Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Sij 2023

BORIS ŽGOMBA: Raznolikost hrvatskog turizma je naša stvarnost. Imamo apartmane, hotele i kampove od dvije do pet zvjezdica. To se ne smije izgubiti

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Robert Frank  

BORIS ŽGOMBA: Raznolikost hrvatskog turizma je naša stvarnost. Imamo apartmane, hotele i kampove od dvije do pet zvjezdica. To se ne smije izgubiti

Na izmaku sjajne turističke godine razgovarali smo s Borisom Žgombom, predsjednikom Uprave pulskog Unilinea, vodeće destinacijske menadžment kompanije u Hrvatskoj i regiji. Teme su bile turizam generalno, ali i stanje u Istri po pitanju nelojalne konkurencije i rada na crno i održivosti, kao i kvalitetni potezi Vlade povučeni prije svega u dobra korona krize, što je na koncu i omogućilo da ova turistička godina, u svim aspektima, bude iznimna.

U početku razgovora osvrnuli smo se upravo na to - razdoblje koje je prethodilo vrhunskoj turističkoj godini 2022.

- Podsjetimo se 2020. Pandemija nas je de facto dovela u situaciju da smo svi skupa morali zaustaviti rad u turizmu. Turistički promet se u jednom trenutku, naročito od ožujka pa do srpnja, u potpunosti zaustavio i samo se malo, kroz mjesec dana ljeti, uspio vratiti.

- Je li Vlada tada odlično reagirala davanjem financijske pomoći?

- Apsolutno. Da toga nije bilo, turistički sektor bi u velikoj mjeri kolabirao. Odlični turistički rezultati u 2021. godini izravna su posljedica odlične reakcije Vlade godinu prije, a koje su se nastavile i u većoj mjeri kroz 2021. godinu. Zahvaljujući mjerama Vlade i mogućnosti da se održi zapošljavanje, 2021. godinu smo uspjeli dočekati spremni. Da toga nije bilo kvalitetni ljudi bi otišli iz turističkog sektora i pitanje je kako bi u tom slučaju odradili sezonu, jer realno, imali bi ozbiljne probleme s ljudskim potencijalima. Još bih nešto naglasio - brzina donošenja odluka Vlade po tom pitanju bila je nevjerojatna, za praksu kakva inače postoji, te samim time kvalitetna, jer je odluke učinila jednostavnim i brzo provedivim, što također nije uobičajeno. Razgovaralo se tada s Ministarstvom turizma i Ministarstvom financija i naša je teza bila da će se uloženo vratiti. I vratilo se, i 2021. i 2022. godine.

- A ocjena ovogodišnje sezone?

- Ove godine u travnju, nakon zime s dosta zaraženih covidom, pripremali smo se za sezonu za koju se odmah moglo znati da će biti teška zbog rata u Ukrajini, a i sjena covida, budimo realni, nadvijala se nad nama. Doduše, ne toliko opasno kao prije, ali nije bila zanemariva. No, već je svibanj pokazao da ulazimo, a potvrdilo se i kasnije, u izvanrednu turističku godinu. Brojke dolazaka i noćenja, financijske brojke (zahvaljujući efektu viših cijena), sve je otišlo u sfere rekorda. Naravno, neki su imali i malo poteškoća, jer je u organiziranom turizmu potrebno ipak vrijeme da se stvari pripreme i krene u realizaciju. Priprema, marketing, prodaja - sve to zahtijeva određeno vrijeme i to je ono što je možda malo nedostajalo. Individualni gosti su drugačiji kanal prodaje. Ako netko odluči otići na kampiranje, ''progugla'' kampove, vidi što mu se sviđa i krene. Tako je i s hotelskim i apartmanskim smještajem: gost danas odluči, a sutra je u destinaciji.

- Jesmo li puno izgubili tim ratom, posebno ruskih i ukrajinskih turista koji su dobri gosti i potrošači?

- Oni zajedno čine 1,6 posto ukupnog broja gostiju koji dolaze u Hrvatsku, pri čemu smo uzeli kao referentnu 2019. godinu. To nije podatak koji zabrinjava i nije nenadoknadiv na nekoj drugoj strani.

- A što se tiče njihove potrošnje?

- Tu se više izgubilo, no hrvatski turizam je to kompenzirao drugim tržištima. Problem su posljedice tog rata: visoke cijene energenata, hrane, inflacija na tržištima, posebno europskim, prema kojima smo orijentirani i oni prema nama.

- Ide teška zima.

- Jako, jako teška. Uzmimo Njemačku i tamošnju aktualnu krizu. Njihovi građani čine oko 40 posto naših gostiju u Istri. Ta ovisnost je loša. Neću reći ništa novo kada podsjetim na poslovicu po kojoj, s aspekta turizma, kad Njemačka kihne, mi se razbolimo. I nije to suštinski poslovica, već realnost. To znači da moramo povećati broj gostiju iz drugih država, naročito ako s njemačkog tržišta ne bude brojki na koje računamo i na koje smo naviknuti.

Cijela Istra neprijavljenih

- Upravo otvaramo najnoviju top temu hrvatskog turizma - broj gostiju. Sve se više govori da je kvantiteta nadmašila kvalitetu i da taj trend treba preokrenuti.

- Disperzija i raznolikost hrvatskog turizma, s apartmanima od dvije do pet zvjezdica, isto kao i kampova i hotela, naša je stvarnost, ali i pokazatelj naše snage. To se ne smije izgubiti. Nije hrvatska turistička budućnost da u potpunosti bude destinacija dvije, tri ili pet zvjezdica. Covid kriza je pokazala da su marine, nautika, charteri, kampovi s mobilnim kućicama, povukli kada su hoteli, koji su se sada vratili na tržište, bili u drugom planu. Pokazalo se, dakle, da je naša raznolikost često i naša prednost i snaga.

- Aktualno je pitanje održivosti, svima su nam puna usta tog fenomena kojem stremimo…

- Radi se o tome da govorimo o održivosti i problemu prekomjernog broja gostiju u jednom periodu od, recimo, mjesec dana, kada se postižu te goleme brojke dolazaka i noćenja, a to je od polovice srpnja do polovice kolovoza. Tada neke destinacije dolaze, u nekim aspektima, do granice pucanja, a postojeća infrastruktura u tom trenutku teško podnosi pritisak. Na to se nadovezuje činjenica da mi računamo na manji broj gostiju nego što ih realno jest, a u stvarnosti je gostiju puno, puno više, ali nisu prijavljeni, i to je problem koji se konačno otvara.

- Želi li politika to čuti?

- Istaknuli smo to i premijeru Andreju Plenkoviću na sastanku. Prenijeli smo mu da Istra ima 470 tisuća registriranih ležajeva, dok je u špici sezone prijavljeno maksimalno 310 tisuća gostiju, iako je općepoznato da u jednom trenutku doslovno nema slobodnih mjesta. Što je s ostatkom od 160 tisuća? Očito nam se događa ozbiljan propust u sustavu. To je i pitanje za MUP, inspekcije, jer je to pitanje infrastrukture i poreza. Dodatan problem je što se, konkretno u Istri, infrastruktura planira i gradi za 300 tisuća gostiju, a ima ih i preko pola milijuna!

- Hoće li sustav puknuti?

- Krajnja granica, odnosno točka pucanja veza između domaćih ljudi i turizma pojavljuje se u trenutku kada je domaćem čovjeku dosta turizma! Ugrožava se njegov način života, na što on više nije spreman. Domaći čovjek zapinje u gužvama, ne može pronaći parking, zdravstvena usluga sve mu je teže dostupna. Kada dođe do svega toga, a dolazimo do toga, imamo problem.

- Netko će reći da u Istri svi žive od turizma, pa moraju žrtvovati malo svog mira i komocije za opće i svoje dobro.

- Nije baš da svi žive od turizma, no veliki dio ljudi je ovisan i povezan s turizmom. U ovom trenutku se događa različito gledanje na situaciju domicilnog stanovništva koje želi svoj život i mir nazad, te gostiju koji žele svoja prava i adekvatnu uslugu za sve ono što su platili.

- Nisu li naši ljudi licemjerni: poprodavali su strancima i (domaćim) investitorima svoje nekretnine, uzeli novce, a sad bi da se kotač povijesti vrati natrag, da je gostiju i gužvi manje, a da novci ostanu… Ne ide to tako…

Cijeli tekst na glasistre.hr (klik na izvor)


Komentari članka

Vezani članci

Potvrda poskupljenja “crno na bijelo”. Siječanjski promet u ugostiteljstvu čak je 41 posto veći nego lani!

27.01.2023.

Broj izdanih računa pokazuje da su ugostitelji i oni koji se bave smještajem doista odradili više usluga, Hrvatska je, pokazuju to svi podaci u siječnju, doista imala i više inozemnih gostiju nego u istom razdoblju 2022. godine kad su na snazi bile brojne

Milijunska investicija u zadarski turizam

27.01.2023.

Pročelje stare Maraskine zgrade ostat će u originalnom obliku uklopljeno u novi exkluzivni Hyatt hotel s 5 zvjezdica. Dolazak prestižnog hotelskog branda nesumnjivo pridonijet će kvaliteti ukupnog hrvatskog turizma.

Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Istra prednjači po rastu zaposlenosti

27.01.2023.

Prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Istarska županija je na samome vrhu po rastu broja zaposlenih na kraju prošle godine, usporedbi s prosincem 2021. godine. Naša županija je imala rast od čak 4,61 posto, što prema riječima

Poslodavci traže radnu snagu za iduću turističku sezonu

26.01.2023.

Poslodavci ovih dana ubrzano traže radnu snagu za iduću turističku sezonu. Danas u Osijeku, u petak u Bjelovaru, a za tjedan dana u Zagrebu održavaju se "Dani poslova u turizmu". Domaći radnici i te kako su traženi, no posljednjih godina, nažalost, sve ih

Stižu nam tri poznata brenda istovremeno: Hyatt, novi Marriott i Mövenpick

24.01.2023.

Ovaj petak, najavljeno je i svečano potpisivanja ugovora između Mariott Internationala i Meszaros Grupacije o upravljanju budućeg luksuznoga hotela Riva’s Hotels & Resorts u Ičićima, koji bi svoja vrata prvim gostima trebao otvoriti također u sezoni 2024.

Tag cloud

  1. 2428 članka imaju tag turizam
  2. 2293 članka imaju tag hrvatska
  3. 1397 članka imaju tag svijet
  4. 1500 članka imaju tag izvoz
  5. 1748 članka imaju tag financije
  6. 1082 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1171 članka imaju tag trgovina
  8. 1198 članka imaju tag ict
  9. 1304 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1028 članka imaju tag investicije
  11. 967 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1068 članka imaju tag industrija
  13. 792 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1089 članka imaju tag EU
  15. 891 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 498 članka imaju tag poticaji
  18. 696 članka imaju tag maloprodaja
  19. 505 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 643 članka imaju tag marketing
  22. 353 članka imaju tag potpore
  23. 475 članka imaju tag eu fondovi
  24. 567 članka imaju tag tehnologija
  25. 436 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 524 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 484 članka imaju tag obrazovanje
  29. 444 članka imaju tag porezi
  30. 428 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 377 članka imaju tag osijek
  32. 406 članka imaju tag energetika
  33. 455 članka imaju tag dzs
  34. 367 članka imaju tag start up
  35. 400 članka imaju tag hnb
  36. 330 članka imaju tag hgk
  37. 432 članka imaju tag BDP
  38. 406 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor