametnici uzrokuju veliku štetu, a moramo naglasiti i poznatog smrdljivog martina, kaže ovaj voćar ističući da se ove godine nadaju boljem urodu jer su im ga protekle tri smanjile vremenske neprilike.

NutriS Farm je ove godine utrostručio površine pod bobom

11.04.2024.

vrtka NutriS Farm ugovorila je proizvodnju boba s oko 600 kooperanata, no cilj je i dalje rasti. Osim nekoliko novih sorti, krenuli su u projekt regenerativne poljoprivrede i pametne poljoprivrede. O čemu se radi?

Tag cloud

  1. 2587 članka imaju tag turizam
  2. 2444 članka imaju tag hrvatska
  3. 1563 članka imaju tag svijet
  4. 1229 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1845 članka imaju tag financije
  6. 1561 članka imaju tag izvoz
  7. 1241 članka imaju tag trgovina
  8. 1288 članka imaju tag ict
  9. 1411 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1126 članka imaju tag investicije
  11. 1164 članka imaju tag industrija
  12. 1021 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1134 članka imaju tag EU
  14. 830 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 971 članka imaju tag menadžment
  16. 561 članka imaju tag opg
  17. 738 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 961 članka imaju tag kriza
  21. 664 članka imaju tag marketing
  22. 371 članka imaju tag potpore
  23. 603 članka imaju tag tehnologija
  24. 491 članka imaju tag eu fondovi
  25. 468 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 487 članka imaju tag porezi
  27. 532 članka imaju tag krediti
  28. 473 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 457 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 500 članka imaju tag obrazovanje
  31. 406 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 480 članka imaju tag dzs
  34. 396 članka imaju tag start up
  35. 449 članka imaju tag BDP
  36. 405 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor