Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Sij 2022

Hrvatske tvrtke više se ne plaše akvizicija u Europskoj uniji

Izvor: lider.media · Autor: Ksenija Puškarić  

Hrvatske tvrtke više se ne plaše akvizicija u Europskoj uniji

Sve je više domaćih kompanija koje su se okuražile proširiti se akvizicijama ili otvaranjem podružnica u zemljama EU. To ne znači da zbog toga zanemaruju regiju, naprotiv, širenjem na tržišta Unije upravo si stvaraju i moćniju regionalnu poziciju. Ipak, za preuzeti neku kompaniju iz EU treba biti itekako spreman, ne samo financijski već i u svakom organizacijskom pogledu
Podravka je sredinom prošle godine najavila izvanserijski investicijski ciklus kojeg se ne bi posramile ni kompanije koje nemaju državu u svom vlasništvu. Do 2025. Podravka planira potrošiti čak pet milijardi kuna, a investirat će se u proizvodnu i logističku modernizaciju, u digitalizaciju i marketing, ali i u akvizicije, za što je predviđeno čak dvije milijarde kuna. Ta je najava bila povod da naša kolegica, novinarka Gordana Gelenčer, na Liderovoj konferenciji ‘Dan velikih planova‘ prije nekoliko mjeseci ‘izrešeta‘ Martinu Dalić, predsjednicu Uprave Podravke, pitanjima kakve su kompanije pod povećalom prehrambeno-farmaceutske tvrtke iz Koprivnice.

S obzirom na to da je Dalić iskusna u komunikaciji s novinarima, nije se dala navući na tanak led i nije otkrila mnogo, ali istaknula je da je ‘Podravka već odredila akvizicijske mete s ciljem da proširi vlastito poslovanje te da ojača nastup na tržištu srednje i zapadne europe, ali i u regiji, što je iznimno važno, tim više jer se na tržištu mora boriti s velikim multinacionalkama‘, zbog čega su i poslovni novinari i razni analitičari naslutili da Podravka ovaj put pod povećalom osim kompanija iz regije, ima i neke druge mete u Europskoj uniji, što je samo po sebi već neočekivana senzacija. Dvije milijarde kuna za akvizicije moglo bi biti dostatno za preuzimanje velikoga prehrambenog ili farmaceutskog igrača u EU ili dva do tri srednja, pa čak i nekoliko manjih ili regionalnih, ako baš hoćete. Razgovori su vrlo vjerojatno već počeli, a tko zna kakve ćemo zanimljive naslove uskoro čitati s Podravkom kao preuzimateljem u glavnoj ulozi.

Led je razbijen
Srećom, sve je više domaćih kompanija koje su se proširile akvizicijama na tržište EU i ‘razbile led‘, pa Podravka i njezini konzultanti već otprilike znaju što mogu očekivati i na kakve ‘klipove‘ mogu naići ako nešto krene po zlu kad je M&A u pitanju.

A to razbijanje leda, kupnja kompanija u EU, više nije ni iznimka, no ne možemo ga baš nazvati ni trendom. Nije da sad svaka deseta tvrtka u Hrvatskoj traži svoje mjesto pod zapadnoeuropskim suncem preuzimanjem neke kompanije ili otvaranjem svoje podružnice u tom zemljopisnom položaju. No, primjera ima i ne treba ih ignorirati. Rimac Grupa, startup koji je počeo u garaži, preuzela je Bugatti; Infobip, jednorog iz Vodnjana, preuzima kompanije po cijelom svijetu, ne samo u EU nego i u SAD-u; samoborska Klimaoprema preuzela je njemački MCRT, jednog od vodećih svjetskih proizvođača cleanroom tehnologije; AD Plastik kupio je kompaniju u Mađarskoj; Valamar u Austriji, Orbico u Poljskoj i Rumunjskoj, Optimapharm je postao vlasnik nekoliko poduzeća za klinička ispitivanja u EU.

Najsvježiji je primjer M+ Grupa, koja je prije koji tjedan preuzela njemački Invitel. Riječ je o poduzeću koja zapošljava oko 1500 ljudi, koje ostvaruje više od 45 milijuna eura prihoda na godinu, a tom je akvizicijom M+ Grupa preko noći doslovno postala druga po veličini tvrtka u Hrvatskoj. Odmah iza državnog HEP-a.

– Naš je cilj globalizacija – odmah će reći Stjepan Orešković, suvlasnik i osnivač M+ Grupe.

To je vizija od početka, to se zna i na tome se predano radi, navodi, a akvizicija Invitela samo je kotačić u toj globalnoj strategiji jer je ključ za veliko, njemačko tržište i otvara vrata zapadne Europe. A to daje naslutiti da Invitel neće biti jedina zapadnoeuropska kompanija koju će M+ Grupa kupiti.

Andrej Grubišić, poslovni analitičar i vlasnik odvjetničkog društva Grubišić i partneri koje brojne kompanije pravno savjetuje u preuzimanjima i akvizicijama, za Lider ističe da ga ne čudi što domaće kompanije sve češće idu u ‘šoping‘ u EU, ali ne smatra da je riječ trendu.

– Ne bih to nazvao tim riječima, ali bih svakako primijetio da je činjenica da su pojedine tvrtke iz tradicionalne industrije svjesne da unutar hrvatskog tržišta imaju ograničene mogućnosti organskog rasta na koje mogu računati i koje mnoge više ne zadovoljavaju. To ograničenje, primjerice, ne zadovoljava odvažne, mlade menadžere u kvalitetnim, obiteljskim kompanija koji su na upravljačkim pozicijama zamijenili osnivače, koji su sada u nadzornim odborima. Ti školovani menadžeri danas jasno vide da se veći rast prihoda osigurava, između ostalog, otvaranjem novih tržišta, a na nova se tržišta dolazi lakše nego ikad s obzirom na veliku količinu dostupnog novca za akvizicije na tržištu. Oni su svjesni ograničenja na domaćem tržištu pa je i logično da gledaju u smjerovima koji su se donedavno činili nedostupnima – ističe Grubišić.

Koje sve tvrtke kreću u smjeru zapada, pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju tjednika Lider.


Komentari članka

Vezani članci

Kako spriječiti divljanje cijena nakon uvođenja eura: ‘Dvije metode su imale najveći efekt‘

26.01.2022.

U Sloveniji su shvatili da će proces ukidanja nacionalne valute za potrošače biti itekako štetan ne uključe li se u njega neka nezavisna tijela

Imamo pola milijuna ljudi manje, ali 100.000 više u javnom sektoru

25.01.2022.

IAKO je Hrvatska izgubila 396.360 stanovnika od 2011., a više od pola milijuna od 2001., broj zaposlenih u javnom sektoru oštro je narastao. Zaposlenika u javnom sektoru je sve više i na državnoj i lokalnoj odnosno regionalnoj razini.

Zašto je Microsoft dao tri hrvatska proračuna za firmu koja radi igre?

24.01.2022.

MICROSOFT je objavio da će kupiti jednu od najvećih i najpoznatijih svjetskih kompanija za izradu videoigara, Activision Blizzard, za 68.7 milijardi dolara, jednom uplatom. To će imati ogroman utjecaj na cijelu industriju računalnih igara, ali i šire. Dio

20 godina od uvođenja eura – rezultati prva dva desetljeća monetarne unije daleko od savršenih

21.01.2022.

Rezultati prva dva desetljeća monetarne unije daleko su od savršenih – unatoč činjenici da je, s obzirom na svoju nedovršenost i početne kritike, Ekonomska i monetarna unija premašila najpesimističnija očekivanja.

Sve što želite znati o inflaciji od 5,5%

19.01.2022.

Inflacija u Hrvatskoj je u prosincu 2021. iznosila 5,5% (5,0% u europodručju). To je najviša stopa inflacije od uvođenja eura, ali za Hrvatsku nije ni blizu inflacije iz 2008. kada je stopa u jednom mjesecu prešla 8%. Kao i tada, inflacija je uglavnom pot

Tag cloud

  1. 2306 članka imaju tag turizam
  2. 2164 članka imaju tag hrvatska
  3. 1427 članka imaju tag izvoz
  4. 1285 članka imaju tag svijet
  5. 1665 članka imaju tag financije
  6. 970 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1193 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1100 članka imaju tag trgovina
  9. 1089 članka imaju tag ict
  10. 915 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 943 članka imaju tag investicije
  12. 757 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1057 članka imaju tag EU
  14. 964 članka imaju tag industrija
  15. 844 članka imaju tag menadžment
  16. 453 članka imaju tag koronavirus
  17. 947 članka imaju tag kriza
  18. 656 članka imaju tag maloprodaja
  19. 454 članka imaju tag poticaji
  20. 618 članka imaju tag marketing
  21. 446 članka imaju tag opg
  22. 548 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 420 članka imaju tag eu fondovi
  25. 411 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 326 članka imaju tag potpore
  27. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 469 članka imaju tag obrazovanje
  29. 426 članka imaju tag porezi
  30. 401 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 347 članka imaju tag osijek
  32. 397 članka imaju tag hnb
  33. 442 članka imaju tag dzs
  34. 403 članka imaju tag vlada
  35. 322 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 417 članka imaju tag BDP
  39. 363 članka imaju tag energetika
  40. 330 članka imaju tag start up