Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lip 2021

Inflacija: kratki intermezzo prije zapleta

Izvor: arhivanalitika.hr · Autor: Velimir Šonje  

Inflacija: kratki intermezzo prije zapleta

Brži oporavak gospodarstva SAD-a od gospodarstva EU stavio je tamošnje kreatore monetarne politike pred dilemu kada i kako zaoštriti monetarnu politiku da se inflacija ne otme kontroli. Federalni odbor za operacije na otvorenom tržištu (FOMC) Banke federalnih rezervi (FED-a) sastaje se 15.-og i 16.-og idući tjedan. Postavlja se pitanje hoće li FOMC sukladno dosadašnjim najavama ostati hladan na statistiku o cijenama, ili bi sastanak mogao ostati zapamćen po početku priče o stezanju monetarne politike. Nitko ne očekuje iznenađenje koje bi bilo više od puke priče, no i priče mogu uzbuditi tržišta.

Teško je ostati hladan kada inflacija prijeđe 4% na godinu, kao u travnju u SAD-u. Kada sutra bude objavljena inflacija za svibanj, mnogi spekuliraju s još težim okvirom za donošenje odluka ako se brojka približi 5%. Uz to, početkom tjedna objavljena je FED-ova Beige Book – pregled „priča s terena“ o stanju u gospodarstvu. Beige Book je protuteža službenim statistikama i makroekonometrijskim modelima kojima se služe centralni bankari, a svrha joj javno predstaviti „narative iz života“ korporacija uključenih u pregled. Knjiga je ovoga puta prožeta zapažanjima o nedostatku radnika, pritiscima na rast plaća i problemima u nabavi ključnih inputa koje su menadžeri nabave spremni platiti suhim zlatom.

S druge, ili bolje rečeno, s gornje strane, političari (više nego bankari) u vrhu FED-a nisu skloni prebrzo odustati od svoje teorije da je inflacija samo privremena pojava. Oni osim inflacije pažljivo motre i gospodarski rast koji, prema novoj FED-ovoj doktrini, više ne predstavlja samo broj, nego se gleda i inkluzivnost – proširenost rasta zaposlenosti na različite dobne i rasne skupine. Kada se tome doda činjenica da FED više ne cilja inflaciju od 2%, nego oko 2% (pri čemu nije jasno u kojem se razdoblju računa tih prosječnih 2%), nemali broj promatrača ne isključuje da će FOMC ipak pričekati kraj ljeta za početak rasprave o stezanju monetarne politike.

Europa kaska za SAD-om, što se najbolje vidi iz podataka o razini gospodarske aktivnosti u odnosu na isto razdoblje (prvo tromjesečje) prošle godine. Amerika je 2,4% u plusu, što u Europi postižu samo Irska (12,8% što treba uzeti s rezervom s obzirom na utjecaj dobiti globalnih IT korporacija koje tamo imaju svoje europske operacije) i Estonija (5%). U malom plusu su još i Francuska, Luksemburg, Slovenija i Slovačka, no ukupno gledano, EU je predvođena Njemačkom (-3,1%) u minusu od 1,8%. Hrvatska s -0,7% uopće ne stoji loše zahvaljujući spektakularnom rastu u prvom tromjesečju u odnosu na zadnje tromjesečje prošle godine, no kada se sve zbroji, očito je da je rast u EU nakon pandemije još uvijek uspavan, pa su inflacijski pritisci i dalje puno slabiji nego u SAD-u.

Stigli su i preliminarni podaci o inflaciji u europodručju koja je u svibnju dostigla 2%, što je barem upola manje nego u SAD-u i u skladu s deklariranim inflacijskim ciljem ECB-a (iako je to manje bitno budući da i prijelaz 2% nikoga ne bi odveć uzbudio – ako se igdje inflacija čini prolaznim fenomenom, onda je to u europodručju gdje je stopa nezaposlenosti i dalje tvrdokorna na oko 8%). Dakle, Europljanima preostaje pažljivo pratiti aktualnu američku raspravu o monetarnoj politici koja tek najavljuje europsku raspravu koja će uslijediti s nekoliko mjeseci zakašnjenja kada, nadajmo se, europske statistike BDP-a i tržišta rada postanu podjednako napete kao aktualne u Americi.

A rasprava je tamo doista oštra. Najzanimljivija se odvija između bankarskih glavnih ekonomista. Dok šampion Wall Streeta Goldman Sachs smiruje stvari i nimalo skriveno umanjuje inflacijske opasnosti očekivano igrajući na kartu monetarne put opcije koja limitira eventualne gubitke na tržištu kapitala (to je tipično američka igra), glavni ekonomist Deutsche Bank Folkerts-Landau diže paniku nazivajući buđenje inflacije „vremenskom bombom“ (to je tipično njemačka igra). U financijskom smislu radi se o „sukobu civilizacija“ – o dva posve različita uvjerenja o tome što inflacija radi u gospodarstvu. Američko historijsko iskustvo govori da se svaka inflacija kada postane štetna može ukrotiti, dok njemačko historijsko iskustvo u inflaciji vidi duha koji, jednom kad izađe iz boce, može započeti svoje nekontrolirano širenje. Folkerts-Landau priznaje da će rast i uz inflaciju biti robustan ove i sljedeće godine, no po njemu bi povećana inflacija mogla „ubiti“ brži rast već 2023.

Time se zapravo tek priprema teren za europsku raspravu o ovoj temi koja još nije započela. No jednom kada počne, bit će puno oštrija nego na inflacijski benevolentnom tlu Amerike. Ne samo zbog povijesti europskih hiperinflacija, nego prije svega zbog razlika u političkom ustroju. Veća inflacija uvijek u sebi krije (i) preraspodjelu koja nije vidljiva na prvi pogled. Amerikance uopće ne brine da li zbog inflacije bolje prolazi New York, Florida ili Wyoming, sve je to jedna zemlja. Europljane itekako brine tko kako prolazi i da li se ispod radara provlači neka preraspodjela među državama. Zbog toga će europska rasprava o inflaciji sigurno biti žešća od američke.

To nije ništa novo pod suncem. Razlika između sjevera i juga u Europi postoji oduvijek. Inflaciji skloniji jug u jednom je trenutku pokušao posuditi kredibilitet niske inflacije sa sjevera (iz Njemačke) i tako je nastao euro. Sada će jug gurati cijelu eurozonu ka većoj toleranciji prema inflaciji (Lagarde je i službeno započela s postupkom revizije inflacijskog cilja čiji se rezultat očekuje u rujnu – zašto baš u mjesecu njemačkih parlamentarnih izbora), a Nijemci će se, kao što Folkerts-Landau najavljuje, tome opirati. No pritom ne treba očekivati nikakve drame i raspade (iako se treba kladiti u neke ostavke kojima su Nijemci oduvijek skloni i zapaljive naslove u novinama), jer ravnoteža interesa upućuje na ravnotežu u pogledu ciljane inflacije ECB-a. Nijemci će radije prihvatiti reviziju inflacijskog cilja ECB-a nego da ostanu bez europodručja, jer u slučaju raspada nova bi marka dramatično aprecirala, a sigurno je da to nitko u Berlinu ne želi. O političkim posljedicama da i ne govorimo.

Treba kupiti kokice jer bit će doista vrlo, vrlo zanimljivo. Amerika je tek uvod.


Komentari članka

Vezani članci

Imate glavobolju zbog uvođenja eura? Doznali smo kada će u trgovinama biti istaknute dvostruke cijene i zašto ćete plaćati u kunama, a ostatak dobiti u eurima

14.06.2021.

Hrvatska planira uvesti euro već od 1. siječnja 2023., što znači da bismo se uskoro mogli početi privikavati na novu valutu i sve komplikacije koje dolaze s njom. Prelazak s jedne na drugu valutu iznimno je težak i mukotrpan proces koji zadaje glavobolje

Google je u Francuskoj kažnjen s 220 milijuna eura zbog zlouporabe oglašavanja

09.06.2021.

BBC prenosi vijest kako su francuske vlasti kaznile tehnološkog diva Google s 220 milijuna eura zbog zlouporabe monopolske pozicije i oglašivačke moći. Francuska nadzorna organizacija za zaštitu tržišnog natjecanja izjavila je da Google promovira vlastite

Rastu cijena automobila: Kupujete li novi ili rabljeni, svejedno je, sigurno ćete ga preplatiti

07.06.2021.

Nestašica je i na tržištu rabljenih automobila, što je dovelo do rasta cijena cijelokupne ponude. Proizvođači materijala – poput željeza za izradu karoserije i zupčanika, pa čak i plastike za povezivanje lakših djelova automobila značajno više naplaćuju.

Zoom nastavlja gomilati svoj profit

04.06.2021.

Američka tehnološka kompanija Zoom Video Communications i dalje ubire veliku dobit od pandemijskog prelaska na rad i školovanje od kuće, te je gotovo deset puta veća nego lani. Zoom-ovi prihodi od usluga videokonferencije na godišnjoj razini porasli su za

H&M se otvara za nova tržišta

04.06.2021.

Švedska internetska trgovina polovnih odjevnih predmeta Sellpy, u većinskom vlasništvu modnog diva H&M-a, izvijestila je da se otvara za tržište još 20 europskih zemalja, jer očekuje da će potražnja za rabljenim odjevnim predmetima i dalje rasti. Taj star

Tag cloud

  1. 2113 članka imaju tag hrvatska
  2. 2208 članka imaju tag turizam
  3. 1394 članka imaju tag izvoz
  4. 1627 članka imaju tag financije
  5. 1205 članka imaju tag svijet
  6. 906 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1132 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1069 članka imaju tag trgovina
  9. 1035 članka imaju tag ict
  10. 897 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 912 članka imaju tag investicije
  12. 1037 članka imaju tag EU
  13. 734 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 938 članka imaju tag industrija
  15. 820 članka imaju tag menadžment
  16. 430 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 638 članka imaju tag maloprodaja
  19. 438 članka imaju tag poticaji
  20. 594 članka imaju tag marketing
  21. 536 članka imaju tag tehnologija
  22. 515 članka imaju tag krediti
  23. 401 članka imaju tag opg
  24. 396 članka imaju tag eu fondovi
  25. 312 članka imaju tag potpore
  26. 389 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 434 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 458 članka imaju tag obrazovanje
  29. 415 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 337 članka imaju tag osijek
  32. 439 članka imaju tag dzs
  33. 393 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 398 članka imaju tag vlada
  36. 318 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 408 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici