Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Velj 2019

Želite povući novac iz EU fondova? Spremaju se velike promjene, a neke od njih neće vam se svidjeti

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ana Fresl  

Želite povući novac iz EU fondova? Spremaju se velike promjene, a neke od njih neće vam se svidjeti

Prijedlog nove Uredbe o europskim strukturnim i investicijskim (ESI) fondovima za razdoblje 2021.-2027. Europske komisije donosi niz izazova i promjena. Među njima najveći je izazov smanjenje maksimalne stope financiranja projekata EU-a koje bi se značajno reflektiralo na Republiku Hrvatsku.

Naime, za manje razvijene regije Komisija predlaže da maksimalna stopa financiranja bude 70 posto vrijednosti ulaganja. U odnosu na trenutno razdoblje, kada je maksimalna stopa 85 posto, to je velika izmjena. Valja napomenuti da je 70 posto maksimalna stopa iz izvora fondova EU-a, iako su zemlje članice u većini investicija slobodne samostalno sufinancirati krajnjim korisnicima do 30 posto, pa onda krajnjim korisnicima možda ostaviti i nula posto potrebe za njihovim sufinanciranjem.

No to nužno znači da će izdvajanja iz svih javnih proračuna morati biti dvostruko veća da bi pokrila istu količinu projekata kao u ovom razdoblju (2014.-2020.). U većini slučajeva korisnici će ih morati sami sufinancirati.

Osim financijskog efekta, još je jedan značajan utjecaj prijedloga nove Uredbe, a koji je u svojoj suštini jako dobar. Naime, ovo smanjenje stope financiranja fondovima EU-a ujedno znači da će predlagatelji projekata zaista morati biti ozbiljni u svojim projektnim prijedlozima jer moraju sami više sufinancirati. To znači da ćemo morati predlagati ozbiljnije i promišljenije projekte, one koji su zaista jako potrebni i imaju šanse da njihovi efekti budu održivi nakon financiranja.

Ne implicira se da su trenutni projekti neozbiljni, nego da će se udvostručenjem iznosa vlastitog sufinanciranja udvostručiti i ozbiljnost prijedloga te odabira predmeta financiranja, ozbiljnost u pravodobnom i kvalitetnom upravljanju projektima i razne druge odlike odgovornosti u društvu općenito.

Nadalje, apsolutni iznos dostupnih sredstava iz ESI fondova smanjit će se na 8,8 milijardi eura, a prethodno je bio 10 i pol milijardi. Međutim, kad se gleda broj stanovnika u razdoblju kada se određuje proračun za svaku zemlju, ulaganja iz fondova EU-a per capita nisu se uopće značajno izmijenila od prethodnog razdoblja. To govori, nažalost, dosta realno o drugoj stvari, a to je koliko Hrvatska gubi stanovništvo u zadnjih 10 godina.

Osim navedenih izmjena, još je nekoliko izmjena predloženo novom Uredbom o ESI fondovima - umjesto dosadašnjih 11, po novomu će biti pet ciljeva ulaganja, kojima EU želi financirati viziju Europe što je: 1. pametna, 2. zelenija, 3. bolje povezana, 4. više socijalna i 5. bliža građanima.

Već uobičajenim fondovima za regionalni razvoj, socijalni fond, kohezijski te fond za pomorstvo i ribarstvo, dodaju se: Fond za azil i migracije, Instrument za upravljanje granicama i vize i Fond za unutarnju sigurnost. Ovim promjenama EU odgovara na izazove u području sigurnosti, migracija, kriza i sl.

Nacionalna razvojna strategija postaje iznimno bitan novi strateški dokument u svakoj zemlji članici koji će definirati srednjoročne i dugoročne prioritete za održiv razvoj i prosperitet države i društva, i to za razdoblje od 10 godina. Strategija će biti temelj za planiranje proračuna i programiranje sredstava iz ESI fondova, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a koordinira razvoj NRS-a u RH.

Želja Komisije za uvećanjem odgovornosti zemalja članica ogleda se i u sljedećemu: operativni programi bit će zamišljeni po modelu 5+2. To znači da se programira za razdoblje od pet godina, nakon čega će se raditi revizija postignuća, sukladno tome izmjene programa i rebalansi i onda nastavak financiranja u ostatku razdoblja do roka prihvatljivosti izdataka.

O pregledu tih i drugih bitnijih među novim pravilima ESI fondova za razdoblje 2021.-2027., kako je do prijedloga promjena došlo i koji je kontekst uvođenja novih pravila Uredbe, govorit će uskoro u Hrvatskoj upravo autorica nove Uredbe Vittoria Alliata di Villafranca, ravnateljica Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije, na međunarodnoj konferenciji o fondovima EU-a koja će se održati u Trakošćanu 6. i 7. ožujka.


Komentari članka

Vezani članci

Stanovnici Krila Jesenice imaju flotu od dvije milijarde kuna i zapošljavaju 2000 ljudi

14.05.2019.

Stanovnici Krila Jesenice, malog mjesta na pola magistralnog puta od Omiša do Splita, vlasnici su flote od čak 180 malih kruzera, zapošljavaju 2000 ljudi i po sezoni prosječno prihoduju oko dva milijuna kuna po brodu, piše nedjeljni Jutarnji list

Ostvarili san u Hrvatskoj! Tvrtka iz Samobora svojim proizvodima od lavande oduševila Francuze

10.05.2019.

Možda će se na prvu činiti kako nema ništa neobično u prirodnoj kozmetici s mirisima Mediterana, no kad se ti proizvodi proizvode u kontinentalnom dijelu Lijepe Naše i još k tome oduševljavaju Francuze koji tvrde da takvih sličnih proizvoda kod njih nema,

Miodrag Šajatović: Djeca i unuci današnjih hrvatskih birača radit će za Kineze

10.05.2019.

Novo GEM istraživanje bilježi sve lošiju poduzetničku klimu. Naše društvo ne voli domaće poduzetnike. Ali s radošću prihvaća strane koji dolaze s, naivno se vjeruje, ‘vrećama novca’. U Kini poduzetnika ima za izvoz čak i u zemlje kao što je Hrvatska

Osijek nudi poduzetnicima sedam milijuna kuna poticaja za zapošljavanje i konkurentnost

08.05.2019.

Potpore se odnose na jačanje konkurentnosti i poticanje zapošljavanja. Za jačanje konkurentnosti predviđeno je 2,5 milijuna kuna, a za poticanje zapošljavanja 4,5 milijuna kuna potpora. Predviđene su za mikro, mala i srednja poduzeća koja posluju na podru

Zagrebačka banka predstavila šesto izdanje natječaja Moj Zaba Start

08.05.2019.

Prijave traju do 10. srpnja u podne, a sve informacije, kao i uvjete prijavljivanja možete pronaći na službenim stranicama natječaja www.mojzabastart.hr. Imena finalista bit će objavljena 20. rujna.

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1523 članka imaju tag financije
  4. 1217 članka imaju tag izvoz
  5. 829 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 923 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 875 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 760 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 521 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 492 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 333 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija