Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Sij 2017

Zlatni otok rekorder u sferi zapošljavanja: Krk poput Njemačke, ima samo 3,2 posto nezaposlenih

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Mladen Trinajstić  

Zlatni otok rekorder u sferi zapošljavanja: Krk poput Njemačke, ima samo 3,2 posto nezaposlenih

Grad Krk može se pohvaliti jednom od najmanjih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, koja posljednjih godina gotovo konstantno pada. Npr. lani je na nacionalnoj razini stopa nezaposlenosti iznosila 14,3 posto, a na razini županije 10,4 posto, što najbolje govori o snazi krčkog turističkog gospodarstva

KRK - Da se uz recentne, rekordne turističke pokazatelje Grad Krk može pohvaliti i drugim, ništa manje impresivnim pokazateljima svoje razvijenosti i posvemašnje »gospodarske žilavosti« pokazala je ovotjedna rasprava nakon što su na Kolegiju krčkog gradonačelnika Darija Vasilića predstavljeni podaci o kretanju broja nezaposlenih na području te otočne lokalne jedinice. Zamjenik gradonačelnika Čedomir Miler predstavio je tom prigodom impresivne podatke netom dostavljene iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji pokazuju da se tijekom posljednjih pet godina broj nezaposlenih Krčana polako ali sigurno smanjuje, kao i da je prosječna stopa nezaposlenosti u tom otočnom Gradu već dugo debelo ispod prosjeka zabilježenih na području Hrvatske i Primorsko-goranske županije.

Konstantno opadanje

Analiza nezaposlenosti u Gradu Krku za razdoblje od 2011. do 2016. godine pokazuje da je prosječni postotak nezaposlenih Krčana u lanjskoj, 2016. godini spušten na rekordno nisku stopu od svega 3,2 posto, naglasio je Miler, napomenuvši da je taj podatak nastavak višegodišnjeg trenda polaganog, ali i ipak osjetnog smanjenja broja ljudi koji traže posao.

– Uzmemo li u obzir godišnji prosjek, Krk se može pohvaliti jednom od najmanjih stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj koja, nakon blagog porasta, posljednjih godina ujedno bilježi i konstantno opadanje o čemu najjasnije svjedoči dostupna statistika, naglasio je krčki dogradonačelnik, iznijevši pokazatelje koji kažu da je tijekom 2011. i 2012. na području Grada bilo prosječno registrirano 4,4 posto nezaposlenih. Tijekom 2013. godišnja stopa nezaposlenih narasla je na 4,6 posto, 2014. potom pala na 4 posto, 2015. na 3,6 posto, da bi se lani ustalila na već spomenutih 3,2 posto.
Porast broja novorođenih

Vasilić je, analizirajući slatke brige vezane uz nisku nezaposlenost i s tom činjenicom nedvojbeno povezane podatke o stalnom, tijekom više desetljeća zamjetnom trendu porasta broja otočnog, pa tako i gradskog stanovništva, ustvrdio i da povećanje broja žitelja grada koji vodi nije isključivi rezultat mehaničkog priljeva, odnosno doseljavanja novih žitelja.

– Vidimo po porastu broja novouređene djece koja je u posljednjem desetljeću, s prethodnog prosjeka od 60-ak mališana sad narasla na prosjek od oko 70-ero djece, da svemu tome kumuje i rast onog »izvornog«, odnosno natalitetnog priljeva naših novih stanovnika što me, zaključio je jučer krčki gradonačelnik, posebice veseli.

Miler i Vasilić spomenutu su analizu stavili i u korelaciju sa županijskim, odnosno nacionalnim prosjekom te tako ukazali na činjenicu da je trenutna, krčka stopa nezaposlenosti lani, ali i tijekom svih spomenutih godina bila osjetno niža u odnosu na iste nacionalne i županijske prosjeke. – Usporedimo li krčki prosjek te stope za prošlu godinu, odnosno »naših« 3,2 posto s nacionalnim prosjekom od 14,3 posto ili pak županijskim koji se lani kretao na razini 10,4 posto, ne možemo ne biti zadovoljni, ustvrdio je Vasilić, naglasivši da se takvo »stanje stvari« neizbježno mora povezeti s iznimo jakom, uspješnom i propulzivnom krčkom turističkom privredom. Naravno, ovakve su brojke ponajprije rezultat uspješnosti našeg turizma koji u najvećoj mjeri generira zapošljavanje, napomenuo je Vasilić, istaknuvši da je, baš kao i prosjekom, kao čelnik izvršne vlasti Grada jednako zadovoljan i podacima koji pokazuju mjesečne fluktuacije tih brojki.
Nedostaje radnika

– Osim zbog toga što je razina nezaposlenosti u Krku danas na razini najrazvijenijih europskih zemalja, ali i stoga što taj pokazatelj u posljednjih nekoliko godina stalno opada, ne mogu ne primijetiti i da se broj, odnosno stope nezaposlenih ovdje zadržavaju na vrlo niskim razinama i izvan turističke sezone, odnosno zimi, kad po tom pitanju također ostajemo debelo ispod nacionalnih i županijskih pokazatelja, napomenuo je Vasilić primijetivši pritom i da se na području Grada, ali i cijelog otoka danas već pomalo počinju osjećati problemi koje generira manjak raspoložive radne snage. Nažalost, pomalo se već susrećemo s deficitom ljudi koji bi opsluživali ovdašnju turističku privredu i o tom ćemo pitanju, zajedno s našim hotelijerima, čini se u budućnosti morati početi ozbiljnije promišljati, ustvrdio je Vasilić. Ipak, rekao je, Grad i susjedne lokalne jedinice u skorijoj budućnosti niti ne priželjkuju neka brza »mega ulaganja« koja bi, osim intenzivnijeg otvaranja novih turističkih područja, sa sobom donijela osjetniji rast broja smještajnih kapaciteta, a time i potrebu za većim angažmanom radne snage koje bi u takvim okolnostima nedvojbeno nedostajalo.

Mi smo se i u sklopu netom usvojene Strategije razvoja turizma opredijelili za polgani i održiv razvoj turizma, i to na način kojim bi se do 2020. godine na Krku trebalo »stvoriti« ne više od pet posto, odnosno oko 3.000 novih postelja, napomenuo je Vasilić, istaknuvši da bi se u protivnom, obzirom na izrazito nizak broj nezaposlenih, žitelji Grada Krka i susjednih turističkih centara neizbježno suočili s visokim stupnjem mehaničkog priljeva radne snage, a dijelom i novih žitelja. A to bi, završio je, na tom području moglo otvoriti čitav niz problema vezanih uz stambene, ali i društvene, servisne, odnosno infarstrukturne kapacitete u koje bi tu novu radnu snagu trebalo prihvatiti i smjestiti.


Komentari članka

Vezani članci

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Radni tjedan od 4 dana sve popularniji među poslodavcima: 'Tri dana odmora puno znače'

15.03.2019.

Niz manjih britanskih kompanija prebacuje svoje poslovanje na četverodnevni radni tjedan zbog sve prisutnije ideje da bi skraćeni radni tjedan mogao poboljšati produktivnost radnika te osigurati bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, piše Gu

Kraljevstvo za čistačicu

14.03.2019.

Bolje su plaćene nego sveučilišni profesori, ali neće svatko da čisti. Da nije vrijednih Imoćanki i Vrgorčanki stanje u sezoni bi bilo užasno

"Kuhari su dobro plaćeni, a poslodavci najbolje žele zadržati na bilo koji način"

14.03.2019.

Kvalitetni kuhari su već zauzeti, a ostali se po meni premalo trude i premalo napreduju da bi mogli ozbiljnije raditi.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1892 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 533 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 345 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 247 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 367 članka imaju tag BDP
  39. 328 članka imaju tag porezi
  40. 266 članka imaju tag investicija