Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ou 2019

Zbog neubranog poreza Hrvatska godišnje gubi čitav jedan proračun za zdravstvo

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: poslovni.hr  

Zbog neubranog poreza Hrvatska godišnje gubi čitav jedan proračun za zdravstvo

Poznato je da mnogi porezni obveznici izbjegavaju državnom proračunu plaćati svoje obveze, ali malo je tko vjerovao da su razmjeri utaje tako veliki. Zbog nenaplaćenog poreza Hrvatska godišnje gubi oko 3,5 milijarde eura proračunskih prihoda, ili oko 26 milijardi kuna, prema najnovijem istraživanju Europskog parlamenta.

Slikovito rečeno, naša zemlja zbog izbjegavanja plaćanja poreza ili zbog njegove utaje godišnje gubi novac koji prelazi vrijednost proračuna za zdravstvo. Državni proračun ima oko 136 milijardi kuna prihoda, a rashodi za zdravstvo iznose oko 23 milijarde kuna svake godine, piše Novi list.

Očito je da bi Hrvatska mogla znatno povećati svoje prihode za javne potrebe, kada bi porezna tijela radila učinkovitije. U tom slučaju, mogla bi i smanjiti porezno opterećenje građana i gospodarstva, počevši od PDV-a. Međutim, lavovski dio poreza vlastima promiče ispod radara, a slično je i u ostalim članicama EU-a.

Rekordan PDV

Prema prikupljanju PDV-a Hrvatska se nalazi u samom vrhu europske učinkovitosti, što se može pripisati fiskalizaciji izdavanja računa, uvedenoj prije nekoliko godina. Prosječni gubitak od nenaplaćenog PDV-a u Europskoj uniji iznosi 12,3 posto, a najveći je u Rumunjskoj (35,9 posto), Grčkoj (29,2) i Italiji (25,9). U Hrvatskoj taj gubitak iznosi samo 1,15 posto, a manji je samo u Luksemburgu i Švedskoj – prema istraživanju Murphyja, koji je za svoje procjene koristio i podatke Eurostata.

Pitanje je, međutim, je li socijalno opravdano da PDV bude glavni izvor državnih prihoda. Tako je barem u Hrvatskoj, u kojoj se od PDV-a prikupi 5,7 milijardi eura, čime se popuni oko 35 posto proračuna, prema podacima za 2015. godinu. To je rekordna visina u Europi, jer se u Francuskoj, Njemačkoj i Italiji prihodima od PDV-a pokriva upola manji dio proračuna, samo 15 do 20 posto.

Oslanjanje vlasti na PDV kao glavni izvor proračunskih prihoda nije uputno, jer se na taj način ne smanjuju sve veće imovinske i socijalne razlike među građanima. PDV u jednakom prostotku plaćaju starice s 1.600 kuna mirovine, koje jedva spajaju kraj s krajem mjeseca, kao i milijunaši. To neizravno pridonosi povećavanju nejednakosti. Da bi se zadovoljilo temeljno načelo, prema kojem se porezi plaćaju prema ekonomskoj snazi, država treba uzimati više poreza od bogatih. Dosadašnje hrvatske vlade i političke stranke nisu se na tom području junačile. Trebale bi se, očito, okrenuti najimućnijima, ponajprije putem poreza na dohodak.

Gubici i veći

Primjerice, Francuska, Njemačka, Italija i Švedska daleko više prihoda ubiru od bogatih građana, jer porez na dohodak kod njih popunjava 20 do 30 posto državnog proračuna. Hrvatska, zajedno sa Slovačkom, po tome se nalazi na dnu europske ljestvice, jer od poreza na dohodak ubire samo 1,6 milijardi kuna, što pokriva manje od 10 posto proračunskih prihoda. Ako vlasti izbjegavaju zahvatiti porez kod najbogatijih, ne preostaje im drugo nego nametanje što većeg poreza na potrošnju svim građanima, jer znaju da svi moraju kupovati. Tako je najlakše prikupljati poreze, a to je zasigurno jedan od razloga zašto je PDV u Hrvatskoj među najvišima u Europi.


Komentari članka

Vezani članci

Ugostitelji pozdravljaju PDV na hranu od 13 posto, ali...

13.12.2019.

Vlada Republike Hrvatske odlučila je sljedeću godinu započeti poreznim rasterećenjima za građane, ali i poduzetnike. Tako će se povećati neoporezivi dohodak s 3.800 na 4.000 kuna, što će u konačnici značiti kako će građanima porasti plaća za pedesetak kun

Pogledajte koje (za sada) izmjene poreznih zakona stupaju na snagu od 1. siječnja 2020.

14.11.2019.

Ne bi bilo pošteno priznati da Vlada nije napravila značajnije pomake kod donošenja novih zakonskih izmjena i uvažila (barem djelomično) glas javnosti i ono što je najvažnije od svega glas gospodarstva

NIŽI PDV Građani nisu vidjeli jeftinije povrće, ribu i jaja. Gdje se izgubila milijarda i pol kuna?

23.09.2019.

Na naš upit zašto građani nisu jače osjetili snižavanje PDV-a i je li došlo do povećanja proizvođačkih cijena ili trgovačkih marži iz Hrvatske gospodarske komore odgovaraju da je kod formiranja cijena u trgovini obračun PDV-a samo jedan od dijelova koji f

Ugostitelji predlažu dizanje plaća za 10 posto

01.08.2019.

Smanjenje PDV-a na pripremu i usluživanje hrane s 25 na 13 posto otvara prostor za ulaganja u konkurentnost, kvalitetu i povećanje plaća te su hotelijeri najavili njihov rast za 10 posto čim snižena stopa stupi na snagu, rekao je Cappelli za Hinu.

Prvi obrisi Marićeve reforme - Veće plaće i manji PDV za turizam?

24.07.2019.

Četvrti paket poreznih izmjena trebao bi biti poznat do kraja ovog mjeseca, ali u skladu s dosadašnjom praksom, ministar financija Zdravko Marić želi svakako izbjeći nagađanja o tome što će u njemu biti pa je od članova radne skupina zatražio da potpišu i

Tag cloud

  1. 1957 članka imaju tag hrvatska
  2. 1986 članka imaju tag turizam
  3. 1556 članka imaju tag financije
  4. 1258 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 995 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1015 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 847 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 925 članka imaju tag ict
  12. 975 članka imaju tag EU
  13. 866 članka imaju tag industrija
  14. 596 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 492 članka imaju tag krediti
  21. 372 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 352 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 308 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 358 članka imaju tag porezi
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 300 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 382 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 272 članka imaju tag opg