Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Stu 2021

Hrvatska je na predzadnjem mjestu u EU po izvlačenju novca iz fondova, od nas su gori jedino Talijani: ‘Na selima se samo sporadično uspije dobiti sredstva‘

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: Hina  

Hrvatska je na predzadnjem mjestu u EU po izvlačenju novca iz fondova, od nas su gori jedino Talijani: ‘Na selima se samo sporadično uspije dobiti sredstva‘

Prema razini korištenja sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova u 2020. Hrvatska je na predzadnjem mjestu u EU-u, navedeno je u izvješću Europskog revizorskog suda predstavljenom na sjednici Odbora za poljoprivredu u srijedu.

Hrvatska je do kraja 2020. iskoristila samo 49 posto sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondovi u koje spadaju Fond za regionalni razvoj, Socijalni fond, Kohezijski fond, Poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Fond za pomorstvo i ribarstvo.

S tim postotkom Hrvatska je na predzadnjem mjestu među ostalim zemljama EU-a. Na prvom mjestu je Finska, a na zadnjem Italija.

“Prosječna iskorištenost u EU-u je 55 posto što je jako nisko. Postoje još tri godine do kada se ova sredstva mogu iskoristiti, vjerojatno i hoće”, rekla je na sjednici Odbora za poljoprivredu Ivana Maletić, članica Europskog revizorskog suda.

HRVATSKI POLJOPRIVREDNICI SLABO KORISTE EU SREDSTVA
Hrvatski poljoprivrednici slabo koriste sredstva EU fondova, pokazalo je izvješće Europskog revizorskog suda, a kao razlozi navodi se nedostupnost fondova. Poljoprivrednici, nadalje, smatraju da su natječaji raspisivani na temelju uvjeta koje je njima nemoguće zadovoljiti, istaknula je Mostova zastupnica Ružica Vukovac.

“Ta su gospodarstva premala ili prestara, premlada, ima različitih ograničenja.. I zaista, na selu samo sporadično se uspijeva dobiti sredstva iz EU-a, a je jedan od problema – kako povezati one koji određuju uvjete i krajnje korisnike”, rekla je Vukovac.

Maletić navodi da natječaji trebaju biti usklađeni s potrebama korisnika, ali s druge strane, “ti natječaju moraju biti uklopljeni u ciljeve na razini EU-a jer je riječ o europskom novcu”:

“Previše toga se na razini EU-a pokušava standardizirati, a razlike među država članicama su velike”, rekla je Maletić.

“Ono što mogu preporučiti je što više dijaloga i rada s korisnicima i jačanje administracije kako bi se poljoprivrednici mogli rasteretiti i obavljati svoj posao, a da službe preuzmu administraciju. Važna je uloga institucija moraju biti zasta tu da pomognu korisnicima, ne možemo očekivati od malih gospodarstava da plaćaju konzultantske usluge za pripremu projekata”, napomenula je Maletić.

Neki od uzroka slabog korištenje EU sredstava u poljoprivredi su i greške koje se stalno ponavljaju, istaknula je Maletić, a vezane su uz javnu nabavu, državne pomoći i neprihvatljivost troškova projekta.

“Obveznici javne nabave, a to su javne institucije, imaju problem stalne izmjene kadrova pa dolazi do situacije u kojoj ono što su prethodni zaposlenici naučili, novi ne znaju. S druge strane, oni koji nisu obveznici javne nabave, a to su poljoprivrednici i poduzetnici, kada moraju primijeniti pravila o javnoj nabavi, u pravilu krivo primjenjuju te propise”, navodi Maletić te dodaje da im je potreba pomoć države “jer ne mogu stalno imati oko sebe konzultante”.

“Smatram da bi državne institucije malo više biti spremne na rizik, pomoći tim korisnicima, i ako se greške dogode, čak preuzeti rizik na sebe. U protivnom, dogodit će se da korisnici više neće htjeti koristiti EU fondove jer mnogi od njih već navode da im je zbog kompleksnih pravila lakše uzeti kredit nego dobiti poticaj”, objašnjava Maletić.

Smatra da institucije na razini EU moraju raditi na tome da se ta pravila primijene, posebno vezano za javnu nabavu u okviru prijave na natječaje, odnosno za poljoprivrednike i poduzetnike. Istaknula je da edukacija nedostaje na svim poljima i da to mora biti prioritet. Europski revizorski sud dao je nepovoljno mišljenje o rashodima za 2020. “zbog značajne stope pogreške u plaćanjima i pogreške kod visokorizičnih rashoda”.

Utvrđene pogreške odnose se na neprihvatljive projekte i isplate, kršenje pravila o unutarnjem tržištu i o državnim potporama te nepridržavanje pravila o javnoj nabavi.

Nepovoljnim je ocijenjeno i daljnje povećavanje nepodmirenih obveza koje sada iznose 303,2 milijarde eura.

Izvješće navodi da većina država članice i dalje sporo iskorištavaju sredstva iz strukturnih i investicijskih fondova. Od ukupnih rezerviranih sredstava za iskorištavanje je preostalo još 45 posto, odnosno 209 milijardi eura.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir naglasila je da su preporuke Europskog revizorskog suda važne “jer mogu biti korektiv i pokazati nam u kojem se smjeru treba ići kod programiranja budućeg programskog razdoblja”.

“Europski revizorski sud analizira na koji način se troše sredstva naših građana, da li ta sredstva doista daju one rezultate koji su očekivani i da li mjere koje su osmišljene (…) ispunjavaju ciljeve koje smo željeli”, rekla je Petir.


Komentari članka

Vezani članci

Ugledni ekonomski analitičar Velimir Šonje odgovara na goruća pitanja: O rastu plaća, inflaciji, BDP-u i procjenama kada će nam napokon biti bolje...

22.11.2021.

Sam rejting odražava analizu onoga što se već dogodilo. Zanimljiviji su stoga izgledi, a oni su nam dodijeljeni kao pozitivni, što znači da bi rejting mogao dalje rasti. Da, istina, najvećim dijelom zbog uvođenja eura i boljeg korištenja sredstava EU-a. T

„Dan otvorenih vrata EU projekata Ekonomskog fakulteta u Osijeku“ - najava događanja

19.11.2021.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uz podršku Europske komisije i ove godine organizira „Dane otvorenih vrata EU projekata“ . U okviru navedenog događanja Ekonomski fakultet u Osijeku najširoj javnosti predstaviti će aktualne proje

Fitch podigao kreditni rejting Hrvatske na najvišu razinu u povijesti

15.11.2021.

Ključ i sidro našeg ekonomskog smjera zbog kojeg jača povjerenje u našu politiku od strane EK, agencija i međunarodnih financijskih institucija je ulazak u euro područje, komentirao je podizanje kreditnog rejtinga premijer Plenković SHARE

Borba za ukidanje poreznih oaza: Europski parlament izglasao nova pravila o objavljivanju plaćenog poreza na dobit

12.11.2021.

Europski parlament je u četvrtak na plenarnoj sjednici izglasao nova pravila o objavljivanju plaćenog poreza na dobit po kojima će multinacionalna poduzeća morati objavljivati količinu poreza koju isplaćuju svakoj državi članici Europske unije u svrhu suz

EU: Gospodarski oporavak brži od očekivanog, ali i inflacija

12.11.2021.

Budući da bi se cijene energenata trebale postupno uravnotežiti, Komisija predviđa da će inflacija u europodručju dosegnuti vrhunac od 2.4 posto u 2021., a zatim se smanjiti na 2.2 posto 2022. i 1.4 posto u 2023. godine. U cijeloj Uniji očekuje se da će

Tag cloud

  1. 2289 članka imaju tag turizam
  2. 2147 članka imaju tag hrvatska
  3. 1420 članka imaju tag izvoz
  4. 1652 članka imaju tag financije
  5. 1250 članka imaju tag svijet
  6. 951 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1092 članka imaju tag trgovina
  8. 1168 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 1071 članka imaju tag ict
  10. 905 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 936 članka imaju tag investicije
  12. 753 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1051 članka imaju tag EU
  14. 954 članka imaju tag industrija
  15. 835 članka imaju tag menadžment
  16. 448 članka imaju tag koronavirus
  17. 946 članka imaju tag kriza
  18. 650 članka imaju tag maloprodaja
  19. 445 članka imaju tag poticaji
  20. 611 članka imaju tag marketing
  21. 441 članka imaju tag opg
  22. 541 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 415 članka imaju tag eu fondovi
  25. 405 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 318 članka imaju tag potpore
  28. 465 članka imaju tag obrazovanje
  29. 420 članka imaju tag porezi
  30. 396 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 343 članka imaju tag osijek
  32. 396 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 401 članka imaju tag vlada
  35. 320 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 416 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 328 članka imaju tag start up