Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Velj 2019

Želite povući novac iz EU fondova? Spremaju se velike promjene, a neke od njih neće vam se svidjeti

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ana Fresl  

Želite povući novac iz EU fondova? Spremaju se velike promjene, a neke od njih neće vam se svidjeti

Prijedlog nove Uredbe o europskim strukturnim i investicijskim (ESI) fondovima za razdoblje 2021.-2027. Europske komisije donosi niz izazova i promjena. Među njima najveći je izazov smanjenje maksimalne stope financiranja projekata EU-a koje bi se značajno reflektiralo na Republiku Hrvatsku.

Naime, za manje razvijene regije Komisija predlaže da maksimalna stopa financiranja bude 70 posto vrijednosti ulaganja. U odnosu na trenutno razdoblje, kada je maksimalna stopa 85 posto, to je velika izmjena. Valja napomenuti da je 70 posto maksimalna stopa iz izvora fondova EU-a, iako su zemlje članice u većini investicija slobodne samostalno sufinancirati krajnjim korisnicima do 30 posto, pa onda krajnjim korisnicima možda ostaviti i nula posto potrebe za njihovim sufinanciranjem.

No to nužno znači da će izdvajanja iz svih javnih proračuna morati biti dvostruko veća da bi pokrila istu količinu projekata kao u ovom razdoblju (2014.-2020.). U većini slučajeva korisnici će ih morati sami sufinancirati.

Osim financijskog efekta, još je jedan značajan utjecaj prijedloga nove Uredbe, a koji je u svojoj suštini jako dobar. Naime, ovo smanjenje stope financiranja fondovima EU-a ujedno znači da će predlagatelji projekata zaista morati biti ozbiljni u svojim projektnim prijedlozima jer moraju sami više sufinancirati. To znači da ćemo morati predlagati ozbiljnije i promišljenije projekte, one koji su zaista jako potrebni i imaju šanse da njihovi efekti budu održivi nakon financiranja.

Ne implicira se da su trenutni projekti neozbiljni, nego da će se udvostručenjem iznosa vlastitog sufinanciranja udvostručiti i ozbiljnost prijedloga te odabira predmeta financiranja, ozbiljnost u pravodobnom i kvalitetnom upravljanju projektima i razne druge odlike odgovornosti u društvu općenito.

Nadalje, apsolutni iznos dostupnih sredstava iz ESI fondova smanjit će se na 8,8 milijardi eura, a prethodno je bio 10 i pol milijardi. Međutim, kad se gleda broj stanovnika u razdoblju kada se određuje proračun za svaku zemlju, ulaganja iz fondova EU-a per capita nisu se uopće značajno izmijenila od prethodnog razdoblja. To govori, nažalost, dosta realno o drugoj stvari, a to je koliko Hrvatska gubi stanovništvo u zadnjih 10 godina.

Osim navedenih izmjena, još je nekoliko izmjena predloženo novom Uredbom o ESI fondovima - umjesto dosadašnjih 11, po novomu će biti pet ciljeva ulaganja, kojima EU želi financirati viziju Europe što je: 1. pametna, 2. zelenija, 3. bolje povezana, 4. više socijalna i 5. bliža građanima.

Već uobičajenim fondovima za regionalni razvoj, socijalni fond, kohezijski te fond za pomorstvo i ribarstvo, dodaju se: Fond za azil i migracije, Instrument za upravljanje granicama i vize i Fond za unutarnju sigurnost. Ovim promjenama EU odgovara na izazove u području sigurnosti, migracija, kriza i sl.

Nacionalna razvojna strategija postaje iznimno bitan novi strateški dokument u svakoj zemlji članici koji će definirati srednjoročne i dugoročne prioritete za održiv razvoj i prosperitet države i društva, i to za razdoblje od 10 godina. Strategija će biti temelj za planiranje proračuna i programiranje sredstava iz ESI fondova, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a koordinira razvoj NRS-a u RH.

Želja Komisije za uvećanjem odgovornosti zemalja članica ogleda se i u sljedećemu: operativni programi bit će zamišljeni po modelu 5+2. To znači da se programira za razdoblje od pet godina, nakon čega će se raditi revizija postignuća, sukladno tome izmjene programa i rebalansi i onda nastavak financiranja u ostatku razdoblja do roka prihvatljivosti izdataka.

O pregledu tih i drugih bitnijih među novim pravilima ESI fondova za razdoblje 2021.-2027., kako je do prijedloga promjena došlo i koji je kontekst uvođenja novih pravila Uredbe, govorit će uskoro u Hrvatskoj upravo autorica nove Uredbe Vittoria Alliata di Villafranca, ravnateljica Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije, na međunarodnoj konferenciji o fondovima EU-a koja će se održati u Trakošćanu 6. i 7. ožujka.


Komentari članka

Vezani članci

Volim ljuto u šest godina pronašao put do 300 restorana i hotela. Nova misija - izvoz

20.08.2019.

Počeli su sa svega 500 sadnica, danas ih imaju 30.000, osam zaposlenika i 50-ak proizvoda.

Mlada Saša zarađuje šetajući tuđe pse. Ide joj odlično, zapošljava šest ljudi

19.08.2019.

Imam šestero stalno zaposlenih, a surađujem i s 30-ak studenata koji uskaču ovisno o svojim obvezama. Planiram se proširiti izvan Zagreba, u druge gradove, no izazov je pronaći odgovarajuće ljude za taj posao. Mi imamo ogromnu odgovornost jer ljudi su, na

Mjesta sa zonama imaju dvostruko više zaposlenih u gospodarstvu

19.08.2019.

Gradovima i općinama uspješnima u aktiviranju svojih zona taj se trud vraća kroz punjenje proračuna. Od 2008. do 2016. u prosjeku su imali 60 posto veće prihode.

Otac mi je dao znanje i hrabrost koja možda malo graniči s ludošću

09.08.2019.

Prve krave dobio sam na poklon od roditelja, radilo se o 18 junica što je zapravo bila otpremnina za pet godina rada i vjernosti na očevu OPG-u, ističe kroz smijeh Mladen Karamarković kojega je, kaže, otac Branko gurnuo u vlastiti biznis. "Uz njega sam st

Projekt vrijedan 7 milijuna kuna: Hamag-Bicro uspostavio pet pilot-usluga za poduzetnike

09.08.2019.

Iz Hamag-Bicroa napominju i kako je u okviru projekta BOND oformljena i službena internetska stranica projekta, a sve navedene, ali i buduće usluge bit će dostupne na zajedničkoj edukacijsko-komunikacijskoj platformi.

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija