Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Stu 2021

Je li Tesla deklasirao njemačke automobilske divove?

Izvor: www.dw.com · Autor: Insa Wrede  

Je li Tesla deklasirao njemačke automobilske divove?

Budućnost je električna – u to su uvjereni brojni automobilski stručnjaci. Ali koje će firme od toga profitirati? Trenutno je Tesla broj 1 po pitanju e-mobilnosti. Do prosinca 2020. Diljem svijeta je registrirano oko 1,38 milijuna novih vozila teksaškog proizvođača. Najuspješniji dosadašnji e-auto u svijetu, Model 3, također je dio portfelja kojim se može pohvaliti šef Tesle Elon Musk. Do konca prošle godine ukupno je prodano oko 813.000 komada Modela 3. Ove je godine u rujnu taj auto postao najprodavaniji model uopće – te je tako pretekao čak i VW-ov Golf. Tesla plovi stazama uspjeha. E-automobili drugih proizvođača (BVD ili VW) na globalnom tržištu nisu ni približno tako uspješni – to otkrivaju podaci o prodaji vozila.

Hertz se odlučio za Teslu

Snažan impuls rastu vrijednosti Teslinih dionica nedavno je dao Hertz. Tvrtka koja se bavi iznajmljivanjem vozila (rent-a-car) najavila je da do konca iduće godine namjerava kupiti 100.000 Teslinih e-automobila. I čini se da Tesla u tom poslu uopće ne mora davati nikakav popust Hertzu zbog količine naručenih vozila. To je na Twitteru barem ustvrdio Teslin utemeljitelj Elon Musk. Potražnja za njegovim autima je puno veća od proizvodnje, kaže on. I dodaje da još uvijek nije potpisan ugovor s Hertzom.

Nakon deala s Hertzom, ako ga doista bude, Tesla bi mogao „doći” i do mušterija koji do sada nisu previše razmišljali o e-autima. „Vozila koje rent-a-car tvrtke iznajmljuju dolaze u kontakt s mnogim ljudima, uglavnom solventnim kupcima. Korištenje tih vozila je nešto poput probne vožnje”, kaže auto-stručnjak Stefan Bratzel iz neovisnog istraživačkog instituta Center of Automotive Management na Visokoj poslovnoj školi u Bergisch-Gladbachu.

Moguće je da dođe do porasta potražnje, ali to ne mora rezultirati i porastom prodaje. Taj deal će pomoći Tesli, ali samo u ograničenom obujmu, kaže ovaj stručnjak: „…jer Tesla nema problema s potražnjom, ali ima s produkcijom”, napominje Bratzel. No, već i sama najava tog posla izravno je utjecala na razinu vrijednosti Teslinih dionica. Tržišna kapitalizacija je odmah porasla na više od bilijun dolara. To je otprilike kao vrijednost deset (nakon Tesle) najvećih proizvođača automobila u svijetu – zajedno.

Što to znači za Nijemce?

Ali što taj hype oko Tesle znači za njemačke proizvođače automobila? Je li ih pionir e-automobilizma iz Teksasa definitivno deklasirao? U šefovskim uredima njemačkih konkurenata već odavno se mogu čuti borbeni pokliči kojima se poziva na hvatanje priključka s Teslom. Ali Teslina prednost je velika, upozorio je svoje vodeće menadžere Herbert Diess, šef koncerna Volkswagen, bilo je to u listopadu ove godine. "Znam da neki od vas to mrze, ali u prvom redu to je Tesla. Razlika se povećava. Oni su sve brži. Oni isporučuju. Oni su sve bolji po pitanju proizvodnje automobila. I imaju umreženu flotu diljem svijeta. A oni su i jedina marka koja raste usprkos COVID-u.”

Nestašica čipova

Tesline rekordne brojke se događaju u vremenima u kojima se većina drugih proizvođača bori s raznim problemima. Nije to samo pandemija, već i problemi s globalnom logistikom, posebno ih muči nestašica čipova. Stručnjaci očekuju da bi posljedica toga mogla biti smanjena proizvodnja – u ovoj godini će biti proizvedeno između sedam i deset milijuna automobila manje nego što su proizvođači planirali. Neke proizvodne trake miruju, a tvornice su zatvorene.

Ali ne i kod Tesle. U trećem kvartalu tekuće godine proizvodne je trake diljem svijeta napustilo više od 241.000 vozila, a to je čak 64% više nego u istom kvartalu prošle godine. Za razliku od drugih proizvođača, Tesla tijekom korona-krize nije stornirao narudžbe automobilskih dijelova, dakle i čipova, objašnjava Bratzel. Zbog čega? Frank Schwope iz banke Nord LB taj potez objašnjava činjenicom da se Tesla nalazi u fazi jakog rasta: „Jedna takva kompanija koja zna da može prodati više nego što može proizvesti, jednostavno nema potrebu reduciranja narudžbi čipova, za razliku od etabliranih proizvođača."

"A osim toga Tesla manje pati zbog nestašice čipova zato što taj koncern posjeduje i određene kompetencije po pitanju čipova. Tesla je tako u stanju reprogramirati različite asortimane čipova za odgovarajuće potrebe u samom vozilu", dodaje Bratzel. I u svojoj novoj tvornici u njemačkom Grünheideu u blizini Berlina, koju se upravo gradi, Tesla se oslanja na svoj koncept po kojem ta firma proizvodi sama što je više dijelova moguće, i tako postaje manje podložna vanjskih učincima. No, kriza oko čipova ipak je okrznula i Teslu, zato što taj proizvođač surađuje s nekim dobavljačima (npr. Bosch ili Continental), koji su i sami pogođeni nestašicom čipova, kaže Bratzel.

A nestašicu čipova Frank Schwope smatra razlogom zbog kojeg je Model 3 u rujnu bio najprodavanije vozilo, pa čak i od samog Golfa. U Volkswagenu bi sigurno radije proizvodili Porsche ili električni ID.3 nego Golfa ili Polo, tvrdi Schwope. Zato što se u segmentu premium marki može ostvariti veće marže, dodaje naš sugovornik: „U idućim mjesecima Model 3 neće nužno i dalje biti najprodavaniji automobil u Europi."

"Mi polazimo ipak od toga da bi u iduće dvije do tri godine neki koncern poput Volkswagena mogao preteći Teslu po pitanju broja prodanih vozila", smatra Bratzel. I šef Tesle je itekako svjestan snage konkurencije, nedavno je to i sam priznao dok je govorio o njemačkim proizvođačima. Oni „imaju veliki talent", napisao je Musk. Te dodao da će se oni „snažno oporaviti” od krize.

Učiti od Tesle

Tesla za sada ima jednu veliku prednost – ta tvrtka u brojnim zemljama posjeduje vlastitu mrežu brzih „Supercharger-punionica” električne energije. Sam proces punjenja baterije je jednostavan. A vlasnici drugih modela moraju najprije vidjeti gdje se nalaze punionice koje im trebaju, tko je njihov vlasnik, kako uopće funkcionira punjenje i – plaćanje?

Ono što je Tesla godina usavršavao, u međuvremenu su shvatili i drugi proizvođači. Oni pokušavaju sklapati razne kooperacije s drugim poduzećima kako bi i sami izgradili mrežu svojih punionica. Bratzel očekuje da bi to sve moglo potrajati nekoliko godina, godina u kojima će mušterije Tesle nastaviti „puniti" svoje baterije na lagan, ugodan način. Tesla je u međuvremenu počeo nuditi mogućnost korištenja svojih Superchargera i drugim e-vozačima.

Burzovna vrijednost kao kladionica

Je li Teslin visoki burzovni kurs dakle ipak opravdan, obzirom na brojne prednosti u odnosu na konkurenciju? Frank Schwope je mišljenja da je tržišna kapitalizacija nešto poput kladionice, da se ljudi klade na to da će Tesla i u budućnosti biti uspješna firma. I Bratzel smatra da je burzovna vrijednost jako pretjerana. „Visoka burzovna vrijednost Tesle je itekako opravdana u kontekstu kompetencija po pitanju baterija, softwarea ili operativnih sustava, ali ne baš u tom iznosu.”

Bratzel kritično analizira i Tesline poslovne ciljeve, kojima je proklamirano kako ta tvrtka u idućim godinama želi rasti stopom od 50% - i to svake godine. Tesla je doduše do sada uspijevao ostvariti taj rast, ali u idućim godinama bi se krivulja rasta mogla nešto poravnati, gledano u postocima”, kaže Bratzel. "Jednostavno se ne može tako brzo graditi nove tvornice, ne tako brzo kako to Tesla priželjkuje. Ali mi polazimo od toga da će Tesla i idućih godina nastaviti rasti u sektoru elektromobilnosti.”


Komentari članka

Vezani članci

Vrijednost bitcoina pala za gotovo 50 posto od rekordne u studenom

24.01.2022.

Ethereum, druga najvrjednija kriptovaluta na svijetu, pao je za više od 12 posto u protekla 24 sata, a u subotu ujutro njegova vrijednost iznosila je oko 2400 dolara. To je pad od gotovo 30 posto od početka nove godine.

Auto Benussi ulazi u ekonomiju dijeljenja - testira aplikaciju za car sharing i car floating

23.01.2022.

Razvoj svoje tvrtke koja danas u boljim turističkim sezonama zapošljava do dvjestotinjak ljudi, a izvan sezona nešto manje, Benussi vidi u ekonomiji dijeljenja pa će u tom poslovnom konceptu budućnosti koji na mala vrata ulazi i u Hrvatsku, tražiti svoje

Švedska stvara nacionalnu kriptovalutu

23.01.2022.

DIGITALNE valute su jedna od modernih financijskih inovacija, a bezgotovinsko plaćanje sve popularnije u svijetu. U nekim državama ljudi postupno napuštaju gotovinu i sasvim prelaze na elektronska plaćanja. Taj proces se odvija i u Švedskoj, pa je njena

Intel najavio ulazak u proizvodnju čipova za rudarenje bitcoina

21.01.2022.

Intel, jedan od najvećih svjetskih proizvođača poluvodičkih čipova po prihodima, trebao bi predstaviti svoj čip za rudarenje bitcoina kasnije sljedećeg mjeseca u pokušaju da iskoristi procvat rudarskog kripto sektora.

Direktori vodećih gaming kompanija u pandemiji zaradili milijardu dolara

21.01.2022.

Na listi top pet najuspješnijih CEO-a u gaming industriji nalazi se i šef Zynge, Frank Gibau s 32 milijuna dolara te CEO Unity Softwarea John Riccitiello koji bogatiji za 22 milijuna dolara. Od 42 CEO-a na posljednjem mjestu na rang-listi GamesOnea nalazi

Tag cloud

  1. 2306 članka imaju tag turizam
  2. 2164 članka imaju tag hrvatska
  3. 1427 članka imaju tag izvoz
  4. 1285 članka imaju tag svijet
  5. 1665 članka imaju tag financije
  6. 970 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1193 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1100 članka imaju tag trgovina
  9. 1089 članka imaju tag ict
  10. 915 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 943 članka imaju tag investicije
  12. 757 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1057 članka imaju tag EU
  14. 964 članka imaju tag industrija
  15. 844 članka imaju tag menadžment
  16. 453 članka imaju tag koronavirus
  17. 947 članka imaju tag kriza
  18. 656 članka imaju tag maloprodaja
  19. 454 članka imaju tag poticaji
  20. 618 članka imaju tag marketing
  21. 446 članka imaju tag opg
  22. 548 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 420 članka imaju tag eu fondovi
  25. 411 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 326 članka imaju tag potpore
  27. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 469 članka imaju tag obrazovanje
  29. 426 članka imaju tag porezi
  30. 401 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 347 članka imaju tag osijek
  32. 397 članka imaju tag hnb
  33. 442 članka imaju tag dzs
  34. 403 članka imaju tag vlada
  35. 322 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 417 članka imaju tag BDP
  39. 363 članka imaju tag energetika
  40. 330 članka imaju tag start up