Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Svi 2021

Kada vidimo da je šansa u našim rukama, uhvatimo se za glavu

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Damir Rukovanjski  

Kada vidimo da je šansa u našim rukama, uhvatimo se za glavu

Kada smo se sjetili kupiti meso ili povrće iz susjednog sela koje nam lokalni proizvođač donese na vrata? U vrijeme pandemije. Prije toga rijetko. Sada se još donekle njeguje taj odnos, ali bojim se da polako opet izmiče iz ruku.

Treba nam mijenjati loše navike. "Neka komšiji crkne krava" znaju reći u Slavoniji. Ima i ona "Kod nas ti mogu oprostiti sve samo uspjeh ne“.

Nedavno smo prisustvovali ocjeni zanatskih piva, ona malih lokalnih pivovara iz našeg susjedstva. Tu pored nas. Imamo i takvih malih vinara. Znamo pokazati prstom u njega, no kupujemo pivo iz Njemačke ili pak vino iz Čilea.

Ni u lokalnoj trgovini ili gostionici ne možete naći pivo iz susjedstva, a nerijetko niti vino. To je čest slučaj u kontinentalnoj Hrvatskoj - u Zagorju, Slavoniji, Srijemu, Baranji, Prigorju itd. Ne volimo baš uspjeh onih u našoj blizini? Kako govore one dvije poslovice s početka članka, gotovo da se veselimo kada zatvore svoja vrata? Normalno je da jedna mala pivovara pa i vinarija, ali i mini mljekara, sirana nastane u svakom malo većem mjestu. Općinskom središtu. Pa i da njezin razvoj pomogne općina, županija, državne institucije, kao i da se koriste sredstva Europske unije. Tada je za očekivati da proizvode prvenstveno kupuju ljudi iz toga i okolnih mjesta. No, to baš i nije tako kod nas.

Moj je dojam da je u Dalmaciji ipak nešto drugačija situacija. Oni daleko više znaju cijeniti svoje. Ako kupuju mlijeko, uvijek će prije kupiti "svoje". Oni će uvijek navijati za Hajduk i piti domaće vino. Ako imaju mesara, s ponosom će kupovati njegovo. U Slavoniji? Malo morgen. Ni ugostiteljski objekti u kvartu nemaju u ponudi takva piva i vina. Grešaka vjerojatno ima i kod onih što proizvode, kao i kod onih koji kupuju. Kada vidimo da je šansa u našim rukama - uhvatimo se za glavu.

Educiranje kupaca, ali i proizvođača
U selu u Austriji, inače i turističkom mjestu - mljekomat. Dođe dijete s bocom, ubaci kovanice, natoči mlijeko i vrati se kući. Gazdi te farme je normalno da svi u selu i u blizini kupuju njegovo mlijeko, ali i da ga ima u lokalnim trgovinama i u hotelu pored. Potom tek na red dolazi otkup od strane mljekare. Ako u Njemačkoj dođete u neki lokalni bircuz, uvijek se nudi točeno pivo iz lokalne pivovare. Možete negdje naći i druga pa i ona uvozna, ali je lokalno u prvom planu. Prilikom posjete tvornici traktora Fendt u Marktoberdorfu u Bavarskoj uvijek će vas ponuditi pivom s etiketom Fendt. I u samoj tvornici gdje smo prisustvovali prezentaciji novih modela traktora, ali i u hotelu poslije večere.

Kada dođete na sastanak u tvornicu Fliegl prikolica, također u Njemačkoj, ako ćete popiti nešto, nećete od njih dobiti brendirani gazirani sok, već onaj iz lokalne sodare. Uvijek. Bili smo tamo pet puta i uvijek je isto. Njihov sok, njihova soda. Nema šanse da bude drugačije. No, vjerujte da će i lokalni poljoprivrednici uvijek pokušati prvo kupiti traktor Fendt ili pak traktorsku prikolicu Fliegl. Ruka ruku mije.

Moramo odgojiti generacije koje će kupovati u susjedstvu. Te nove, bolje trebamo i u politici, i u životu, i u biznisu. Svugdje.

Ali i taj lokalni proizvođač mora imati osjećaj za svoje susjedstvo, upravo iz razloga da se ono ne bi veselilo kada mu crkne krava. Pivovara u mom susjedstvu mogla bi imati neko pivo baš lokalno. Za kupiti kod njih u pogonu i obližnjoj trgovini.

Mijenjati se moraju kupci, ali i proizvođači. Ne možete trešnje s vaše plantaže u svom kvartu prodavati jednako kao i da se prodaju u trgovačkom lancu. Onda će vam vaši kupci okrenuti leđa i otići drugdje po te trešnje. Školovanje i stalno školovanje. Kao što nema uspjeha u politici ako u kandidate i birače ne ulažete sve one godine koje nisu izborne, tako i sada morate ulagati u kupce da bi oni kupovali narednih godina. U Njemačkoj je normalno da se netko pohvali kako je kod "tog i tog" pivo kupovao još njegov djed.

Tržište pored vas je najvažnije
U tržište treba stalno ulagati, a ono pored nas je najvažnije. Ono nam je oslonac i u teškim vremenima. Kada smo se sjetili kupiti meso ili povrće iz susjednog sela, koje nam lokalni proizvođač donese na vrata? U vrijeme pandemije. Prije toga rijetko. Sada se još donekle njeguje taj odnos, ali bojim se da polako opet izmiče iz ruku. I kupci posustaju, a i proizvođači nemaju osjećaj za cijenu koju moraju imati za svoje stalne mušterije. Ovako, nažalost, bojim se da nam proizvodnja neće ići i da smo nepotrebno ulagali. Ulaže se u mini sirane, male vinarije, turističke objekte. Moraju te resurse koristiti i lokalni kupci, a to moraju znati i oni koji kupuju i oni koji prodaju.

I sad od ovih novooizabranih, a mnogi su od njih i stari vlastodršci, treba tražiti i dalje ulaganje u lokalne proizvodnje. Da, ali netko mora školovati i kupce. Trebat će vremena. Država, grad, općina, škola, crkva. Svi u tome trebaju sudjelovati.

Ne daje Europska unija novce za podizanje tih malih vinarija, sirana, pivara zato što nas vole. Pa znaju oni da će se tim sredstvima od njih kupovati tehnologija, oprema, strojevi, hmelj, slad, enološka sredstva i slično. Mi ne proizvodimo ništa od te opreme pa neće kod nas ni biti kupljeno. Imaju oni svoju računicu. Naša bi trebala biti promjena glava.


Komentari članka

Vezani članci

Potrošnja pesticida je ispod prosjeka Unije zbog uštede

17.06.2021.

Hrvatska troši manje pesticida nego većina zemalja Europske unije (EU). No, to ne znači da troši malo, jer je potrošnja u EU-u zabrinjavajuća, čulo se to na nedavnoj online konferenciji "Pesticidi i antibiotici u proizvodnji hrane: opasnost za zdravlje i

Lider su u ekološkoj proizvodnji, ali o okolišu brinu i austrijski konvencionalni proizvođači

14.06.2021.

Konkretni primjeri dobre austrijske prakse predstavljeni su na četvrtoj radionici projekta CAP for Us kroz tri gospodarstva iz sektora ratarstva, pčelarstva i vinogradarstva.

Imate glavobolju zbog uvođenja eura? Doznali smo kada će u trgovinama biti istaknute dvostruke cijene i zašto ćete plaćati u kunama, a ostatak dobiti u eurima

14.06.2021.

Hrvatska planira uvesti euro već od 1. siječnja 2023., što znači da bismo se uskoro mogli početi privikavati na novu valutu i sve komplikacije koje dolaze s njom. Prelazak s jedne na drugu valutu iznimno je težak i mukotrpan proces koji zadaje glavobolje

Rade Bobanović: Planiram proizvoditi bezalkoholna vina za tržište Saudijske Arabije

14.06.2021.

Mladim poljoprivrednicima poručuje da uče, slušaju i odvaže se na proizvodnju te neka ne bježe iz Hrvatske. Trebaju sakupljati znanje i savjetovati se sa ljudima koji su već prošli "kalvariju" i naučiti kako biti dio tima, kaže Rade i nastavlja "Meni u ov

„San se pretvorio u noćnu moru“

11.06.2021.

Portugalska poljoprivreda je sve uspješnija, ali taj uspjeh ima i tamnu stranu – njegovo pogonsko gorivo je jeftina radna snaga iz Azije. Ljude prepune nade dovode krijumčari ljudi, a rade u takoreći ropskim uvjetima.

Tag cloud

  1. 2113 članka imaju tag hrvatska
  2. 2208 članka imaju tag turizam
  3. 1394 članka imaju tag izvoz
  4. 1627 članka imaju tag financije
  5. 1205 članka imaju tag svijet
  6. 906 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1132 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1069 članka imaju tag trgovina
  9. 1035 članka imaju tag ict
  10. 897 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1037 članka imaju tag EU
  13. 734 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 938 članka imaju tag industrija
  15. 820 članka imaju tag menadžment
  16. 430 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 638 članka imaju tag maloprodaja
  19. 438 članka imaju tag poticaji
  20. 594 članka imaju tag marketing
  21. 536 članka imaju tag tehnologija
  22. 515 članka imaju tag krediti
  23. 401 članka imaju tag opg
  24. 396 članka imaju tag eu fondovi
  25. 312 članka imaju tag potpore
  26. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 434 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 458 članka imaju tag obrazovanje
  29. 415 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 337 članka imaju tag osijek
  32. 439 članka imaju tag dzs
  33. 393 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 398 članka imaju tag vlada
  36. 318 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 408 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici