Brojke otkrivaju: Strane radnike hrvatski poslodavci uvelike šalju na rad u druge zemlje EU-a

Kako su nam odgovorili iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u 2023. godini je izdano ukupno 43.848 potvrda A1 za upućene radnike, a čak 11.891 za državljane trećih zemalja. Iz Sindikata graditeljstva kažu da se u slanju radnika u druge članice EU-a ozbiljne kompanije drže pravila iz europske direktive, ali nisu sve takve, postoji siva zona i tvrtke koje se osnivaju samo za ‘dilanje’ radnicima

Kako su nam odgovorili iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u 2023. godini je izdano ukupno 43.848 potvrda A1 za upućene radnike, a čak 11.891 za državljane trećih zemalja. Iz Sindikata graditeljstva kažu da se u slanju radnika u druge članice EU-a ozbiljne kompanije drže pravila iz europske direktive, ali nisu sve takve, postoji siva zona i tvrtke koje se osnivaju samo za ‘dilanje’ radnicima

Stranih radnika koji u Hrvatsku dolaze iz zemalja koje nisu u Europskom gospodarskom području (nego iz tzv. trećih zemalja) najviše je zaposleno u graditeljstvu, a kako se ispostavlja, značajan je i njihov udjel među radnicima koje hrvatski poslodavci, uz ishođenje posebne potvrde, upućuju u druge članice EU-a na privremeni rad.

U pitanju je legalna procedura (za razliku od slučajeva kada strani radnici sami odluče otići trbuhom za kruhom, a u džepu imaju dozvolu za boravak i rad samo u Hrvatskoj), iako sugovornici FORBES Hrvatska napominju da i tu postoji siva zona.

Kako su nam odgovorili iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji je nadležan za primjenu uredbi EU-a i upućivanja radnika od strane hrvatskih poslodavaca u države članice EU-a, Europskog gospodarskog područja (Norveška, Island i Lihtenštajn) te Švicarsku, u 2023. godini je izdano ukupno 43.848 potvrda A1 za upućene radnike, a čak 11.891 za državljane trećih zemalja, odnosno 27 posto. Iz Zavoda napominju, doduše, da se navedeni podaci odnose na broj izdanih potvrda, a ne i na, nužno, broj radnika jer je moguće da je istom radniku izdano više potvrda.

Uglavnom se radi o graditeljstvu, a prošle je godine ukupno izdano 68.912 dozvola za boravak i rad stranih radnika u graditeljstvu, prema službenim podacima MUP-a.

Europski model i hrvatske prilike
Samo u prvih devet mjeseci prošle godine su građevinske kompanije od usluga pruženih na Europskom gospodarskom području imale prihod od 215 milijuna eura, a u 2022. godini je to iznosilo ukupno 240 milijuna eura, kako su za FORBES Hrvatska odgovorili iz Hrvatske gospodarske komore pozivajući se na podatke HNB-a. Ukupni prihod svih građevinskih tvrtki u 2022. godini je bio pak oko 11 milijardi eura.

Kako u Hrvatskoj godinama nedostaje građevinskih radnika, „uvoz“ se prelilo i na tzv. upućene radnike. Uvjeti bi im trebali biti, u skladu s europskim direktivama, kao u zemlji u koju su upućeni, što uključuje jednaka primanja, a doprinosi na plaću im se plaćaju u Hrvatskoj. Mirko Habijanec, direktor građevinske tvrtke Radnik iz Križevaca, a ujedno i predsjednik HUP-Udruge graditeljstva, napominje da je cijeli model dobro razrađen, a plaće se isplaćuju prema kolektivnim ugovorima u zemlji gdje su radnici upućeni. Pritom, doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje se uplaćuju u Hrvatskoj i prema zakonu uvećavaju za 20 posto. Sindikat graditeljstva Hrvatske je, kako nam kaže predsjednica Jasenka Vukšić, u nekim europskim zemljama, poput Švedske, čak i supotpisnik kolektivnih ugovora.