Financijski menadžment: Jesmo li uskraćeni za 13-tu plaću?

Prema hrvatskom Zakonu o radu, poslodavci su dužni isplaćivati svoje zaposlenike na njihov račun u banci jednom mjesečno, s redovitim platnim razdobljem ne dužim od mjesec dana. a isplata se mora izvršiti izravno zaposleniku ili njegovom ovlaštenom predstavniku.

Ako je zaposlenik plaćen mjesečno i njegova se plaća temelji na pretpostavci od 12 mjeseci u godini s mjesečnim prosjekom od 4 tjedna tj. 20 radnih dana što čini 240 radnih dana godišnje, on može efektivno izgubiti na ekvivalentu isplate 13. plaće u godini s obzirom da godina ima više od 240 radnih dana.

Nasuprot tome, zaposlenici koji su plaćeni svaka dva tjedna tj. dvotjedno primaju 26 dvotjednih plaća godišnje (a u rijetkim godinama čak i 27), i na njih ne utječe broj radnih dana u svakom mjesecu. To znači da dvotjedna plaća može ponuditi češći i dosljedniji prihod za zaposlenike, što im može pomoći da bolje upravljaju svojim financijama tijekom cijele godine. Na primjer, godina 2023. ima 260 radnih dana, ne brojeći subote i nedjelje, pa kada te dane podijelimo s 20, kao prosječnim brojem radnih dana u mjesecu, dobijemo 13 mjeseci. Znači to bi bila ta 13. plaća za koju su zaposlenici u Hrvatskoj eventualno uskraćeni.

Dakle, ako primate svaki mjesec isti iznos mjesečne plaće možda ste primijetili da na vašim mjesečnim platnim listama cijena sata vašega rada varira iz mjeseca u mjesec i to je upravo zbog navedenoga razloga. Na primjer, jedan mjesec ste plaćeni 100 kuna po satu (13,27 EUR) a slijedeći mjesec možda vam satnica padne na 90 kuna po satu (11,95 EUR) jer je taj mjesec imao više radnih dana, kako bi dosegli dogovoreni bruto mjesečni iznos vaše plaće od, na primjer 17.500 kuna (2.322 EUR).

Ili kao treća solucija zaposlenik može biti plaćen mjesečno ali po satu rada. U tom slučaju ovisno o tome koliko mjesec ima radnih dana, broj tih dana se pomnoži s 8 sati rada (ako je zaposlen na puno radno vrijeme) i dobije se točan iznos plaće za taj mjesec. U ovoj soluciji zaposlenik ne može biti zakinut, a ni država, jer se doprinosi i porez na toj osnovi na kraju mjeseca lako obračunaju na mjesečnoj razini. Kod ove treće opcije bi u Ugovoru o radu zaposlenika trebao pisati iznos cijene satnice rada, a ne iznos mjesečne bruto plaće kako se to sada kod nas radi. To po meni nije nemoguće jer imamo u ponudi na tržištu čitav spektar poslovnih informacijskih sustava (PIS) za izračun plaća integriranih u poslovnom softveru (takozvanom ERP-u).

Vrijedi napomenuti da će određeni utjecaj učestalosti plaća na ukupnu plaću zaposlenika ovisiti o različitim čimbenicima, kao što su dodaci na plaću, beneficije i porezna situacija. Neki zaposlenici možda preferiraju mjesečnu plaću u odnosu na dvotjednu jer im omogućuje bolje planiranje i proračun za svoje troškove tijekom mjeseca, ali to ne umanjuje činjenicu da su možda time zakinuti ako im je iz mjeseca u mjesec plaća uvijek ista.