Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ou 2016

Zbog online kritike sve se manje kompanija odlučuje na redizajn

Izvor: liderpress.hr · Autor: Sandra Babić  

Zbog online kritike sve se manje kompanija odlučuje na redizajn

Logo vam izgleda kao tipografska autobusna nesreća − tim je riječima kritičar magazina New York opisao novi logotip koji je osmislila cijenjena agencija Wolff Olins za kultni njujorški muzej Metropolitan Museum of Art iliti, kolokvijalno, The Met. Rebrandiranje muzeja je, nažalost, doživjelo sudbinu kakve su se njegovi čelnici pribojavali. I kritičari i online zajednica u većini su odbacili rezultate silnoga truda i rada.

Kako navodi Fast Company, taj opravdani strah kad je riječ o lansiranju novog dizajna logotipa, pakiranja ili nečega trećeg potpuno je opravdan jer, otkako je virtualnog svijeta, publika s tolikom lakoćom ocrnjuje dizajnerske intervencije koje na kraju ne samo da bacaju mrlju na agenciju koja stoji iza redizajna nego može i negativno utjecati na vrijednost cijelog brenda. I publika i kritičari s posebnim guštom kritiziraju logotipe, bez obzira na to cilja li brend svojom ponudom na njih, pa ne začuđuje što tvrtke s priličnom mukom donose odluku o tome hoće li ih osvježiti ili ne. Digitalizacija nije samo povećala strahove tvrtki i obeshrabrila ih kad je riječ o intervencijama nego i promijenila način na koji dizajneri i marketingaši razmišljaju o logotipima. Ne toliko davno osnovna je ideja dizajnera bila da logotipi dobro izgledaju u tisku. Danas brendovi postoje na desecima različitih platformi, od tiska do malenih ekrana pametnih telefona, što, dakako, utječe na konačni izgled.

Izazovan zadatak
Kako navodi Fast Company, prije šezdeset godina The Met je trebao otisnuti svoj logotip na letke i tiskane oglase, a danas mora razmišljati o tome kako izgleda na aplikaciji, avatarima na Twitteru, internetskim pretraživačima i stranicama itd. Dakle, logotip valja učiniti fleksibilnijim, prilagodljivijim na različitim platformama i uz to zadržati osnovnu ideju da je on jedan od temelja rebrandiranja jer izravno prenosi ideju o tome komu je brend namijenjen, kakav je njegov ton, njegova osobnost. Recimo, The Met je zamišljen kao temeljna infrastruktura na kojoj počivaju, odnosno oko koje se grade različiti umjetnički projekti, inicijative i slično. Upravo je tu ideju, povezivanja ljudi oko osnovne platforme, valjalo uključiti u izgled logotipa koji zbog toga treba biti robustan, ali i fleksibilan, što je prilično težak zadatak. Tvrtke su svjesne da su digitalizacijom izloženije osudi javnosti, pa se boje blagosloviti hrabrija dizajnerska rješenja koja možda više prenose duh brenda, ali izlaze iz okvira uobičajenih rješenja. Kako je za Fast Company izjavio čelni čovjek agencije Moving Brand's, to je razlog zbog kojega svi brendovi izgledaju jednako: među logotipima nema pretjerane razlike, svi su više orijentirani na praktičnost nego na inovaciju. U planove s lansiranjem novog logotipa tvrtke posljednjih godina uključuju i krizne strategije, što će se dogoditi ako se novo rješenje javnosti ne svidi, nego po njemu krene drvljem i kamenjem kao što je slučaj s nesretnim The Metom.

Potreba za kontrolom
U agenciji Siegel+Gale navode kako je njihov prvi zadatak da pripreme klijente na taj crni scenarij. Izgledi da će narod kritizirati, naravno, rastu što je tvrtka bogatija, prisutnija ili povezanija s potrošačima. Logotipi su, jednostavno, mamac za privlačenje pozornosti. Kako kažu, klijenti ne znaju dovoljno cijeniti snagu svog logotipa i često se odlučuju na male, gotovo neprimjetne kozmetičke intervencije; boje se dramatičnih promjena, makar one za njih bile dobre. Čak i kad je redizajn minimalan, klijenti imaju nevjerojatno potrebu kontrolirati mišljenje publike o novome vizualnom identitetu. Primjerice, kad je Uber lansirao novi vizualni identitet, PR-ovci iz tvrtke pobrinuli su se da njihov izvršni direktor kultnom magazinu Wired do detalja objasni što su htjeli postići novim dizajnom. Na kraju, nije bio ismijan samo novi logotip nego i cijeli članak. Publici je bilo smiješno kako su se više usredotočili na interne procese, objašnjavali zašto su donijeli odluku o redizajnu, koliko je menadžment bio upleten u proces, a najmanje govorili o tome što novi pothvat govori o brendu i znači njihovim potrošačima. Agencija Moving Brands, piše Fast Company, zauzima potpuno drugačiji pristup. Iz nje se ne može čuti ništa o lansiranju novog logotipa, ne ulaže se ni u kakav PR, ni za klijenta ni za agenciju koja je autorica logotipa. Smatraju da se tako smanjuju izgledi da će novi dizajn biti kritiziran. Pritom to držanje po strani ne treba tumačiti kao kukavičluk, već kao na u praksi potvrđenu teoriju: što više tvrtka brblja o svom sjajnom logotipu, postavi se kao da je njezina priča veća od života, veći su izgledi da će to potrošačima jednostavno ići na živce pa će biti skloniji tome da pronađu razloge da je demantiraju, odnosno kritiziraju.

Kritika je dobra
Tvrtkama također treba biti jasno da inicijalna kritika netom nakon lansiranja novog logotipa ne govori ništa o stvarnoj učinkovitosti, odnosno rezultatima redizajna. Tek nakon što se medijska prašina i komentari pseudoznalaca po društvenim mrežama stišaju, moguće je saznati prave učinke novog logotipa. U većini slučajeva ispada da se prevelika buka digla ni za što; popljuvani logotip nije toliko strašan koliko se na početku mislilo, ljudi se jednostavno naviknu na njega. Takav je, recimo, bio slučaj s Googleom. Njegovo novo dizajnersko rješenje publika je također dočekala na nož, proglasila ga infantilnim, a neki čak i najlošijim logotipom od tvrtkinih početaka. Tu negativnost većinom valja pripisati prirodnom otporu ljudi prema promjenama; staro je uvijek bolje od novoga jer su se na staro naviknuli. Danas više nitko ne govori o Googleovu novom logotipu; postao je sasvim normalan, izrazito važan dio cjelokupnog brenda. Kako poručuje Fast Company, to što je Google i dalje jedan od najjačih svjetskih brendova, što narod i dalje svoj smještaj dogovara preko Airbnbaa (tvrtke zbog čijega se dizajna također negodovalo) ili da će, vrlo vjerojatno publika, i dalje odlaziti u The Met unatoč logotipu koji nalikuje na prometnu nesreću, trebala bi ohrabriti i tvrtke i dizajnere da usprkos strahu od osude predlažu hrabrija rješenja koja se neće utopiti u masi. Na tu kritiku u svijetu dizajna, kao i u životu općenito, valja gledati blagonaklono. Ona jednostavno tjera dizajnere i klijente da bolje promišljaju o važnosti vizualnog identiteta, logotipa i podignu standarde u cijeloj industriji.


Komentari članka

Vezani članci

Natječaj otvoren: Za promidžbu hrvatskih vina na tržištima trećih zemalja 250 tisuća eura

05.03.2019.

Riječ je o natječaju iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina do 2023. godine, a zainteresirani se mogu prijaviti do 29. ožujka.

Prvi put će digitalno oglašavanje u Americi nadmašiti tradicionalno

21.02.2019.

Potrošnja na digitalne oglase ove će godine u SAD-u porasti 19 posto, na 129,34 milijarde dolara, uz udio u ukupnoj potrošnji od nekih 54 posto, procjenjuju u eMarketeru.

Marijan Palić uoči promocije: Zašto sam knjigu nazvao ‘Atomski marketing’

29.01.2019.

Kada netko zaposli nekoga u marketingu, može se zaključiti da mu se vjeruje da će i nešto napraviti. Treba postaviti ciljeve i ako marketing ne ostvari ciljeve, onda se mijenjaju ljudi. Najgore od svega je usred posla mijenjati stvari

Rušenje rekorda: Znate li koliko košta 30 sekundi reklame na Super Bowlu?

29.01.2019.

Prošle je godine Super Bowl pratilo 103.4 milijuna Amerikanaca, što je najmanji broj u posljednjih nekoliko godina, ali pad gledatelja ne prati i pad cijena reklama.

Ministarstvo gospodarstva malim tvrtkama za sajmove osiguralo 134 milijuna kuna

29.01.2019.

Potpore služe za financiranje predstavljanja poslovanja poduzetnika na stranim tržištima sudjelovanjem na međunarodnim sajmovima, za istraživanje inozemnog tržišta za plasman proizvoda i usluga izvan Republike Hrvatske te za povećanje suradnje s inozemnim

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1892 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 533 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 345 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 247 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 367 članka imaju tag BDP
  39. 328 članka imaju tag porezi
  40. 266 članka imaju tag investicija