Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Sij 2022

Hrvatska premalo uvozi

Izvor: www.index.hr · Autor: Branimir Perković  

Hrvatska premalo uvozi

JEDAN od uobičajenih stavova vezanih uz hrvatsko gospodarstvo je da ono puno uvozi. Oko toga će se složiti gotovo svi u Hrvatskoj, od političara do građana, od ljevice do desnice, od konzervativaca do progresivaca. S tim narativom o prevelikom uvozu prirodno dolaze zahtjevi za povećanjem trgovinskih barijera za uvoz, tj. za uvođenjem raznih politika koje bi otežale uvoz.

Od ulaska Hrvatske u EU moguće politike za otežavanje uvoza su dosta sužene, ali prijedlozi za stavljanje određenih restrikcija na uvoz nisu stali. Dapače, teško je pronaći stranku i političara koji na pitanje što napraviti po pitanju trgovinske politike RH neće odgovoriti nekom tezom o tome kako treba smanjiti uvoz.

Prijedlozi politika kojima bi se smanjio uvoz se kreću od zahtjeva za promjenom tečaja, tj. devalvacijom kune, do direktnih politika kojima bi se smanjio uvoz, kao što su naplata inspekcijskog nadzora i povećanje carine.

Bez obzira na to kako bi otežavanje uvoza djelovalo na standard građana Hrvatske i njeno gospodarstvo ili kako bi devalvacija kune djelovala dugoročno na uvoz i izvoz, uvozi li Hrvatska stvarno previše i zašto?

Koliko Hrvatska uvozi
Pogledaju li se podaci za 2019., Hrvatska je uvezla proizvoda u vrijednosti od 185 milijardi kuna ili više od 28 milijardi dolara. Ako uzmemo u obzir da je te godine imala oko 4 milijuna stanovnika, dolazimo do podatka da je uvoz po stanovniku iznosio oko 7000 dolara, tj. nešto više od 46.000 kuna. Izvezeno je ukupno robe u vrijednosti od 17 milijardi dolara ili, preračunato po glavi stanovnika, 4250 dolara, tj. oko 28.000 kuna po stanovniku.

Pokrivenost uvoza izvozom te godine je (izraženo dolarima) iznosila cca 61%, što je napredak u odnosu na 2012., zadnju godinu prije ulaska Hrvatske u EU, u kojoj je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 59.45%. Točni iznosi se mogu razlikovati od izvora do izvora zbog promjene tečaja i različitih načina prikupljanja podataka o izvozu/uvozu, ali okvirno se radi o ovim brojkama.

Hrvatska je relativno dobro prošla po pitanju izvoza u dvije pandemijske godine, 2020. i 2021., pa je, prema preliminarnim podacima Državnog zavoda za statistiku, pokrivenost uvoza od siječnja do studenog 2021. bila čak 66.7%, što je odlično i gotovo za pet postotnih bodova bolje nego u pretpandemijskom razdoblju.

Izraženo u dolarima, izvoz je u prvih 11 mjeseci ukupno iznosio 19.42 milijarde dolara, što znači da će s podacima za 12. mjesec biti iznad 19.50 milijardi dolara, a to je rast za više od 2.5 milijardi u odnosu na pretpandemijsku 2019.

Rastao je i uvoz, s 28 milijardi dolara 2019. na otprilike 30 milijardi dolara. To znači da bi, osim pokrivenosti uvoza izvozom, i ukupni minus u robnoj razmjeni RH trebao biti nešto manji 2021. nego 2019. Otprilike 10.50 milijardi dolara.

Sve kompanije i sva tehnička znanja potrebna za potpunu proizvodnju automobila od nule, od najmanjeg komada plastike i elektronike do lima i motora, ne mogu se nalaziti u jednoj maloj državi. Jednostavno nema toliko radnika, znanja, tvornica i kompanija da Slovačka sasvim sama proizvede automobil.

Sve kada bi i imala, cijena tih komponenti bi bila puno viša nego iz izvoza, a samim time bi i finalni proizvod, automobil, bio puno skuplji. A zbog geografskih ograničenja male države kao što je Slovačka, tj. zbog činjenice da na tako malom geografskom području ne može biti dovoljno sirovina, naum da Slovačka sama proizvodi automobile bi bio neostvariv.

Isto u većoj ili manjoj mjeri vrijedi za sve industrije u malim državama. Jednostavno, da bi mala država mogla proizvoditi za izvoz, ona mora uvoziti za proizvodnju. Bilo kakve restrikcije uvoza će automatski podizati troškove proizvodnje, a u konačnici smanjivati konkurentnost izvoznih proizvoda. Na kraju će zbog sankcioniranja uvoza pasti izvoz jer će izvozni proizvodi postati preskupi i time manje konkurentni na svjetskom tržištu.

Nije isto za velike i male
Važno je naglasiti da je jedina validna procjena uspoređivanje država približno slične veličine jer velike države (teritorijalno, brojem stanovnika...) moraju manje uvoziti zato što su dovoljno velike da unutar svojih granica mogu imati dovoljno prirodnih resursa, različitih vrsta radnika sa širokom lepezom stručnih kvalifikacija i broja kompanija.

Što je država veća, to je navedeni odnos između izvoza i uvoza slabiji, ali nikada ne prestaje vrijediti. Ograničavanje uvoza uvijek dovodi do skuplje proizvodnje i manje konkurentnog izvoza, kada su ostale stvari nepromijenjene. Sankcioniranje uvoza je vrlo štetno za velike ekonomije, a katastrofalno za male.

To se vidi na primjeru Njemačke, izvozne sile EU sa 17.300 $ vrijednosti izvoza po stanovniku, što je ogroman iznos za državu te veličine. Usporedive države, poput Italije, UK-a i Francuske, imaju puno manji uvoz po stanovniku od Njemačke, ali istodobno još manji izvoz po stanovniku. Čak i Njemačka mora uvoziti da bi izvozila ili, bolje rečeno, da bi joj izvoz bio konkurentan.

Hrvatska u odnosu na susjede
Iz podataka se mogu iščitati još neke zanimljivosti. Hrvatska s 4250 dolara izvoza po stanovniku nadmašuje BiH i Srbiju te ima sličan izvoz po stanovniku kao Makedonija. Izvoz Slovenije od 18.400 dolara samo pokazuje koliko je ta država daleko odmakla od svih država bivše Jugoslavije. Zanimljiv je primjer Crne Gore s tek 654 dolara izvoza proizvoda po stanovniku, posebno ako se uzme u obzir da istodobno uvozi roba u vrijednosti od 4770 dolara po stanovniku te joj je pokrivenost uvoza izvozom tek 13.71%.

To znači da se Crna Gora sasvim orijentirala na usluge, tj. turizam, gdje ostvaruje trostruko veći izvoz od uvoza. Kako je u razdoblju od 2008. do 2019. ostvarila ukupni rast BDP-a po stanovniku od 20%, ne može se tvrditi da je orijentacija na turizam bila loša strategija.


Komentari članka

Vezani članci

Stručnjaci za plin: Hrvatska u boljoj poziciji nego većina EU-a

12.05.2022.

LNG terminal ima najveći pojedinačni ulaz na tržište, opkrbljuje oko 55 posto tržišta te je proširen kapacitet uplinjavanja za dodatnih 300 milijuna kubika prirodnog plina. Kapaciteti su posve popunjeni do 2027. godine, a razmatraju se mogućnosi daljnjeg

Hrvatska ima 35 zaštićenih autohtonih proizvoda

10.05.2022.

U Krapini je održan 5. Sajam hrvatskih zaštićenih proizvoda, na kojem su sudjelovali proizvođači iz cijele Hrvatske, a državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek istaknuo je da Hrvatska trenutno ima 35 zaštićenih autohtonih tradicijskih pro

Vujčić: Više od polovice nekretnina u Hrvatskoj kupuje se u gotovini

09.05.2022.

O tome da je za hrvatsko tržište specifična činjenica da se značajan postotak nekretnina ne kupuje kreditom nego gotovinom, pisali smo nedavno u Liderovoj temi broja o stanju i očekivanjima na tržištu nekretnina. Prema procjenama do kojih smo tada došli,

Adolf Cvanciger širit će svoj mesarski biznis samo ako nasljednici nastave očev posao

03.05.2022.

Uvjeti za uspješnu budućnost stočarstva i mesarske industrije daleko su od idealnih, no već su svi dionici pokazali veliku žilavost kada su u Hrvatsku došli veliki trgovački lanci koji se uglavnom oslanjaju na uvoz mesa.

Digitalnoj agenciji EuroART 93 nisu skupe sirovine, ali ljudi odnose 80 posto troškova

03.05.2022.

U HŽ-ovoj zgradi na početku Rimske ulice u Sisku smjestila se digitalna agencija EuroART 93. Izvana djeluje neugledno i da nema toliko ljudi i muvinga oko nje, netko bi pomislio da se taj prostor ne koristi. No, kad se zakorači u ured, otvara se sasvim dr

Tag cloud

  1. 2333 članka imaju tag turizam
  2. 2201 članka imaju tag hrvatska
  3. 1332 članka imaju tag svijet
  4. 1450 članka imaju tag izvoz
  5. 1694 članka imaju tag financije
  6. 999 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1232 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1115 članka imaju tag trgovina
  9. 1127 članka imaju tag ict
  10. 933 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 974 članka imaju tag investicije
  12. 768 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 996 članka imaju tag industrija
  14. 1063 članka imaju tag EU
  15. 861 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 953 članka imaju tag kriza
  18. 466 članka imaju tag poticaji
  19. 662 članka imaju tag maloprodaja
  20. 629 članka imaju tag marketing
  21. 460 članka imaju tag opg
  22. 555 članka imaju tag tehnologija
  23. 438 članka imaju tag eu fondovi
  24. 523 članka imaju tag krediti
  25. 333 članka imaju tag potpore
  26. 419 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 449 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 476 članka imaju tag obrazovanje
  29. 431 članka imaju tag porezi
  30. 411 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 358 članka imaju tag osijek
  32. 398 članka imaju tag hnb
  33. 445 članka imaju tag dzs
  34. 382 članka imaju tag energetika
  35. 324 članka imaju tag hgk
  36. 404 članka imaju tag vlada
  37. 349 članka imaju tag start up
  38. 440 članka imaju tag banke
  39. 417 članka imaju tag BDP
  40. 336 članka imaju tag agrokor