Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lis 2017

Zbog nešto bolje cijene zasijat ćemo 10 posto više pšenice nego lani

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana ŽUPAN  

Zbog nešto bolje cijene zasijat ćemo 10 posto više pšenice nego lani

Prošlogodišnja jesenska sjetva, kada je u Hrvatskoj zasijano nikad manje pšenice u 26 godina – na 105.000 hektara, što je čak 58.000 ha manje nego 2015., ove jeseni, prognoze su Žitozajednice (ŽZ) i Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), ne bi se trebala ponoviti. Jer, ove godine naša najvažnija krušarica ipak je postigla nešto bolju cijenu od lanjske; prema podacima Žitozajednice, ali i Komore, prosječno je bila 1,15, a lani 1,05 kuna, pa je nešto bolja cijena u 2017. “odgovorila” ratare od daljnjeg smanjivanja površina pod pšenicom.

Iako su prognoze da se one neće (dalje) smanjivati, ipak nema mjesta prevelikom optimizmu i rastu brojki jer trend okretanja dohodovnijim kulturama poput uljane repice i dalje je prisutan. Svjedoče tomu ovogodišnji indeksi. Prema riječima direktorice ŽZ Nade Barišić, indeks za pšenicu bio je 60, za ječam 89, za zob 93, a za uljanu repicu čak 127,4.

- U ŽZ smatramo da će sjetva pšenice biti bolja od lanjske; ne bi bilo dobro da se pad površina pod tom kulturom nastavi u smislu da nemamo dovoljno za svoje potrebe. Mi još uvijek imamo prostora za izvoz pšenice koja je uvijek bila kultura koju smo jako dobro izvozili. Svakako je potrebno da se Ministarstvo poljoprivrede uključi u procjene da do toga ne dođe, da ne dođe do godine kada je ne bismo imali dovoljno za svoje potrebe - ocjenjuje Barišić.
Rast uvoza

Ratari ljetošnju žetvu navode kao jednu od boljih, čak i s ostvarenim rekordima poput prinosa i do 6 t/ha. U njoj smo poželi 578.000 tona. Naše prijašnje potrebe, a vrijeme je to kada nismo imali ovako veliki uvoz pekarskih proizvoda, za ovom krušaricom bile su 500 - 550 tisuća tona. S rastom tog uvoza naše su se potrebe za pšenicom smanjile na 400 - 450 tisuća tona.

– Stoga, imamo 128.000 tona iznad naših potreba za 2017., kaže Barišić i ponavlja staru “mantru” – kada pšenice ima puno, manja joj je cijena.

– Trebamo raditi na tome da pšenice uvijek imamo dovoljno za svoje potrebe. Nije nam cilj izvesti pšenicu treće klase ili stočnu pšenicu i ne zaraditi, nego da se izvozi visokokvalitetna pšenica i da se na njoj zaradi. Idealno bi bilo kada bismo mi proizvodili pšenicu i vani prodavali brašno kao dodanu vrijednost - kaže šefica ŽZ Barišić. Državni zavod za statistiku još nije izišao (ni s ranim) procjenama jesenske sjetve 2017. U Žitozajednici ih očekuju do kraja listopada. U HPK-u kažu da je sjetva pšenice na samom početku, da je je dosad zasijano tek oko 5 %.

– Cijena joj se ove godine malo popravila, a ove godine bolji su i vremenski uvjeti za sjetvu, pa bi sve to trebalo utjecati da se zasije nešto više pšenice nego lani, do 10 % više. Lanjski listopad bio je loš za sjetvu – blato, kiša…, neki su i zbog toga odustajali od nje - kaže predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić.
Ovisni o otkupljivaču

No, procjenjuje da će se smanjivati površine pod kukuruzom. Razlog je znan – zbog pada stočarske proizvodnje. Troškovi sjetve trebali bi se kretati do 4000 kn/ha.

Ratari u brodskom kraju sjetvu pšenice nisu smanjivali ni dosad, čak ju, kaže Ivan Klasnić iz Slavonskog Kobaša, i povećavaju. – I sin i ja povećali smo sada površine pod njom za deset jutara. Jednostavno – ne znamo što bismo više radili… Sada smanjujemo kukuruz, no povećali smo poljoprivredne površine. Iako, ne vjerujem da će cijena pšenici biti nešto veća jer ovisi o otkupljivaču. Naš ljetos uopće nije gledao proteine, samo vlagu i hektolitar, a svima je cijena bila po kunu. Mi ovdje ne sijemo suncokret, uljanu repicu sije samo jedan. Kod nas se sije pšenica, soja, kukuruz. Te tri kulture naš su prioritet - kaže Klasnić, koji i dalje ostaje vjeran pšenici kao tradiciji u sjetvi.

Prirod suncokreta povećan, kukuruza znatno smanjen

Dok se očekuju rane procjene jesenske sjetve 2017., DZS je ovih dana objavio rane procjene važnijih kasnijih usjeva u ovoj godini. – Procjenjuje se da je prirod suncokreta povećan za 4,5 % u odnosu prema prošlogodišnjem ostvarenom prirodu, podaci su DZS-a. No, kukuruz bilježi znatan pad; procjenjuje se da je njegov prirod smanjen, i to za gotovo četvrtinu – za 22 %, dok je procijenjeni prirod soje smanjen za 16,4 % u usporedbi s prošlogodišnjim. Uzrok smanjenju je smanjeni prirod po hektaru, i to za kukuruz 1700 kg/ha, a za soju 700 kg/ha.


Komentari članka

Vezani članci

Podravka najavila plan o otkupu 40 tisuća tona pšenice

20.06.2018.

Cilj tvrtke je do 2022. godine ostvariti stopostotni udio domaće sirovine u gotovim proizvodima, što uključuje i planove o povećanju otkupa pšenice, kao i aktivan rad na unapređenju suradnje s kooperantima i domaćim OPG-ovima.

Ostao bez posla i odlučio obrađivati 120 ha u eko proizvodnji

12.06.2018.

Po uzoru na svog oca, zakoraknuo sam u poljoprivredu kad sam nakon 20 godina rada u PIK-u ostao bez posla. Poučen iskustvom, smatram da se može uspjeti, ali uz jako puno upornosti, rada i odricanja. Troškovi same proizvodnje su veliki, a cijene kultura ma

Početak sezone je bio loš, ali za sjetvu su bili dobri uvjeti

03.05.2018.

Proljetna sjetva u punom je jeku na poljima Lijepe naše. Hrvatski ratari proljetne kulture će sijati na oko 450 tisuća hektara. Na 50 od ukupno 100-ak hektara koliko posjeduje, Mario Glavaš iz Rajsavca odradio je proljetnu sjetvu soje i kukuruza.

Povećane površine pod žitaricama

01.03.2018.

Pšenicom je lani zasijano 142 tisuća hektara ili 44,9 posto više nego godini ranije, a jačma je zasijano na 54 tisuće hektara, ili 22,7 posto više

Od zrna pšenice do gotovog kruha treba 12 sati

27.11.2017.

Pošto se bavim pekarstvom, odlučio sam doma napraviti krušnu peć i raditi kruh kako se nekad radio, za svoje potrebe. Ubrzo sam shvatio da postoji interes za takve domaće proizvode pa sam ih ponudio tržistu

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 385 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 281 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija