Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Lip 2017

Zdravlje: Brendovi su napokon otkrili što je to što ‘nema cijenu’

Izvor: lider.media · Autor: Sandra Babić  

Zdravlje: Brendovi su napokon otkrili što je to što ‘nema cijenu’

Već je jasno da su nove tehnologije, posebno digitalni mediji, ali i dostupnost proizvoda, prilično razmazili potrošače. Oni žele da se njihove potrebe zadovolje odmah i sad ili će, ne trepnuvši, proizvod ili uslugu tražiti kod drugog ponuđača. To vrijedi za sve sektore osim za jedan. Zdravstvo. Bez obzira na to je li riječ o potrošaču iz Lijepe Naše ili SAD-a, on ne očekuje bogzna što. No i to se polako ali sigurno počelo mijenjati. I to najviše, naravno, u razvijenim zemljama.

Plodno tlo za inovacije

Naime, sve više tvrtki shvaća da mogu dobro zaraditi na zdravlju jer ono nema cijenu. S konkurencijom u tom dijelu ljudskoga života raste i kvaliteta proizvoda ili usluga pa marketingaši prilično optimistično zaključuju da će se u idućim godinama zaoštriti nadmetanje među brendovima koji se ovako ili onako brinu za zdravstveno stanje svoje ciljne skupine. Kako tvrde autori iz Marketing Weeka, zdravstvo je plodno tlo za inovacije, a brendovi koji se žele dokazati u tom segmentu prilično su maštoviti u osvajanju povjerenja, pa tako i novčanika potrošača. Da bi dokazali tu tezu, izdvajaju nekoliko brendova koji služe kao uzor, i to prema načinu na koji tretiraju kupce i kreiraju proizvode ili usluge, naravno, u skladu s njihovim potrebama.

Pozornost na detaljima
Zdravstvo je plodno tlo za inovacije, a brendovi koji se žele dokazati u tom segmentu prilično su maštoviti u osvajanju povjerenja, pa tako i novčanika potrošača. S konkurencijom u tom dijelu raste i kvaliteta proizvoda ili usluga pa marketingaši prilično optimistično zaključuju da će se u idućim godinama zaoštriti nadmetanje među brendovima koji se ovako ili onako brinu za zdravstveno stanje svoje ciljne skupine.
Recimo, brend Thriva lansirao je komplet s pomoću kojega kupci u miru svoga doma mogu vaditi krv iz prsta i tako kontrolirati svoje zdravstveno stanje. Krvni test šalje se na analizu u jedan od Thrivinih certificiranih laboratorija, a pacijent, odnosno potrošač, rezultate dobiva internetom. Osim uobičajenih analiza korisnici tvrtkinih usluga mogu zatražiti i specifične, otkriti kako funkcioniraju njihova jetra ili štitnjača, kako stoje s razinom vitamina D ili B12, ali i s kolesterolom ili testosteronom. Kako je za Marketing Week izjavio suosnivač Thrive Hamish Grierson, njihova je misija da pomognu potrošačima shvatiti da je vrlo važno znati što se događa u njihovu tijelu i da je prevencija jamstvo života bez boli. Pri osmišljavanju proizvoda Thriva je vodila računa o tome da budu lagani za upotrebu i da se nikako ne razlikuju od aplikacija ili usluga kojima se potrošači svakodnevno koriste. Kao da je riječ o bilo kojoj drugoj usluzi (s nekog drugog tržišta), i ova je osmišljena tako da bude potrošačocentrična, da nudi iskustvo upotrebe te da trenutačno zadovolji kupčevu potrebu.

Naravno, brendovi koji posluju u tom segmentu ne bi smjeli inzistirati na opetovanoj upotrebi proizvoda ili usluga jer bi to odaslalo potpuno pogrešnu poruku (npr. da im potrošači više vrijede bolesni nego zdravi). Umjesto da forsiraju upotrebu, u svojoj bi komunikaciji, ali i samom dizajnu proizvoda, morali slati poruku da su jednostavni za upotrebu (ne morate završiti medicinu da biste uzeli uzorak svoje krvi ili pročitali nalaz) i pouzdani. Kako nastavlja Marketing Week, zdravstveni bi brendovi trebali svaki svoj korak podrediti kupcu. Jedan od takvih brendova jest Echo. Ta besplatna aplikacija omogućava kupcima da skeniraju crtični kod s kutije lijekova i uz nekoliko klikova mišem ili, bolje reći, dodira ekrana pametnog telefona naruče potrebne lijekove. Dostava je besplatna, a Echo zarađuje od farmaceutskih brendova jer posredujući između apoteke i kupca osnažuje njihove prodajne rezultate. Echo zasad prihode ubire na engleskom tržištu, točnije u Londonu gdje je sklopio partnerstvo s nekoliko ljekarskih brendova. Tvrtka posebno cilja na pacijente koji su česti konzumenti lijekova, odnosno koji su na terapiji, zbog čega trebaju redovitu dostavu.

Budući da ne žele biti identificirani kao pacijenti, nego radije kao obični potrošači, tvrtka je posvetila posebnu pozornost dizajnu proizvoda. Osim što je namjeravala lansirati aplikaciju koja ne djeluje bolnički, privlačnim je željela učiniti i lijekove, odnosno njihovo pakiranje. Kako su iz Echa rekli Marketing Weeku, lijekovi stižu u ambalaži kakve se ne bi posramio ni Net-aPorter. Tretiraju ih kao bilo koji drugi proizvod za koji potrošači izdvajaju svoj novac pa, kad su već nužno zlo, zašto ga ne učiniti vizualno privlačnijim?

Virtualni liječnici

Jedan od brendova koje je pohvalio Marketing Week jest Babylon, lansiran prije nepune tri godine. Tvrtkin je cilj povezati liječnike i njihove pacijente, i to različitim ‘chatboxovima’, dostavnim službama ili tzv. health trackerima, odnosno proizvodima s pomoću kojih kupci mogu pratiti svoje zdravstveno stanje. Posebno je zanimljivo što Babylon mobilnu tehnologiju kombinira s umjetnom inteligencijom (AI). Zahvaljujući toj inovaciji njegovi korisnici mogu u specijalne ‘chatbotove’ ukucati simptome i zatim voditi ‘razgovor’ s virtualnim liječnikom koji na kraju postavi načelnu dijagnozu. Da je u AI-iju budućnost, potvrđuje što je Babylon u samo godinu dana narastao s četrdeset zaposlenih na 150. Sedamdeset su posto njegovih zaposlenika inženjeri i znanstvenici koji razvijaju proizvode i povezuju mobilnu tehnologiju i virtualno zdravstvo. Kako su izjavili za Marketing Week, potrošači su se nakvačili na njihove usluge jer s pomoću njih stječu dojam da imaju veću kontrolu nad svojim zdravljem, životom, ali i vremenom. Čim potrošač ima osjećaj da stvari drži pod kontrolom, osjeća se sjajno, naveli su u Babylonu i dodali da se njihova usluga razlikuje od klasične i po tome što ‘sastanak’ s AI liječnikom traje u prosjeku 40 minuta, što u standardnom zdravstvu nije slučaj.

Lakše i brže

Naravno, najvažnije je ono što slijedi nakon uspostave dijagnoze. Nitko ne spori ulogu živog liječnika, ali kad su u pitanju manje bolesti, zašto si ne pomoći pouzdanom aplikacijom koja svima olakšava život? Da se potrošačima svidjela, pokazuju podaci: u samo godinu dana uslugu je preuzelo više od milijun korisnika, a u Ruandi, u kojoj Babylon ima podružnicu, u samo šest mjeseci od lansiranja za korištenje uslugom registriralo se deset posto populacije. I premda potrošači mnogih zemalja (a tu se ubraja i Lijepa Naša) još nemaju priliku, a ni interesa koristiti se tako sofisticiranim proizvodima i uslugama, veseli što će u budućnosti biti skrojeni tako da olakšaju i uljepšaju život potrošača te im omoguće da zdravlje uzmu u svoje ruke. Kamo ono i pripada.


Komentari članka

Vezani članci

Umjetnost putovanja: turistički potencijali Slavonije, Baranje i Srijema u novom promotivnom videu

18.07.2018.

U zemlji najljepših boja i mirisa, gdje je Panonsko more stvorilo život, zaustavite trenutak i pogledajte oko sebe, zaustavite ga i osjetit ćete topli duh ljudi i prirode. Dotaknite boje i osjetite najljepšu avanturu života, osjetite Slavoniju i Baranju,

'Tvrtke za deset kuna' 
i dalje najpopularnije

13.07.2018.

Nacionalni servis za lakše komuniciranje poduzetnika s javnom upravom bilježi rast registracija.

Danas će se na svijetu objaviti više tekstova o Hrvatskoj nego ukupno u povijesti

12.07.2018.

Ljudi podsvjesno imidž koji ima reprezentacija prenose na sve nas Hrvate - upornost, borbenost i hrabrost.

Svaki treći hrvatski poslodavac povećat će broj zaposlenih u sljedeća tri mjeseca

15.06.2018.

Istraživanje MEOS (The ManpowerGroup Employment Outlook Survey), koja se u Hrvatskoj provodi po drugi put, pokazuju da tražitelji posla u našoj zemlji mogu očekivati dosta aktivno tržište rada u sljedeća tri mjeseca – neto prognoza zapošljavanja je +26%

Rast bez investicija i državnih poduzeća: financijski rezultati poduzetnika 2017.

15.06.2018.

Opet se potvrdilo da je privatni sektor i sektor manjih poduzeća dinamičniji, profitabilniji i više zapošljava. Velika, a naročito velika državna poduzeća, vuku korporativni sektor prema dolje kao uteg, i to već godinama. Teško je reći do kada će se ova s

Tag cloud

  1. 1778 članka imaju tag hrvatska
  2. 1802 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1165 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP