Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Lis 2019

Zbog ovog razloga uzdrman je jedan od najstabilnijih mirovinskih sustava na svijetu

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Pili  

Zbog ovog razloga uzdrman je jedan od najstabilnijih mirovinskih sustava na svijetu

Dok su nekad s radošću odlazili u mirovinu znajući da će im ona po iznosu biti jednaka plaći, Nizozemci sada sa zebnjom gledaju na mogućnost snižavanja mirovina i do 8 posto.

Razlog su (pre)niske kamatne stope koje su uzdrmale tamošnji mirovinski sustav, do sada među najstabilnijima na svijetu.

Sa 0,3 na 3 posto
Monetarni poticaji Europske središnje banke (ECB) pritisnuli su kamatne stope u negativni teritorij što je izazvalo žestoku javnu polemiku u Nizozemskoj kako u takvim okolnostima treba izračunavati mirovinske doprinose. Preciznije rečeno, Nizozemce muči tehničko pitanje izračuna budućih mirovinskih isplata dok su kamatne stope ovako niske.

Kako navodi Reuters, sadašnji izračuni temelje se na prosječnoj očekivanoj životnoj dobi umirovljenika, potrebnom iznosu za mirovine te pretpostavljenoj visini kamatnih stopa. Ta kamatna stopa izvedena je iz prinosa na državne obveznice koji su tijekom ove godine zagazili u negativno područje. Snižavanje pretpostavljane visine kamatne stope ("rekenrente" na nizozemskom) znači da se trošak isplata mirovina povećava.

Kako tvrdi središnja banka, pad kamatne stope za jedan posto znači pribižno 12 posto smanjenja omjera između imovine mirovinskog sustava i njegovih obveza. Kamatna stopa, odnosno "rekenrente" trenutno iznosi 0,3 posto, pa mirovinski stručnjaci tvrde kako treba biti podignuta na 2 do 3 posto kako bi mirovinski sustav mogao isplaćivati sadašnje iznose mirovina. U suprotnom, nizozemske umirovljenike čeka snižavanje mirovina.

Međutim, dio tamošnjih mirovinskih fondova smatra da još nije vrijeme za takve poteze. Corien Wortmann-Kool, dopredsjednica mirovinskog fonda državnih službenika ABP koji upravlja sa 456 milijardi eura, smatra kako su snižavanja "za sada nepotrebna".

"Vjerujemo da možemo postići dobre prinose, sada i u budućnosti", ističe za Reuters Wortmann-Kool procjenjujući da je godišnji prinos od četiri posto dostižan, unatoč niskim kamatnim stopama i prinosima na obveznice. ABP-ov omjer imovine i obveza pao je u prvi put u srpnju ove godine ispod kritične razine od 95 posto. Pad ispod te razine znači da isplata mirovina mora biti manja da bi fond zadržao dovoljno imovine za buduće isplate. U kolovozu je omjer pao na 88,6 posto, da bi se prošloga mjeseca oporavio na 91 posto.

Suočavanje s posljedicama
S druge strane, Peter Borgdorff, predsjednik 238 milijardi eura "teškog" mirovinskog fonda zdravstvenih radnika PFZW ističe kako pri sadašnjem omjeru od 92,2 posto mirovine moraju biti snižene tijekom iduće godine. Na tom tragu razmišlja i središnja banka - regulator mirovinskog sustava - ako je suditi po prošlotjednoj izjavi guvernera Klaasa Knota.

"Nije toliko relevantno zašto su kamatne stope tako niske, već da će ostati na tim razinama i da se moramo suočiti s posljedicama na tržište nekretnina i mirovinski sustav", kazao je Knot. Jedan od razloga zašto je nizozemski mirovinski sustav do sada bio tako snažan jest striktno držanje izračuna održivosti budućih isplata. Drugi je veće oslanjanje na privatne mirovinske fondove. Inače, Nizozemska je jedna od rijetkih država unutar Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) gdje umirovljenici - kada zbroje mirovinu iz javnog i privatnog sustava - imaju mirovine u 100-postotnom iznosu neto plaće.

Nizozemski umirovljenici neugodno su iznenađeni mogućnošću snižavanja mirovina s obzirom da mirovine nisu već godinama usklađivane s inflacijom. K tome, imovina tamošnjih mirovinskih fondova od 2008. godine udvostručila se na 1,5 bilijuna eura. "To je nevjerojatna količina novca", kaže Henk Krol, čelnik političke stranke 50Plus koja predstavlja birače starije dobi. "Sada je problem: koliko novca mora biti u fondovima da svima isplate dio koji oni zaslužuju", navodi Krol.


Komentari članka

Vezani članci

Broj milijardera udvostručen, cijenu plaćaju žene

20.01.2020.

Broj milijardera udvostručen je u proteklih deset godina zahvaljujući ekonomskom sustavu baziranom na nejednakosti koji na svojim leđima nose žene, upozorila je u ponedjeljak britanska udruga za borbu protiv siromaštva Oxfam.

Izmjena globalnih poreznih propisa

20.01.2020.

Sjedinjene Države riskiraju mnoge poreze koje bi zemlje diljem svijeta mogle uvesti tehnološkim divovima ako američki predsjednik Donald Trump odbaci nove međunarodne propise o oporezivanju digitalnih kompanija

Vinogradari u strahu od gubitka zemljišta zbog "zone bez pesticida"

16.01.2020.

Ako se zone budu odnosile na sve poljoprivredne površine, prvi će stradati francuski vinogradi u pokrajinama kao što su Champagne, Bourgogne ili Alsace jer je udaljenost od vinograda i domova jako mala

Zaduženost u svijetu dostigla rekordne razmjere

16.01.2020.

Ovako veliki svjetski dug predstavlja realni rizik za globalnu ekonomiju, posebno zbog predviđanja Instituta da se u 2020. godini očekuje dodatno povećanje. Prema procjenama, dug će u prvom kvartalu 2020. premašiti iznos od 257 bilijuna dolara.

Pogledajte kako je Christiano Ronaldo Juventusu ‘donio‘ 55 milijuna dolara više, a nema veze s nogometom

15.01.2020.

Prema podacima iz 23. izdanja Financijske nogometne lige Deloitteova odjela sportskih djelatnosti, 20 nogometnih klubova s najvećim prihodima u sezoni 2018./2019. zajedno su ostvarili rekordnih 10,6 milijardi dolara.

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1995 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1264 članka imaju tag izvoz
  5. 859 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1010 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1022 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 364 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg