Kako Hrvatska može iskoristiti dobar plasman na Eurosongu za rast ekonomije

‘Srebro zlatnoga sjaja‘ govorili smo nakon što su nas Francuzi porazili na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji 2018. godine, a povijest se ponovila i proteklog vikenda u švedskom gradu Malmöu tijekom završnice natjecanja za pjesmu Eurovizije kada je, unatoč očekivanjima publike, prvo mjesto ispred hrvatskog predstavnika Baby Lasagne zauzeo švicarski pjevač Nemo s pjesmom ‘The Code‘. Ipak, drugo mjesto koje je Baby Lasagna ostvario sa svojim hitom ‘Rim tim tagi dim‘ najbolji je plasman Hrvatske na tom natjecanju od osamostaljenja, a cijeloj je zemlji Eurosong donio veliku medijsku pažnju. Prilika je to koju Hrvatska sada može prigrliti i za rast ekonomije, prvenstveno turizma, ali i drugih sektora.

Kratkoročni utjecaj
Hrvatska je, dakle, zahvaljujući Eurosongu opet ‘in‘, ali ovaj put po srijedi za to nisu zaslužni turizam ili sport, konstatira Dejan Gluvačević, pročelnik Odjela za komunikacije na Veleučilištu Edward Bernays i vanjski suradnik Odsjeka za strateško komuniciranje na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. S obzirom na to da se naš predstavnik, pravim imenom Marko Purišić, u Hrvatskoj i ostatku Europe smatra pobjednikom jer je osvojio najveći broj glasova publike (čak 337 od ukupno osvojenih 547 bodova), kao i finski predstavnik Käärijä prošle godine, može se očekivati pozitivan utjecaj na nacionalnu ekonomiju.

– Finska je lani bila na drugom mjestu, ali je pjesma i nastup njihovog izvođača ostvarila upečatljiv dojam i doprinijela jačanju pozitivne percepcije Finske, ali i neke druge benefite. Stoga, već sad se mogu vidjeti pozitivni pomaci – kaže Gluvačević.

Međutim, dodaje da dobar plasman na Eurosongu može imati ‘značajan, ali ne i trajan utjecaj na ekonomiju zemlje‘.

– Dok sam po sebi ne predstavlja dugoročno rješenje, visoki plasman može poslužiti kao katalizator za jačanje međunarodne promocije i privlačenja investicija. To potvrđuju i brojna istraživanja i primjeri iz prakse. Portugal je, na primjer, pobjedom na Eurosongu 2017. zabilježio 10 posto godišnji rast broja turista, što je dovelo do višestrukih benefita za portugalski turizam. S druge strane, Liverpool, domaćin Eurosonga 2023. godine, iako Ujedinjeno Kraljevstvo nije pobijedilo 2022., ostvario je značajnu financijsku dobit od oko 54 milijuna funti kroz promociju destinacije. Ukratko, postoje jasni dokazi da zemlja pobjednica Eurosonga ima veće šanse za ostvarivanje ekonomskih benefita, prije svega kroz rast izvoza i BDP-a – kaže Gluvačević.
Ipak, ključ za dugoročni uspjeh je, napominje Gluvačević, aktivno iskorištavanje postignute međunarodne pažnje.

– Hrvatska će morati proaktivno promicati sebe kroz koherentnu strategiju brendiranja koja će naglasiti ne samo glazbeni talent, već i bogatu kulturu, prirodne ljepote i ostale atraktivnosti koje zemlja nudi. Samo na taj način će se kratkoročni ‘hvatač‘ pozornosti Eurosonga pretvoriti u dugoročan rast i prosperitet. Za maksimiranje koristi, ključan je holistički pristup brendiranju koji uključuje sve relevantne dionike. To znači suradnju između vlade i pojedinih državnih institucija, privatnog sektora, medija i glazbenih djelatnika – objašnjava Gluvačević.

Raste turistička potražnja
Budući da Eurosong prati oko 160 milijuna gledatelja, Hrvatska turistička zajednica u stalnoj je komunikaciji s direktorom Predstavništva HTZ-a za Skandinaviju, Vedranom Sušićem, ali i s partnerima na tom tržištu koji ukazuju na pojačano pretraživanje i interes za Hrvatskom iz Švedske. Naime, kako je Sušić ranije danas izjavio za Hinu, u Skandinaviji, a posebice Švedskoj, na percepciju Hrvatske i potražnju već se odražava uspješan nastup Baby Lasagne na Eurosongu, održanog u toj zemlji, kao i mnogi napisi u švedskim medijima, među kojima su bile i poruke da se ‘požure tražiti smještaj po Zagrebu i po Hrvatskoj jer će biti velika potražnja‘.