Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Velj 2019

'Žive bolje od nas jer su još u Jugoslaviji prešli na kapitalizam': jedan od najmoćnijih splitskih poduzetnika objasnio razliku između Hrvata i Slovenaca

Izvor: slobodnadalmacija.hr · Autor: Saša Ljubičić  

'Žive bolje od nas jer su još u Jugoslaviji prešli na kapitalizam': jedan od najmoćnijih splitskih poduzetnika objasnio razliku između Hrvata i Slovenaca

Prvi su se zauzeli za uvođenje višestranačke demokracije i prvi izišli iz Jugoslavije.
Prvi su od bivših jugoslavenskih republika primljeni u NATO i EU. I u zajedničkoj državi slovili su za najrazvijenije, a u nepuna tri desetljeća razlika u standardu između Slovenaca i nekadašnjih susjeda/komšija još se povećala, pa su im i perspektive, u odnosu na države istočnije od njih, znatno bolje.

Najniža mirovina u Sloveniji je petsto, a u Hrvatskoj samo dvjesto eura. Prosječna plaća u Sloveniji je u kolovozu prošle godine iznosila 1077,77 eura, a u Hrvatskoj 866,95 eura neto. Minimalna neto plaća u Sloveniji je gotovo 600, a u Hrvatskoj 400 eura.

Zbog svega toga, Slovenci nisu kao Hrvati pohrlili na rad u inozemstvo, i nije da im se baš sve, kao što je slučaj u Hrvatskoj, svelo na glavni grad i njegovu okolicu; podjednako je perspektivno i područje oko Maribora, Novog Mesta, ali i Slovensko primorje.

Dalje, stopa nezaposlenosti u Sloveniji je u kolovozu prošle godine iznosila 5,3, a u nas 8,3 posto. Unatoč rascjepkanosti posjeda, u Sloveniji ni približno nije zapušteno poljoprivredno zemljište kao u nas, gdje je gotovo trećina obradivih parcela zarasla u korov. Ljudi i dalje, kao nekada u Jugoslaviji, nakon odrađenog posla u državnoj ili privatnoj tvrtki marljivo rade na zemlji, proizvode hranu za svoje ili potrebe tržišta. Imaju više, a žive skromnije, što se da zamijetiti golim okom: kuće su im manje, ne pate od luksuzne garderobe i istih takvih automobila kao mi.

Kroz povijest, Slovenci nisu bili toliko izloženi ekonomskim i političkim emigracijama kao mi. Hrvata je tako koliko u domovini toliko i u dijaspori, s četvrtom i petom generacijom iseljenika ukupno osam milijuna, a tek pet posto Slovenaca živi preko granice.

Počasni konzul Slovenije u Splitu i jedan od naših najuspješnijih poduzetnika Branko Roglić dugo posluje u Deželi. Prije dvije godine, Roglićev "Orbico", najveća tvrtka za distribuciju u Europi, preuzeo je slovensku tvrtku "Everet grupa", drugog po veličini distributera kozmetike u regiji i uspješno ga integrirao.

– Glavna razlika je u mentalitetu. Oni su jednostavno odgovorniji i ozbiljniji od nas. Slovenci su otišli daleko naprijed, prvenstveno zato što su se oni još u socijalizmu počeli učiti kapitalizmu, prilagođavati onome za što je bilo jasno da dolazi. I drukčije nisu ni mogli jer im je okruženje takvo, bolje od njih – Austrija, Italija, a nije im daleko ni Njemačka, pa su se morali brusiti, raditi na sebi da bi jednoga dana opstali u okolnostima slobodnog tržišta.

Oni su, dakle, već u Jugoslaviji bili svjesni da je došao kraj planskoj ekonomiji i pripremili su se, za razliku od nas, za novo vrijeme i konkurenciju na tržištu s kojom će se suočiti – objašnjava Roglić, i dodaje da ga ne čudi što se razlika u standardu između Hrvatske i Slovenije u zadnja tri desetljeća dodatno povećala u korist naših susjeda.

– Oni jesu uvijek bili bolji od nas, ali nikad ovoliko koliko je to danas. Naravno da je nas unazadio nesretni rat, ali tu je i niz pogrešaka koje smo sami napravili koje su zapravo bile kobne. Evo vam ilustrativnog primjera u kojoj apsurdnoj zemlji živimo. Dakle, iako je formalno na djelu kapitalizam, mi smo faktički još u socijalizmu, jer kako tumačiti činjenicu da radnici "Uljanika" prosvjeduju protiv samih sebe?! Vlasnici su 46 posto dionica brodogradilišta, a izlaze na ulicu nezadovoljni stanjem u škveru za koji su odgovorni oni kao njegovi vlasnici?! Pa, gdje to ima? – pita Roglić.
U Sloveniji je administracija kudikamo manja i efikasnija.

– Evo vam pravog primjera. U njihovoj gospodarskoj komori radi 60 ljudi, a u našoj 600, a Hrvatska nema deset puta više stanovnika od Slovenije. Imaju i oni previše općina, ali rade na tome da smanje njihov broj, i ne guraju probleme pod tepih, nego čim se pojave, čim ih se detektira da su na vidiku, kreće se u njihovo rješavanje. I to je ta razlika u mentalitetu koje Slovence čiji uspješnijima od nas. Oni od problema ne bježe, oni probleme ne odgađaju, već se istoga trena s njima hvataju u koštac dok ih ne riješe. I tu se zapravo ponašaju kao Nijemci; uporno traže rješenje – veli vlasnik "Orbica", koji je integracijom slovenskog "Evereta" dobio regionalno tržište.

– I tu je razlika u odnosu na nas, jer su oni oduvijek izvozno orijentirani. Oni su upola manja zemlja od Hrvatske, a imaju dvostruko veći izvoz. Mi smo preuzimanjem "Evereta" dobili veliko izvozno tržište, i kad smo tvrtku posložili kako treba, riješili neke stvari u njezinu unutrašnjem ustroju, sve je krenulo naprijed. No, treba reći da je poslovanje u Sloveniji puno lakše nego u Hrvatskoj, jer tamo administracija shvaća da je ona tu radi građana i poduzetnika, a ne kao u Hrvatskoj gdje misle da svi ovisimo o njima. Administracija je u Sloveniji servis građanima i poslovnim ljudima, a kad je tako, a ja sam se osvjedočio na osobnom primjeru da jest, građevinsku dozvolu dobijete za mjesec dana – kaže Roglić.

Kad je riječ o hrvatskom selu, jedina aktivnost je ona poljoprivredna, pa osim rada na zemlji ili u državnim službama, treća vrsta zanimanja ne postoji.

– A u Sloveniji gotovo svako selo ima barem po neki pogon, pa ljudi rade i ostaju tu živjeti, a ne idu u gradove. Mi bismo od Slovenaca mogli puno toga naučiti – konstatira Roglić i napominje da je Hrvatska ključnu pogrešku napravila u trenutku kada je fiksirala kunu prema euru.

– Mi smo trebali dopustiti kuni da klizi, i tako olakšati ne samo izvoznicima, nego prije svega proizvođačima. Slovenci u takvu zamku nisu upali – veli naš sugovornik.
Odnosi između Slovenaca i Hrvata dugo su bili idilični. Nikakvih prijepora do osamostaljenja nismo imali.

– Spor oko Piranskog zaljeva je zapravo smiješan. I to svi znaju, i ovdje i tamo. Veze između Hrvata i Slovenaca su vrlo čvrste. Pa, Dalmacija i Slovenija su dugo bile izravno pod Bečom, mi imamo neka zajednička iskustva. Više gospodarske suradnje sa Slovencima, više primjene njihovih iskustava iz privrede i organizacije državne administracije, može nam samo koristiti – zaključuje Roglić.

Zatvorili lopove iz pretvorbe

Hrvatsku je gospodarskog napretka stajala i banditska pretvorba. No, ni u Sloveniji društveno vlasništvo nije svugdje pretvoreno sukladno zakonu i moralnim uzusima.

– Samo, razlika je u tome što su njihovi lopovi iz pretvorbe završili u zatvoru, a naši su na slobodi – kaže Roglić, i ističe da su Slovenci uložili puno više napora da bi velike tvrtke nastale u socijalizmu održali na životu.

– Oni jesu sada veliko "Gorenje" prodali Kinezima, ali zato da ga spase, da mu osiguraju tržište i budućnost – kaže Roglić.


Komentari članka

Vezani članci

Za poslodavca je rizik velik jer su kazne do 100.000 kuna

21.10.2019.

Poslodavac koji zapošljava radnika dužan je s njim sklopiti pisani ugovor o radu čiji je minimalni sadržaj propisan Zakonom o radu

Hrvatska skočila za 5 mjesta na ljestvici konkurentnosti

09.10.2019.

Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2019.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 63. mjestu među 141 gospodar

Izvoz u prvih osam mjeseci porastao 5,8 posto, uvoz 5,9 posto

09.10.2019.

Vrijednost hrvatskoga robnog izvoza u prvih osam mjeseci ove godine iznosila je 74,1 milijardu kuna, što je 5,8 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz dosegnuo 123,5 milijardi kuna ili 5,9 posto više

Svjetska banka povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019.

09.10.2019.

Svjetska banka povisila je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini zahvaljujući solidnoj domaćoj potražnji dok bi u iduće dvije godine tempo rasta trebao usporiti zbog sporijeg rasta potrošnje kućanstava i investicija ali i slabije inozemne po

Strane investicije koje će zaposliti 20.000 radnika

07.10.2019.

U posljednjih dvadesetak godina - stranci su u Hrvatsku uložili gotovo 32-ije milijarde eura. Najviše u turizam, no sve više ulažu u metalurgiju, energetiku i drvnu industriju. Iako je tzv. greenfield ulaganja još premalo - Ministarstvo gospodarstva tvrdi

Tag cloud

  1. 1945 članka imaju tag hrvatska
  2. 1972 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 571 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija