Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Svi 2024

Kako Hrvatska može iskoristiti dobar plasman na Eurosongu za rast ekonomije

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Donatella Pauković  

Kako Hrvatska može iskoristiti dobar plasman na Eurosongu za rast ekonomije

‘Srebro zlatnoga sjaja‘ govorili smo nakon što su nas Francuzi porazili na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji 2018. godine, a povijest se ponovila i proteklog vikenda u švedskom gradu Malmöu tijekom završnice natjecanja za pjesmu Eurovizije kada je, unatoč očekivanjima publike, prvo mjesto ispred hrvatskog predstavnika Baby Lasagne zauzeo švicarski pjevač Nemo s pjesmom ‘The Code‘. Ipak, drugo mjesto koje je Baby Lasagna ostvario sa svojim hitom ‘Rim tim tagi dim‘ najbolji je plasman Hrvatske na tom natjecanju od osamostaljenja, a cijeloj je zemlji Eurosong donio veliku medijsku pažnju. Prilika je to koju Hrvatska sada može prigrliti i za rast ekonomije, prvenstveno turizma, ali i drugih sektora.

Kratkoročni utjecaj
Hrvatska je, dakle, zahvaljujući Eurosongu opet ‘in‘, ali ovaj put po srijedi za to nisu zaslužni turizam ili sport, konstatira Dejan Gluvačević, pročelnik Odjela za komunikacije na Veleučilištu Edward Bernays i vanjski suradnik Odsjeka za strateško komuniciranje na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. S obzirom na to da se naš predstavnik, pravim imenom Marko Purišić, u Hrvatskoj i ostatku Europe smatra pobjednikom jer je osvojio najveći broj glasova publike (čak 337 od ukupno osvojenih 547 bodova), kao i finski predstavnik Käärijä prošle godine, može se očekivati pozitivan utjecaj na nacionalnu ekonomiju.

– Finska je lani bila na drugom mjestu, ali je pjesma i nastup njihovog izvođača ostvarila upečatljiv dojam i doprinijela jačanju pozitivne percepcije Finske, ali i neke druge benefite. Stoga, već sad se mogu vidjeti pozitivni pomaci – kaže Gluvačević.

Međutim, dodaje da dobar plasman na Eurosongu može imati ‘značajan, ali ne i trajan utjecaj na ekonomiju zemlje‘.

– Dok sam po sebi ne predstavlja dugoročno rješenje, visoki plasman može poslužiti kao katalizator za jačanje međunarodne promocije i privlačenja investicija. To potvrđuju i brojna istraživanja i primjeri iz prakse. Portugal je, na primjer, pobjedom na Eurosongu 2017. zabilježio 10 posto godišnji rast broja turista, što je dovelo do višestrukih benefita za portugalski turizam. S druge strane, Liverpool, domaćin Eurosonga 2023. godine, iako Ujedinjeno Kraljevstvo nije pobijedilo 2022., ostvario je značajnu financijsku dobit od oko 54 milijuna funti kroz promociju destinacije. Ukratko, postoje jasni dokazi da zemlja pobjednica Eurosonga ima veće šanse za ostvarivanje ekonomskih benefita, prije svega kroz rast izvoza i BDP-a – kaže Gluvačević.
Ipak, ključ za dugoročni uspjeh je, napominje Gluvačević, aktivno iskorištavanje postignute međunarodne pažnje.

– Hrvatska će morati proaktivno promicati sebe kroz koherentnu strategiju brendiranja koja će naglasiti ne samo glazbeni talent, već i bogatu kulturu, prirodne ljepote i ostale atraktivnosti koje zemlja nudi. Samo na taj način će se kratkoročni ‘hvatač‘ pozornosti Eurosonga pretvoriti u dugoročan rast i prosperitet. Za maksimiranje koristi, ključan je holistički pristup brendiranju koji uključuje sve relevantne dionike. To znači suradnju između vlade i pojedinih državnih institucija, privatnog sektora, medija i glazbenih djelatnika – objašnjava Gluvačević.

Raste turistička potražnja
Budući da Eurosong prati oko 160 milijuna gledatelja, Hrvatska turistička zajednica u stalnoj je komunikaciji s direktorom Predstavništva HTZ-a za Skandinaviju, Vedranom Sušićem, ali i s partnerima na tom tržištu koji ukazuju na pojačano pretraživanje i interes za Hrvatskom iz Švedske. Naime, kako je Sušić ranije danas izjavio za Hinu, u Skandinaviji, a posebice Švedskoj, na percepciju Hrvatske i potražnju već se odražava uspješan nastup Baby Lasagne na Eurosongu, održanog u toj zemlji, kao i mnogi napisi u švedskim medijima, među kojima su bile i poruke da se ‘požure tražiti smještaj po Zagrebu i po Hrvatskoj jer će biti velika potražnja‘.


Komentari članka

Vezani članci

Šef obrtničke komore: Vrijeme je za smanjenje poreza ugostiteljima

05.11.2024.

KLJUČNI problemi ugostitelja su nedostatak kvalitetne radne snage i veliko administrativno i porezno opterećenje te je sazrelo vrijeme da se u trenutku snažnog gospodarskog rasta rasterete i ugostitelji i turistički djelatnici, izjavio je danas predsjedni

Od početka godine 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani

04.11.2024.

Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.

Promjene za iznajmljivače. Uvode se "domaćini", plaćat će manji porez

31.10.2024.

MINISTARSTVO turizma i sporta započelo je javno savjetovanje izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Predlažu da se izmjene donesu po hitnom postupku. Naime, prijedlog izmjena uvodi pojam domaćina. Tako Ministarstvo planira obiteljski smještaj odvoji

Dubrovnik se hvali izvrsnim rezultatima: 'Pokazali smo ono što nije nijedan grad'

29.10.2024.

Dubrovnik ostvaruje izvrsnu turističku posezonu zahvaljujući brojnim sportskim natjecanjima koja su u listopadu u grad dovela više od 2.000 sportaša i članove njihovih timova, obitelji i pratitelje, objavio je u petak Grad Dubrovnik

Biograd Boat Show: Jedan od najboljih svjetskih nautičkih sajmova

25.10.2024.

Otvoren je 26. Biograd Boat Show, jedan od najboljih europskih i svjetskih nautičkih sajmova. U idućih pet dana očekuju se tisuće posjetitelja kojima će se predstaviti 450 izlagača.

Tag cloud

  1. 2666 članka imaju tag turizam
  2. 2513 članka imaju tag hrvatska
  3. 1636 članka imaju tag svijet
  4. 1319 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1893 članka imaju tag financije
  6. 1594 članka imaju tag izvoz
  7. 1466 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1325 članka imaju tag ict
  9. 1272 članka imaju tag trgovina
  10. 1162 članka imaju tag investicije
  11. 1216 članka imaju tag industrija
  12. 1041 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1145 članka imaju tag EU
  14. 1005 članka imaju tag menadžment
  15. 840 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 601 članka imaju tag opg
  17. 757 članka imaju tag maloprodaja
  18. 518 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 680 članka imaju tag marketing
  21. 622 članka imaju tag tehnologija
  22. 961 članka imaju tag kriza
  23. 377 članka imaju tag potpore
  24. 497 članka imaju tag eu fondovi
  25. 478 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 502 članka imaju tag porezi
  27. 464 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 482 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 536 članka imaju tag krediti
  30. 509 članka imaju tag obrazovanje
  31. 414 članka imaju tag osijek
  32. 410 članka imaju tag start up
  33. 488 članka imaju tag dzs
  34. 431 članka imaju tag energetika
  35. 453 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 419 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor