Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Srp 2018

Žetva 2018. prosječna s 800.000 tona, pola za izvoz

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana ŽUPAN  

Žetva 2018. prosječna s 800.000 tona, pola za izvoz

Za Hrvatskom je prosječna žetva, iako se ona ponegdje još uvijek privodi kraju, već se sada barata brojkom od požnjevenih 800.000 tona od čega će polovina biti za izvoz jer su naše potrebe sada 400.000 tona. Italija je i dalje za izvezenu pšenicu naš broj 1, slijede zemlje u okruženju, a zainteresiran je i Egipat. Prosječan prinos (na istoku) je 4,5-7 t/ha, a očekuje se najviše zrna 3. i 4. klase.

U Žitozajednici (ŽZ) ističu da bi kvaliteta bila bolja da kiša nije pomrsila račune u samoj žetvi, ocjenjuje direktorica Nada Barišić. Proteini su u prosjeku veći za 1 %, no hektolitar je zbog kiša brojnim ratarima ispod 80.

Ivan Klasnić iz Kobaša požeo ju je s 30 jutara. - Radimo sin i ja, a prinosi su nam 5-5,5 t/ha što je za našu zemlju 3. i 4. klase dobro. Predali smo urod još 4. srpnja, no još ne znamo analizu. Predajemo brodskom otkupljivaču s kojim smo inače zadovoljni, no na pisti uvjete otkupa nismo vidjeli, možda su u sjedištu firm, kaže Klasnić.

Pravilnik o otkupu donesen je za 2018. u svibnju; uz određivanje 1., 2., 3. i 4. te premium klase pšenice, koji je odredio da otkupljivači na vrijeme objave svoje uvjete, a prva je to učinila Podravka, izašavši s cijenom 0,90-1,30 kn/kg.
Član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore (UO HPK) Matija Brlošić kaže da je u otkupu minimalno 30 otkupljivača. Negoduje da se dio njih "uhvatio" hektolitra, iako Praivlnik definira da je protein taj koji određuje klasu.

- Ove godine hektolitri su slabi, nekima su i 71, 72, 73… pa su se otkupljivači uhvatili njega, no on ne smije biti presudan, on samo bonificira, plus ili minus u cijeni, ali ne određuje klasu, no dio otkupljivača "presuđujući" slabim hektolitrom masu pšenice želi poslati u 3. i 4. klasu, žali se Brlošić.
I Klasnić vjeruje da mu je hektolitar ispod 80. – Kolega ima hektolitar 74 i 11 % proteina; cijena – 1,01 kn. Ljudi priželjkuju 1,20, 1,30 kn, no, relano, naša očekivanja su 3. klasa i 95 lipa, kaže Klasnić.

- Mlinovi su korigirali klase kvalitete prema svojim potrebama, a unutar korekcije klase kvalitete i cijenu – nudili su malo veću cijenu, ali tražili i malo veću kvalitetu. Otkupljivači otkupljuju robu koja njima odgovara. Kao ŽZ možemo reći da mlinovi idu korektno s otkupom i svi su uvjeti poznati i ne možemo se tu pozvati na kršenje ni zakona ni Pravilnika. No, ŽZ ne zastupa sve otkupljivače na razini RH, ne zna im se ni točan broj. Ono što mi znamo je da su naši članovi svi koji pšenicu otkupljuju za meljavu za hrvatsko brašno – njih 30-ak unutar mlinsko-pekarske industrije, odgovara na povike na račun otkupljivača Barišić. Upućuje na čl. 6. Pravilnika: "Za dogovorenu hektolitarsku masu isplata će se obračunavati ovisno o odstupanjima od parametara".. – Znači, bez obzira što se protein smatra odlučujućim faktorom za klasu, člankom 6 dozvoljeno im je da se korigira cijena pa je sve u skladu s Pravilnikom objavljenim u svibnju, poručuje Barišić.

"Korektni uvjeti Žita"
Podsjetimo, prema Pravilniku, protein za premium klasu je iznad 15, za prvu 13,5-14,99, za drugu 12-13,49, za treću 10,5-11,99, a za četvrtu 10,49 i manje, a hektolitar za premium je 80, za prvu i drugu 78, za treću 74, a za četvrtu ispod 74. – Protein se kreće 10, 11, 12, ali ima primjera gdje je on i više od 14, 15. Najprodavanija je pšenica koja prelazi 12,5% proteina. Cijene se kreću od 96 lipa za četvrtu klasu do 1,30 kn za premium pšenicu, kaže Matija Brlošić i ističe uvjete otkupa osječkog "Žita". - "Žito" ima dosta korektne uvjete; idu na protein, a hektolitar plus-minus cijena – 0,02 kune po hektolitru i to je korektno. Razlika između klasa je inače 1,5 posto proteina, a Žito bonificira - za svaki deseti dio proteina cijena raste ili pada, kaže Matija Brlošić.


Komentari članka

Vezani članci

Najveća hrvatska kamenarska tvrtka obnovit će zgradu parlamenta Austrije istarskim kamenom

24.06.2019.

Najveća hrvatska tvrtka koja se bavi kamenom - Kamen Pazin iz Pazina dobila je još jedan veliki posao - svojim će kamenom obnoviti unutrašnjost zgrade austrijskog parlamenta u Beču. Iako nam direktorica tvrtke Aleksandra Krebel Kostrenčić nije otkrila kol

Ove tvrtke lani su otvorile oko 2000 novih radnih mjesta, a izvoz im je porastao za oko milijardu kuna

21.06.2019.

Prema CISEx-u lani u branši otvoreno 2000 radnih mjesta, ostvareno 12 mlrd. kuna prihoda i 4 mlrd. izvoza.

IGH dobio posao od 3,43 milijuna eura

19.06.2019.

Institut IGH odabran je kao nominirani projektant, zajedno s rumunjskom građevinskom tvrtkom Constructii, za projektiranje i završetak gradnje 26 kilometara autoceste u Rumunjskoj, a vrijednost toga posla za Institut IGH je 3,43 milijuna eura

Valpovo ima najveći eko silos za žitarice i uljarice u Hrvatskoj

13.06.2019.

PPK Valpovo d.o.o. najavljuje velike razvojne ambicije, a njihovi silosi spremno čekaju ovogodišnji urod uljarica i žitarica. Nakon investiranja i certifkacije danas imaju najveće kapacitete specijalizirane za preradu, čišćenje i skladištenje sirovina iz

Vremenske nepogode utječu na prinos usjeva, analitičari predviđaju manji izvoz

03.06.2019.

Nepovoljni vremenski uvjeti utječu na usjeve u Americi, gdje sjetva pšenice zaostaje, a očekuje se da će biti smanjen i izvoz kukuruza i soje.

Tag cloud

  1. 1917 članka imaju tag hrvatska
  2. 1934 članka imaju tag turizam
  3. 1534 članka imaju tag financije
  4. 1225 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 958 članka imaju tag trgovina
  8. 830 članka imaju tag investicije
  9. 942 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 885 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 576 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 498 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija