Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Pro 2017

Zbog povećanja minimalca država poduzetnicima spremila pola milijarde kuna kompenzacija

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Gabrijela Galić  

Zbog povećanja minimalca država poduzetnicima spremila pola milijarde kuna kompenzacija

Kompenzacijske mjere poslodavcima zbog minimalnog rasta minimalne plaće u idućoj godini, državni proračun koštat će najmanje 511 milijuna kuna. Od tog iznosa, kako se procjenjuje, na doprinosima za zdravstveno osiguranje, zaštitu na radu i zapošljavanje proračun će izgubiti 245 milijuna kuna, a u resornom ministarstvu rada se nadaju da će se ta sredstva, koja su mahom gubitak zdravstvenog fonda, nadoknaditi rastom zaposlenosti i povećanim priljevom iz rasta BDP-a.

Danas bi Vlada trebala donijeti Uredbu o minimalnoj plaći za iduću godinu koja, kao što smo najavili, raste pet posto te će iznosti 3.276 kuna bruto. Fiskalnu olakšicu u vidu obračuna doprinosa na plaću na 50 posto minimalne plaće imat će samo poslodavci koji su cijelu ovu godinu radnicima isplaćivali minimalac.
Fiskalna olakšica

Međutim, u Vladi ne znaju koliko je to konkretno poslodavaca i koliko oni radnika zapošljavaju. I dalje se barata brojkom od nešto više od 76 tisuća radnika koji su koncem 2016. primali plaću u iznosu minimalne ili niže od minimalne plaće, ali se ne zna koliko je tih radnika bilo u punom, odnosno nepunom radnom vremenu te koliko ih je tek povremeno radilo tijekom godine. Većina tih radnika, kako se može čuti u resornom ministarstvu, bit će oni na kojima će poslodavci ostvarivati fiskalnu olakšicu. No, za novozaposlenog radnika ona se neće moći iskoristiti, odnosno na njega će se moći iskorititi tek u 2019. godini, ako će cijelu iduću godinu biti zaposlen i primati minimalnu plaću.

Osim Uredbe o visini minimalne plaće i prijedloga hitne izmjene Zakona o minimalnoj plaći kako bi se jasno propisalo da se dodaci za prekovremeni rad, noćni rad, kao i rad blagdanima, praznicima i drugim zakonom propisanim neradnim danima isplaćuju na plaću, Vlada bi danas trebala predložiti i izmjene dijela pravilnika, kao i zakona o porezu na dohodak. Opet u cilju rasterećenja poslodavaca, prije svega u turizmu.

Jedina novina, koja do sada nije spominjana, jest rast neoporezivog dara u naravi. Ta mjera odnosit će se na sve poslodavce u zemlji, pa će oni od iduće godine radniku u naravi moći dati 600, umjesto 400 kuna koliko je trenutno neoporezivo.

Što se tiče posebnih fiskalnih mjera za poslodavce u turizmu, koje se odnosne isključivo na sezonske radnike, one bi državu u ukupnom fiskalnom rasterećenju mogle koštati oko 240 milijuna kuna. Riječ je o neoporezivanju smještaja za stalne sezonske radnike, kao i neplaćanju poreza i doprinosa na topli obrok. Pritom se ne propisuje iznos neoporezivog izdatka za topli obrok, što znači da poslodavac u praksi može reći da radniku isplaćuje 100, 400, 500, 1.000 ili više kuna neoproezivog toplog obroka.

Pogodnost sezoncima

Sezonski radnici u turizmu, ako uopće tijekom radnog vremena budu imali vremena za to, moći će ispijati kavu za kavom, čajeve, sokove, a možda i pokoje pivo. Naime, na tople i hladne napitke koje tijekom radnog vremena konzumiraju sezonski radnici neće se plaćati porezi, a pretpostavlja se kako će se tijekom sezone na tome izgubiti oko pet milijuna kuna poreza. Tako će, primjerice, sezonac ispijati jeftiniju kavu od kave koju pije njegov stalno zaposleni kolega, a topli obrok će mu biti neoporeziv. U resornom ministarstvu to ne smatraju problematičnim jer je riječ, kako se navodi, o pozitivnoj diskriminaciji u sektoru koji nosi 20 posto BDP-a i koji želimo snažiti.

Mjere koje bi Vlada danas trebala usvojiti, kako navode u resornom ministarstvu, tek su prvi korak. Do lipnja iduće godine trebale bi s Europskom komisijom biti dogovorene horizontalne potpore za tekstil i proizvodnju odjeće i obuće te drvnu industriju. Riječ je o mjerama za zadržavanje starije radne snage u zaposlenosti koje bi trebale olakšati poslovanje poslodavcima u radno-intenzivnim granama. U resornom ministarstvu ističu kako im je cilj povećati minimalnu plaću do razine 50 posto prosječne plaće, ali to žele učiti odgovorno, bez ugrožavanja radno-intenzivnih industrija.


Komentari članka

Vezani članci

Za 'odvažne' žene: produljen rok prijava na natječaj za financijsku potporu poduzetnicama

17.01.2019.

Produžuje se rok za prijave na javni natječaj „Odvažna” za financijsku i stručnu podršku ženama u poduzetništvu te će trajati do kraja dana 10. veljače (zaključit će se u 23:59 sati).

Ovo su iznosi mjesečnih doprinosa za obrtnike u 2019.

15.01.2019.

Jako je važno napomenuti i to da nove mjesečne doprinose obrtnici plaćaju do 15. veljače, dakle temeljem obračuna za mjesec siječanj. Jednostavno rečeno – doprinosi za jedan mjesec uvijek se uplaćuju do 15. u idućem mjesecu

Doprinosi 2019.: Financijsko opterećenje poslodavca samo 0,7 posto manje

08.01.2019.

Od 1. siječnja neće se plaćati doprinosi za nezaposlene i ozljede na radu, ali se zato povećava doprinos za zdravstvo. Također, ukinute su odredbe propisa prema kojima je za samozaposlene osobe ostvarivanje prava na novčanu naknadu u slučaju nezaposlenost

Gdje je nestalo 2 milijarde kuna koje su tvrtke uplatile HZZO-u za zaštitu zdravlja na radu?

08.01.2019.

U 2015. prihod od spomenutog doprinosa iznosio 579,6 milijuna kuna. Rashodi su pak iznosili 247 milijuna kuna, što znači da je u 2015. višak novca od uplaćenog doprinosa za zdravlje radnika iznosio 332 milijuna kuna, odnosno čak 57,4 posto novca nije potr

Privlačenje ulaganja kroz besplatan najam može početi

07.01.2019.

Ulagačima u potpomognuta područja država nudi besplatan 10-godišnji zakup neaktivne nekretnine.

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast