Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Velj 2019

'Žive bolje od nas jer su još u Jugoslaviji prešli na kapitalizam': jedan od najmoćnijih splitskih poduzetnika objasnio razliku između Hrvata i Slovenaca

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: Saša Ljubičić  

'Žive bolje od nas jer su još u Jugoslaviji prešli na kapitalizam': jedan od najmoćnijih splitskih poduzetnika objasnio razliku između Hrvata i Slovenaca

Prvi su se zauzeli za uvođenje višestranačke demokracije i prvi izišli iz Jugoslavije.
Prvi su od bivših jugoslavenskih republika primljeni u NATO i EU. I u zajedničkoj državi slovili su za najrazvijenije, a u nepuna tri desetljeća razlika u standardu između Slovenaca i nekadašnjih susjeda/komšija još se povećala, pa su im i perspektive, u odnosu na države istočnije od njih, znatno bolje.

Najniža mirovina u Sloveniji je petsto, a u Hrvatskoj samo dvjesto eura. Prosječna plaća u Sloveniji je u kolovozu prošle godine iznosila 1077,77 eura, a u Hrvatskoj 866,95 eura neto. Minimalna neto plaća u Sloveniji je gotovo 600, a u Hrvatskoj 400 eura.

Zbog svega toga, Slovenci nisu kao Hrvati pohrlili na rad u inozemstvo, i nije da im se baš sve, kao što je slučaj u Hrvatskoj, svelo na glavni grad i njegovu okolicu; podjednako je perspektivno i područje oko Maribora, Novog Mesta, ali i Slovensko primorje.

Dalje, stopa nezaposlenosti u Sloveniji je u kolovozu prošle godine iznosila 5,3, a u nas 8,3 posto. Unatoč rascjepkanosti posjeda, u Sloveniji ni približno nije zapušteno poljoprivredno zemljište kao u nas, gdje je gotovo trećina obradivih parcela zarasla u korov. Ljudi i dalje, kao nekada u Jugoslaviji, nakon odrađenog posla u državnoj ili privatnoj tvrtki marljivo rade na zemlji, proizvode hranu za svoje ili potrebe tržišta. Imaju više, a žive skromnije, što se da zamijetiti golim okom: kuće su im manje, ne pate od luksuzne garderobe i istih takvih automobila kao mi.

Kroz povijest, Slovenci nisu bili toliko izloženi ekonomskim i političkim emigracijama kao mi. Hrvata je tako koliko u domovini toliko i u dijaspori, s četvrtom i petom generacijom iseljenika ukupno osam milijuna, a tek pet posto Slovenaca živi preko granice.

Počasni konzul Slovenije u Splitu i jedan od naših najuspješnijih poduzetnika Branko Roglić dugo posluje u Deželi. Prije dvije godine, Roglićev "Orbico", najveća tvrtka za distribuciju u Europi, preuzeo je slovensku tvrtku "Everet grupa", drugog po veličini distributera kozmetike u regiji i uspješno ga integrirao.

– Glavna razlika je u mentalitetu. Oni su jednostavno odgovorniji i ozbiljniji od nas. Slovenci su otišli daleko naprijed, prvenstveno zato što su se oni još u socijalizmu počeli učiti kapitalizmu, prilagođavati onome za što je bilo jasno da dolazi. I drukčije nisu ni mogli jer im je okruženje takvo, bolje od njih – Austrija, Italija, a nije im daleko ni Njemačka, pa su se morali brusiti, raditi na sebi da bi jednoga dana opstali u okolnostima slobodnog tržišta.

Oni su, dakle, već u Jugoslaviji bili svjesni da je došao kraj planskoj ekonomiji i pripremili su se, za razliku od nas, za novo vrijeme i konkurenciju na tržištu s kojom će se suočiti – objašnjava Roglić, i dodaje da ga ne čudi što se razlika u standardu između Hrvatske i Slovenije u zadnja tri desetljeća dodatno povećala u korist naših susjeda.

– Oni jesu uvijek bili bolji od nas, ali nikad ovoliko koliko je to danas. Naravno da je nas unazadio nesretni rat, ali tu je i niz pogrešaka koje smo sami napravili koje su zapravo bile kobne. Evo vam ilustrativnog primjera u kojoj apsurdnoj zemlji živimo. Dakle, iako je formalno na djelu kapitalizam, mi smo faktički još u socijalizmu, jer kako tumačiti činjenicu da radnici "Uljanika" prosvjeduju protiv samih sebe?! Vlasnici su 46 posto dionica brodogradilišta, a izlaze na ulicu nezadovoljni stanjem u škveru za koji su odgovorni oni kao njegovi vlasnici?! Pa, gdje to ima? – pita Roglić.
U Sloveniji je administracija kudikamo manja i efikasnija.

– Evo vam pravog primjera. U njihovoj gospodarskoj komori radi 60 ljudi, a u našoj 600, a Hrvatska nema deset puta više stanovnika od Slovenije. Imaju i oni previše općina, ali rade na tome da smanje njihov broj, i ne guraju probleme pod tepih, nego čim se pojave, čim ih se detektira da su na vidiku, kreće se u njihovo rješavanje. I to je ta razlika u mentalitetu koje Slovence čiji uspješnijima od nas. Oni od problema ne bježe, oni probleme ne odgađaju, već se istoga trena s njima hvataju u koštac dok ih ne riješe. I tu se zapravo ponašaju kao Nijemci; uporno traže rješenje – veli vlasnik "Orbica", koji je integracijom slovenskog "Evereta" dobio regionalno tržište.

– I tu je razlika u odnosu na nas, jer su oni oduvijek izvozno orijentirani. Oni su upola manja zemlja od Hrvatske, a imaju dvostruko veći izvoz. Mi smo preuzimanjem "Evereta" dobili veliko izvozno tržište, i kad smo tvrtku posložili kako treba, riješili neke stvari u njezinu unutrašnjem ustroju, sve je krenulo naprijed. No, treba reći da je poslovanje u Sloveniji puno lakše nego u Hrvatskoj, jer tamo administracija shvaća da je ona tu radi građana i poduzetnika, a ne kao u Hrvatskoj gdje misle da svi ovisimo o njima. Administracija je u Sloveniji servis građanima i poslovnim ljudima, a kad je tako, a ja sam se osvjedočio na osobnom primjeru da jest, građevinsku dozvolu dobijete za mjesec dana – kaže Roglić.

Kad je riječ o hrvatskom selu, jedina aktivnost je ona poljoprivredna, pa osim rada na zemlji ili u državnim službama, treća vrsta zanimanja ne postoji.

– A u Sloveniji gotovo svako selo ima barem po neki pogon, pa ljudi rade i ostaju tu živjeti, a ne idu u gradove. Mi bismo od Slovenaca mogli puno toga naučiti – konstatira Roglić i napominje da je Hrvatska ključnu pogrešku napravila u trenutku kada je fiksirala kunu prema euru.

– Mi smo trebali dopustiti kuni da klizi, i tako olakšati ne samo izvoznicima, nego prije svega proizvođačima. Slovenci u takvu zamku nisu upali – veli naš sugovornik.
Odnosi između Slovenaca i Hrvata dugo su bili idilični. Nikakvih prijepora do osamostaljenja nismo imali.

– Spor oko Piranskog zaljeva je zapravo smiješan. I to svi znaju, i ovdje i tamo. Veze između Hrvata i Slovenaca su vrlo čvrste. Pa, Dalmacija i Slovenija su dugo bile izravno pod Bečom, mi imamo neka zajednička iskustva. Više gospodarske suradnje sa Slovencima, više primjene njihovih iskustava iz privrede i organizacije državne administracije, može nam samo koristiti – zaključuje Roglić.

Zatvorili lopove iz pretvorbe

Hrvatsku je gospodarskog napretka stajala i banditska pretvorba. No, ni u Sloveniji društveno vlasništvo nije svugdje pretvoreno sukladno zakonu i moralnim uzusima.

– Samo, razlika je u tome što su njihovi lopovi iz pretvorbe završili u zatvoru, a naši su na slobodi – kaže Roglić, i ističe da su Slovenci uložili puno više napora da bi velike tvrtke nastale u socijalizmu održali na životu.

– Oni jesu sada veliko "Gorenje" prodali Kinezima, ali zato da ga spase, da mu osiguraju tržište i budućnost – kaže Roglić.


Komentari članka

Vezani članci

Albanci kroz humor preokrenuli negativan image u prvoklasnu turističku reklamu

20.03.2019.

U popularnoj kulturi, Albanija je opisana kao utočište za razbojnike, kriminalce i gangstere. Iako razumijemo da takva percepcija može biti dobra za filmove, kao što je Taken (2008., Oteta, hrv.prijevod, film '96 sati'), ona je potpuno neistinita! U stvar

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija