Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Stu 2021

Zbog velike neizvjesnosti Hrvati štede: Na računima je 20 milijardi kuna više, a najviše se za crne dana ostavlja u Sisačko-moslavačkoj županiji

Izvor: www.tportal.hr · Autor: N. S./Hina  

Zbog velike neizvjesnosti Hrvati štede: Na računima je 20 milijardi kuna više, a najviše se za crne dana ostavlja u Sisačko-moslavačkoj županiji

Povećana neizvjesnost oko budućih gospodarskih kretanja dovodi i do rasta štednje, istaknuto je u analizi HGK u povodu Svjetskog dana štednje, pri čemu podaci HNB-a pokazuju da su depoziti kućanstava krajem rujna na godišnjoj razini bili veći za 20 milijardi kuna ili 9,1 posto.
Prema najnovijim podacima HNB-a, depoziti kućanstava su krajem rujna iznosili 240,3 milijarde kuna i bili su za 1,6 milijardi kuna ili 0,7 posto veći u odnosu na kolovoz, dok su na godišnjoj razini bili veći za 20 milijardi kuna ili 9,1 posto.

U povodu Svjetskog dana štednje, koji se obilježava 31. listopada u spomen na prvi međunarodni kongres štedioničara održan 1924. u Milanu, iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) su poručili da u 2021. godini, u kojoj je i dalje prisutna pandemija koronavirusa, ali uz ostvaren oporavak gospodarske aktivnosti, depoziti kućanstava kod kreditnih institucija bilježe daljnji rast.

Pozivajući se na podatke HNB-a od kolovoza, istaknuli su da je rast depozita na godišnjoj razini zabilježen u svim županijama, u rasponu od 4,2 posto u Dubrovačko-neretvanskoj do 14,3 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Kada se promatra raspodjela depozita kućanstava u bankama, koncentracija depozita očekivano je najveća u Gradu Zagrebu, čiji su građani krajem kolovoza na štednji imali 67,2 milijarde kuna, što je udio od 29 posto.

Nadalje, ako se promatraju depoziti "per capita" po županijama, prema podacima HNB-a za kolovoz na razini iznad 50 tisuća kuna nalaze se županije Jadranske Hrvatske, izuzev Ličko-senjske, dok su Grad Zagreb i Zagrebačka županija jedine takve među kontinentalnim županijama.

Pritom, prva je Istarska županija (85.249 kuna), slijedi Grad Zagreb (83.049 kuna), dok je na začelju Vukovarsko-srijemska županija (26.068 kuna). Na razini Hrvatske depoziti "per capita" iznose 57.555 kuna, što je iznad prošlogodišnjeg iznosa na razini Hrvatske od 53.103 kune, pokazala je analiza HGK.

Struktura depozita kućanstava prema vrstama depozita pokazuje da je vidljiv nastavak trenda smanjenja udjela oročenih depozita uz porast udjela štednih depozita i depozitnog novca (depozita na transakcijskim računima i depozita po viđenju) što je posljedica niskih kamatnih stopa na oročenu štednju i posljedično povećanja sklonosti građana prema likvidnijim oblicima depozita.

Tako, prema kolovoškim podacima HNB-a, udio oročenih depozita iznosi 33,6 posto, što je pad udjela za 4,7 postotnih bodova u odnosu na kraj prošle godine, dok je udio štednih depozita dosegnuo 35 posto, uz rast za 2,2 postotna boda, a depozitnog novca 31,4 posto, što je više za 2,5 postotnih bodova, izvijestili su iz Komore.

"Oscilacije štednje bile su goleme"

Potpredsjednik HGK za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher rekao je u izjavi koja se prenosi u objavi da povećanje štednje hrvatskih građana u bankama ne iznenađuje s obzirom na to da se u svakoj krizi, ovog puta uzrokovanoj pandemijom covid-19, uvijek više štedi.

Da sve dok je neizvjesnost glede budućih gospodarskih kretanja povišena, isto će biti i sa štednjom, također je istaknuo i glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić, aposfofirajući da su oscilacije štednje bile goleme.

Tako se uslijed izbijanja pandemije i posljedičnog nedostatka dobara, a osobito usluga, kao i opreza i straha zbog potencijalnog gubitka prihoda, štednja "preko noći" udvostručila.

Otključavanje gospodarstva i oporavak povjerenja omogućili su postupno vraćanje pretpandemijskim obrascima potrošnje i štednje, iako je štednja uglavnom i dalje nešto povišena u odnosu na uobičajene razine, rekao je Šošić.

Naveo je i da su glavninu novčanih viškova akumuliranih nakon izbijanja pandemije građani polagali u banke u obliku depozita. Također, štednja se usmjeravala i u otplatu potrošačkog duga, a tu su i uvijek atraktivna ulaganja u stambene nekretnine, pa su i stambeni krediti rasli sve brže, uz sve očitije naznake precijenjenosti.

"Stjecati navike štednje od malih nogu"

Član Uprave Hrvatske poštanske banke i zamjenik predsjednika Udruženja banaka HGK Anto Mihaljević rekao je da značajnu ulogu i mjesto banaka vidi u oporavku gospodarstva i pružanju potpore daljnjem razvoju Hrvatske. "Time stvaramo i pretpostavke da sve veći broj građana može štedjeti bez značajnog smanjenja potrošnje i velikih odricanja", izjavio je Mihaljević, apostrofirajući da je štednja građana pretpostavka sigurnije budućnosti.

Predsjednik Uprave PBZ stambene štedionice Branimir Čosić rekao je da je vrlo važno da se navike štednje počnu stjecati već od malih nogu, a da se putem stambene štednje mogu stvoriti dobri temelji za rješavanje stambenih potreba u budućnosti, dok je predsjednik Uprave ZB Investa i predsjednik Udruženja investicijskih fondova HGK Hrvoje Krstulović istaknuo važnost štednje putem ulaganja u investicijske fondove.


Komentari članka

Vezani članci

Rezultat zapadnih sankcija: Ruski rubalj najjača valuta ove godine

24.06.2022.

Ruski rubalj nastavlja rasti u odnosu na dolar, i trenutno je skočio na najvišu razinu u posljednjih sedam godina. Rublja je zbog naglog rata postala najboljom valutom na svijetu ove godine, ali je i potaknula raspravu u Moskvi o tome treba li središnja b

U prosincu kreće zamjena novčanica: Uoči Božića čak 60 posto bankomata neće raditi

21.06.2022.

Od prvog siječnja 2023. na nešto više od 3000 bankomata ili 60 posto trenutno aktivne mreže bankomata u Hrvatskoj građani će moći podići prve eure, i to u novčanicama od 10 i 20, a na nekima i od 50 eura. Do 15. siječnja građanima će euri biti dostupni na

Bitcoin na najnižoj razini u godinu i pol dana

17.06.2022.

Vrijednost bitcoina pala je u srijedu na novu najnižu razinu u 18 mjeseci, a oslabile su i druge digitalne valute, signalizirajući produbljivanje krize koju je izazvao kripto zajmodavac Celsius, blokiravši klijentima podizanje kriptovaluta s računa.

Građevinci više neće gomilati milijunske gubitke: Rast cijena materijala više neće biti razlog stopiranja radova...

10.06.2022.

HGK je izradila indeks kretanja veleprodajnih cijena građevinskog materijala u zemlji, dokument radne skupine ovaj tjedan ide na Vladu

Razlozi zašto bitcoin pada

10.06.2022.

S visokom inflacijom, potonućem dioničkog tržišta i strahom ulagača zbog moguće recesije, čini se da bi ovo bilo idealno vrijeme za ulaganje u bitcoin. Ima li boljeg vremena za posjedovanje decentralizirane valute/imovine koja drži svoju vrijednost?

Tag cloud

  1. 2341 članka imaju tag turizam
  2. 2214 članka imaju tag hrvatska
  3. 1347 članka imaju tag svijet
  4. 1461 članka imaju tag izvoz
  5. 1705 članka imaju tag financije
  6. 1010 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1251 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1121 članka imaju tag trgovina
  9. 1141 članka imaju tag ict
  10. 938 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 985 članka imaju tag investicije
  12. 1011 članka imaju tag industrija
  13. 772 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1066 članka imaju tag EU
  15. 865 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 955 članka imaju tag kriza
  18. 471 članka imaju tag poticaji
  19. 665 članka imaju tag maloprodaja
  20. 631 članka imaju tag marketing
  21. 465 članka imaju tag opg
  22. 561 članka imaju tag tehnologija
  23. 445 članka imaju tag eu fondovi
  24. 340 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag krediti
  26. 421 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 451 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 477 članka imaju tag obrazovanje
  29. 431 članka imaju tag porezi
  30. 415 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 361 članka imaju tag osijek
  32. 398 članka imaju tag hnb
  33. 445 članka imaju tag dzs
  34. 388 članka imaju tag energetika
  35. 356 članka imaju tag start up
  36. 325 članka imaju tag hgk
  37. 405 članka imaju tag vlada
  38. 421 članka imaju tag BDP
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor