Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Svi 2024

Kako Hrvatska može iskoristiti dobar plasman na Eurosongu za rast ekonomije

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Donatella Pauković  

Kako Hrvatska može iskoristiti dobar plasman na Eurosongu za rast ekonomije

‘Srebro zlatnoga sjaja‘ govorili smo nakon što su nas Francuzi porazili na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji 2018. godine, a povijest se ponovila i proteklog vikenda u švedskom gradu Malmöu tijekom završnice natjecanja za pjesmu Eurovizije kada je, unatoč očekivanjima publike, prvo mjesto ispred hrvatskog predstavnika Baby Lasagne zauzeo švicarski pjevač Nemo s pjesmom ‘The Code‘. Ipak, drugo mjesto koje je Baby Lasagna ostvario sa svojim hitom ‘Rim tim tagi dim‘ najbolji je plasman Hrvatske na tom natjecanju od osamostaljenja, a cijeloj je zemlji Eurosong donio veliku medijsku pažnju. Prilika je to koju Hrvatska sada može prigrliti i za rast ekonomije, prvenstveno turizma, ali i drugih sektora.

Kratkoročni utjecaj
Hrvatska je, dakle, zahvaljujući Eurosongu opet ‘in‘, ali ovaj put po srijedi za to nisu zaslužni turizam ili sport, konstatira Dejan Gluvačević, pročelnik Odjela za komunikacije na Veleučilištu Edward Bernays i vanjski suradnik Odsjeka za strateško komuniciranje na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. S obzirom na to da se naš predstavnik, pravim imenom Marko Purišić, u Hrvatskoj i ostatku Europe smatra pobjednikom jer je osvojio najveći broj glasova publike (čak 337 od ukupno osvojenih 547 bodova), kao i finski predstavnik Käärijä prošle godine, može se očekivati pozitivan utjecaj na nacionalnu ekonomiju.

– Finska je lani bila na drugom mjestu, ali je pjesma i nastup njihovog izvođača ostvarila upečatljiv dojam i doprinijela jačanju pozitivne percepcije Finske, ali i neke druge benefite. Stoga, već sad se mogu vidjeti pozitivni pomaci – kaže Gluvačević.

Međutim, dodaje da dobar plasman na Eurosongu može imati ‘značajan, ali ne i trajan utjecaj na ekonomiju zemlje‘.

– Dok sam po sebi ne predstavlja dugoročno rješenje, visoki plasman može poslužiti kao katalizator za jačanje međunarodne promocije i privlačenja investicija. To potvrđuju i brojna istraživanja i primjeri iz prakse. Portugal je, na primjer, pobjedom na Eurosongu 2017. zabilježio 10 posto godišnji rast broja turista, što je dovelo do višestrukih benefita za portugalski turizam. S druge strane, Liverpool, domaćin Eurosonga 2023. godine, iako Ujedinjeno Kraljevstvo nije pobijedilo 2022., ostvario je značajnu financijsku dobit od oko 54 milijuna funti kroz promociju destinacije. Ukratko, postoje jasni dokazi da zemlja pobjednica Eurosonga ima veće šanse za ostvarivanje ekonomskih benefita, prije svega kroz rast izvoza i BDP-a – kaže Gluvačević.
Ipak, ključ za dugoročni uspjeh je, napominje Gluvačević, aktivno iskorištavanje postignute međunarodne pažnje.

– Hrvatska će morati proaktivno promicati sebe kroz koherentnu strategiju brendiranja koja će naglasiti ne samo glazbeni talent, već i bogatu kulturu, prirodne ljepote i ostale atraktivnosti koje zemlja nudi. Samo na taj način će se kratkoročni ‘hvatač‘ pozornosti Eurosonga pretvoriti u dugoročan rast i prosperitet. Za maksimiranje koristi, ključan je holistički pristup brendiranju koji uključuje sve relevantne dionike. To znači suradnju između vlade i pojedinih državnih institucija, privatnog sektora, medija i glazbenih djelatnika – objašnjava Gluvačević.

Raste turistička potražnja
Budući da Eurosong prati oko 160 milijuna gledatelja, Hrvatska turistička zajednica u stalnoj je komunikaciji s direktorom Predstavništva HTZ-a za Skandinaviju, Vedranom Sušićem, ali i s partnerima na tom tržištu koji ukazuju na pojačano pretraživanje i interes za Hrvatskom iz Švedske. Naime, kako je Sušić ranije danas izjavio za Hinu, u Skandinaviji, a posebice Švedskoj, na percepciju Hrvatske i potražnju već se odražava uspješan nastup Baby Lasagne na Eurosongu, održanog u toj zemlji, kao i mnogi napisi u švedskim medijima, među kojima su bile i poruke da se ‘požure tražiti smještaj po Zagrebu i po Hrvatskoj jer će biti velika potražnja‘.


Komentari članka

Vezani članci

Veće plaće u turizmu neće spriječiti iseljavanje. Konobar bi morao imati oko 2.000 eura

17.05.2024.

Dakako, takav iznos djeluje pomalo šokantno na ostatak hrvatske radne scene. Također, a to je logika koja se tiče prije svega poslodavca, zbog čega bi konobari trebali biti zadovoljni s plaćama od oko tisuću eura, ako su cijene kave, piva i ostalih najviš

Pelješac i ove godine sve zanimljivija destinacija za turiste

17.05.2024.

Turističke brojke u predsezoni na krajnjem jugu Hrvatske obećavaju nove sezonske rekorde. Pelješac je i ove godine sve zanimljivija destinacija. Radi se na proširenju smještajnih kapaciteta, jer se za nadolazeće ljeto traži krevet više.

Krk Premium Camping Resortu by Valamar nagrada za najbolji kamp u Hrvatskoj

17.05.2024.

Vodeća europska kamping organizacija ACSI dodijelila je Krk Premium Camping Resortu by Valamar nagradu za najbolji kamp u Hrvatskoj, odnosno Award for Best Campsite in Croatia, u kategoriji Best Campsite 2024.

Hrvatska bi trebala imati drugi najveći rast u EU-u

16.05.2024.

Europska komisija u proljetnim je ekonomskim prognozama znatno povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva. Komisija procjenjuje da će hrvatskog gospodarstvo u ovoj godini rasti za 3,3 posto, a u prognozama iz veljače predviđala je rast od 2,6 posto. Z

Strani novinari obišli Hrvatsku: Lijepo vam je, ali ponuda je slaba

13.05.2024.

Turistički novinari iz 15 zemalja koji su u Dubrovniku boravili ovog tjedna u povodu dodjele nagrada HTZ-a Zlatna penkala, Hrvatsku smatraju lijepom zemljom s raznolikom ponudom i dobrim omjerom cijena i kvalitete na Mediteranu, ali misle da više pažnje v

Tag cloud

  1. 2599 članka imaju tag turizam
  2. 2456 članka imaju tag hrvatska
  3. 1573 članka imaju tag svijet
  4. 1239 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1856 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag izvoz
  7. 1248 članka imaju tag trgovina
  8. 1293 članka imaju tag ict
  9. 1417 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1129 članka imaju tag investicije
  11. 1169 članka imaju tag industrija
  12. 1025 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1136 članka imaju tag EU
  14. 831 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 974 članka imaju tag menadžment
  16. 563 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 666 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 372 članka imaju tag potpore
  23. 492 članka imaju tag eu fondovi
  24. 604 članka imaju tag tehnologija
  25. 468 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 489 članka imaju tag porezi
  27. 460 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 474 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 502 članka imaju tag obrazovanje
  31. 407 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor