Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lip 2020

Žita ćemo i u koronagodini imati dosta, zabrinjava izvoz u COVID-om poharanu Italiju

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana Župan  

Žita ćemo i u koronagodini imati dosta, zabrinjava izvoz u COVID-om poharanu Italiju

Hrvatska je pred žetvom 2020., u koronagodini, a zbog vremenskih prilika ona će kasniti desetak dana u odnosu na prošlu godinu, pa se ulazak kombajna u polja pšenice očekuje početkom srpnja, dok ječam, koji prvi dolazi na red, kreće za desetak dana.

Ratar Antun Vrakić, iz novogradiške Posavine, kaže kako procjenjuje da će žetva pšenice nešto kasniti, dok bi žetva ječma mogla uskoro početi. Ako nečega imamo i više od svojih potreba, onda je to pšenica koju u jednom ciklusu proizvedemo gotovo za dvije godine. Ove riječi zamjenika predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matije Brlošića zorno očitavaju hrvatsku samodostatnost u toj, nama najvažnijoj krušarici, čija je žetva strateško pitanje, osnovno pitanje hrane, naposljetku - kruha na stolu, a čiju važnost posebno potvrđuje 2020., kao godina koronakrize, gdje su mnoge stvari i proizvodnje dovedene do neizvjesnosti. No, pšenice ćemo imati i u koronagodini i više nego dovoljno, pa tako i za izvoz. Jer, naš ratar ostaje vjeran ovoj kulturi, što iz navike, tradicije, ili iskustva. Jedna je od rijetkih kultura kojom bilježimo pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu i u najtežim vremenima – 2003., s velikom sušom, pšenice smo proizveli dovoljno za svoje potrebe. Jesenas smo je zasijali na 136.000 hektara, 6000 hektara manje nego preklani, kada smo je s tadašnjih 142.000 ha požnjeli oko 800.000 tona, a približno te količine, 750.000-800.000 tona, očekuju se i u ovoj žetvi.

Priželjkuju 1,20 kn

- Očekuje se prosječna žetva, s prosječnim prinosima, tj. od sredine malo prema dolje - kaže Brlošić. Uz procjene Žitozajednice, krovne organizacije mlinsko-pekarske industrije, da ćemo 2020. požnjeti oko 750.000 tona, uz činjenicu da su nam potrebe za pšenicom zajedno sa sjemenskom robom sada 400 do 450 tisuća tona, a prije su bile od 500 do 550 tisuća tona, no pale su zbog iseljavanja i rasta uvoza (polu)gotovih pekarskih proizvoda, i ove godine imat ćemo 350 do 400 tisuća tona za izvoz, no na nj bi se koronakriza mogla reflektirati. Lani smo tijekom cijele godine izvezli oko 360.000, a preklani 505.000 tona pšeničnog zrna. Upozorava na to direktorica Žitozajednice Nada Barišić, podsjećajući da dvije trećine izvoza domaće pšenice ide za Italiju, jednu od zemalja koje je pandemija bolesti COVID-19 najviše pogodila, doslovce poharala i poremetila njezine gospodarske tokove, a to znači i vrlo lošu turističku godinu u toj zemlji čime ona (ove godine) gubi sezonu, velikog potrošača hrane, u ovom slučaju brašna.

- Ono što zabrinjava zbog koronakrize jest svugdje prisutan problem likvidnosti okolnih tržišta, pa bismo mogli imati problema s plasmanom viška pšenice, a gomilanjem zaliha mogu se očekivati niske cijene. Jer, cijena je uvijek rezultat ponude i potražnje - kaže Barišić. Lani je raspon cijena pšenice bio od 0,95 do 1,35 kuna, s tim da je neka prosječna cijena pšenice tada bila 1,10 kn. Antun Vrakić u ovoj žetvi priželjkuje prosjek od 1,20 kuna.

- Jer naša ulaganja u ha pšenice su oko 5500 kn; ako je prosječan prinos 5,5 t/ha, a prosječna cijena 1,20 kn, gdje je tu računica - pita se Vrakić.

Lani je u Italiji završilo više od 300.000 tona hrvatske pšenice. Iza Italije, no s daleko manjim brojkama naše izvezene pšenice, su Slovenija i BiH, ali one ne mogu "očistiti" naše viškove žita.

- Sigurno je da ove godine s Italijom nećemo imati promet kakav smo imali; nema ljudi, nema turista, sa svim robama je tako. Morat ćemo tražiti druga tržišta za viškove našeg žita - dodaje Barišić. Jedan od otkupljivača, vlasnik Agrobeketinaca Zlatko Jelošek, kaže da ide sve po starom; očekuje cijene kao lani.

- U slučaju i veće cijene pšenice od lani, ona bi pokrila samo dio ulaganja u proizvodnju. Mislim da je u tu proizvodnju jako mnogo uloženo i da će biti razočarenje, jer su ratari mnogo uložili u repromaterijale, u dodatne gnojidbe, dodatne zaštite od bolesti. Ulaganja u pšenicu su na granici isplativosti - ocjenjuje Jelošek. Njega, dodaje, više zabrinjavaju velika prisutnost voluharica, a to će, ocjenjuje, odnijeti znatan dio uroda. I Jelošek strahuje da će zbog problema s pandemijom u Italiji biti problem s viškovima, posebice ako se dodatno ne otvori neko novo tržište.

"Jer Hrvatska treba približno 400.000 pšenice, a imat će dvostruko veću proizvodnju i u ovoj žetvi, i ne nađe li se tržište za te viškove bit će problema. Korona je u Italiji djelovala i na tvrtke otkupljivače, odgode i dr.", upozorava Jelošek.
Pet zahtjeva

No, nadu bude, dodaje, druge zemlje, poput Rumunjske, koja trpi 30 do 40 posto manje uroda, jer je ondje bila velika suša. Jelošek dodaje da u tom smjeru možda idu i novi robni tokovi prema crnomorskom tržištu, gdje primat tradicionalno imaju veliki žitni bazeni Rusija i Ukrajina.


Komentari članka

Vezani članci

Bosansko ulaganje u Hrvatskoj: Iz call centra u Zagrebu osvajaju Njemačku i SAD

29.06.2020.

U PROTEKLIH dvadesetak godina brojne su hrvatske tvrtke ulagale u Bosni i Hercegovini. No trendovi se sada mijenjaju pa sve više bosanskohercegovačkih tvrtki ulaže u Hrvatsku.

Slijedi nam solidna žetva pšenice, ali kolika će joj biti cijena?

26.06.2020.

U HGK, Županijskoj komori Osijek danas je održana konferencija za medije o predstojećoj žetvi pšenice. Unatoč lošem vremenu, korona krizi, očekuje se da će biti solidna. Kod nekih i iznadprosječna. A cijena?

Pivarski ječam sve zanimljiviji ratarima - razloga je nekoliko

26.06.2020.

Unatoč paralizi gospodarstva, uzrokovanoj pandemijom te prilično ćudljivom, proljetnom vremenu, za uzgajivače pivarskog ječma ova je godina i više nego dobra. Ta bi žitarica ove sezone trebala zadovoljiti i kvantitetom, ali i kvalitetom, kažu u tvrtki Axe

Trendovi u ratarstvu: Njemačka ove godine proizvodi 30% više zobi

26.06.2020.

U Njemačkoj je ove godine zasijano 161.700 hektara zobi, što je skoro 30% više nego lani. Najviše proizvode pokrajine Schleswig-Holstein i Donja Saksonija

‘Preko noći sve je stalo, ali spasili smo radnike. A sada stižu dobre vijesti iz Europe!‘

25.06.2020.

Njihove proizvode imaju luksuzni svjetski hoteli, a 2017. bili su među TOP 5 hrvatskih tvrtki. Njihovi pogoni opet rade. Evo kako.

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici