Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Pro 2019

Zašto tvrtku koja je stvorila revoluciju mrzi pola planeta i ne može ostvariti profit

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Lea Balenović  

Zašto tvrtku koja je stvorila revoluciju mrzi pola planeta i ne može ostvariti profit

Gubitak najvećih svjetskih tržišta, konstantni minusi i pad cijena dionica, stalni prosvjedi protiv kompanije i, posljednje, izgledna zabrana poslovanja u Londonu samo su neki od problema koji u zadnje vrijeme potresaju Uber.

Američkoj kompaniji nedavno je odbijeno produljenje licence za rad na njihovom najvećem tržištu u Europi, na kojem ima 3,5 milijuna korisnika i 45.000 vozača. No, njih 43 svoj je profil dijelilo s rođacima, prijateljima, ali i potpunim strancima, od kojih niti jedan nema dozvolu za vožnju Ubera. Time su, kako navode svjetski mediji, ugrozili čak 14.000 korisnika koje su krajem 2018. i početkom 2019. vozili ljudi od kojih mnogi nemaju niti vozačku dozvolu. Problem je, naglašavaju u Uberu, riješen još u listopadu pa će se na odluku londonskog prometnog regulatora žaliti. Usto, dodaju kako je dijeljenje i iznajmljivanje računa vozača globalni problem s kojim se bori svaka od aplikacija za dijeljenje prijevoza. Isto kažu i sami vozači u Londonu.

Aplikacije
- To je javna tajna. Imamo grupu na Facebooku u kojoj se traži najam računa na Uberu, Boltu, Lyftu... zapravo na kojoj god od tih aplikacija - rekao je za britanski The Guardian jedan od vozača.

No, potencijalni gubitak Londona samo je samo je zadnji u nizu problema s tržištima na kojima kompanija posluje. Uberom je moguće putovati u 69 država svijeta te u preko 700 gradova. Ipak, velik broj prosvjeda koji protiv tog pružatelja usluge dijeljenja prijevoza organiziraju tradicionalni taksisti to im svakodnevno otežava. Lani je, primjerice, New York uveo posebnu regulaciju kojom je ograničio broj Uberovih vozača koji u određeno vrijeme smiju voziti gradskim cestama, kao i razdoblje u kojem moraju voziti bez putnika.

U Madridu je tvrtka prisiljena na suradnju s gradskom taksi službom, čije se taksije sad također može zatražiti putem Uberove aplikacije, a Španjolci isto namjeravaju napraviti i u svojim drugim gradovima. Preciznije, to planiraju u gradovima u kojima se Uber još uvijek može naručiti. U Barceloni, na primjer, to više nije slučaj. Tamo su tradicionalni taksisti bili toliko glasni da gradske vlasti nisu imale drugu opciju nego ukinuti mu licencu. Uber je zabranjen u Mađarskoj i Bugarskoj te u nekim gradovima u Danskoj, Australiji, Francuskoj, Italiji, Finskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj. Zapravo, u malo kojem gradu tih država može se naručiti Uber. Kompanija je ostala i bez tržišta jugoistočne Azije, Rusije i Kine, a muči se i u Indiji.

Konkurencija
Razlog tome su rivalske aplikacije koje su zapravo potpuno jednake Uberovoj. Španjolski Cabify, francuski Kapten, indijski Ola, kineski Didi, ruski Yandex Taxi, singapurski Grab - sve su to inačice Ubera, koji je pionir sektora dijeljenja prijevoza. No, stroge regulacije i naginjanje građana nacionalnim verzijama te usluge pobijedili su američku kompaniju. U Kini i Singapuru Uber je to riješio kupovinom udjela u Didiju i Grabu, tako da tamo ipak bilježe prihode. Na drugim tržištima to im nije uspjelo.

Na onima na kojima je pak ostao, Uber korisnike dijeli s rivalskim tvrtkama. U SAD-u i Kanadi to je Lyft, u Velikoj Britaniji Bolt i Kapten, a u Hrvatskoj Bolt. Većina putnika na svojim mobitelima ima više od jedne aplikacije za dijeljenje prijevoza, a vozači istovremeno mogu raditi za različite pružatelje iste usluge. Ipak, ni uz jednu od tih kompanija ne veže se tako negativna asocijacija kao uz Uber. Na svakoj od aplikacija tih kompanija iznajmljuju se računi vozača. Postojanjem svake od tih kompanija raste broj automobila na cestama, a time i emisije CO2. Svaka od tih kompanija ima iste radne uvjete. I svaka od tih kompanija posluje na potpuno isti način te tako stvara probleme tradicionalnim taksi službama. Jedino negativno što sve dijele s Uberom jest njihova profitabilnost. Naime, nijedna tvrtka na svijetu koja pruža uslugu dijeljenja prijevoza nije profitabilna.

Uber zapravo zarađuje u segmentu vožnji koji mu donosi tri četvrtine prihoda i oni su u stalnom porastu. No, investiranje u usluge poput Uber Eatsa i Uber Freighta, koje u Hrvatskoj nisu dostupne, te velika ulaganja u istraživanje i razvoj tvrtki onemogućavaju poslovanje u plusu. Samo u ovoj godini u Uberu očekuju da će zabilježiti gubitak između 2,8 i 2,9 milijardi dolara.

Ni javna ponuda dionica nije se pokazala uspješnom. Početna valuacija kompanije bila je 82,4 milijarde dolara s cijenom od 45 dolara po dionici. Trenutna valuacija Ubera iznosi otprilike 50 milijardi, a u trenutku pisanja ovog teksta dionica košta 29,68 dolara. Prošli je mjesec ona pala za 13 posto, a od IPO-a u svibnju čak 34 posto. No, isto vrijedi i za Lyft, njegovog rivala na američkom kontinentu, koji je na njujorškom Wall Streetu svoje dionice ponudio u ožujku. Njihova je cijena odonda pala za 32 posto.

- Investitori su imali izrazito visoka očekivanja pri izlasku Ubera na burzu, a i dalje postoji grupa koja je ili jako optimistična ili jednostavno želi prodati svoje dionice za više novca nego za što su ih kupili, pa strpljivo čekaju. Uber je privukao velik broj korisnika, no i dalje ne zarađuje novce, a nisam optimističan po pitanju budućnosti - rekao je financijski analitičar Andrej Grubišić za Jutarnji list.

Redukcija
Kako nam je pojasnio, Uber će morati ili povećati cijene ili reducirati troškove. Ili oboje. No, čim digne cijene, konkurencija ga potuče, a izmjenom regulacija diljem svijeta te velikim investicijama troškovi samo rastu.

- Sve više negativnih informacija izlazi u javnost i sve je izazovnije pronalaziti investitore. Jako sam skeptičan o mogućnosti njihove profitabilnosti, pogotovo na razini koja opravdava tržišnu valuaciju. Uber vrijedi 2 milijarde dolara, a ne 52 - smatra Grubišić.

Situaciju na burzi s vremena na vrijeme spasi izvršni direktor kompanije Dara Khosrowshahi. Tako je, primjerice, prije dva tjedna kupio 250.000 dionica kako bi porasla vrijednost i u tvrtku ulio 6,7 milijuna dolara. Usto, u 2021. kompanija i neki analitičari konačno očekuju profitabilnost. Dodatno, Uber je pojačao provjeru i kontrolu vozača te je najavio novi sustav za prepoznavanje lica. Iako su već i prije znali tražiti od vozača da se slikaju prilikom vožnje, kompanija tome planira dodati alate koji će prepoznavati pokrete poput treptanja ili smješkanja. Na taj način planiraju izbjeći prijevare. U planu je i testiranje kontroverzne sigurnosne opcije, koja će vozačima i putnicima pružiti mogućnost snimanja zvuka tijekom vožnje. Najavili su i sigurnosni gumb u slučaju opasnosti za putnike, koji će biti povezan s lokalnom policijom. Konačno, kako bi riješio pitanje zagađenja okoliša, Uber na ceste planira staviti isključivo električne automobile.

- Dokle god postoje investitori koji vjeruju u Uber i njegova rješenja te ubacuju novce u kantu kompanije, on će živjeti - zaključio je Grubišić.

U Zagrebu posluju od 2015. godine
Uber je u Zagrebu prisutan od 2015., a danas, uz glavni grad Lijepe naše, posluje i u Rijeci, Splitu, Zadru, Šibeniku, Dubrovniku i cijeloj Istri. Od 2016. do ove godine broj vozača kompanije porastao je s 1000 na 4000. Ta brojka, unatoč prošlogodišnjem dolasku estonskog Bolta na naše tržište, stagnira.

Uber nema običaj davanja podataka o broju svojih korisnika, no otkrili su nam kako je tijekom ovog ljeta u Hrvatskoj 190.000 turista koristilo tu aplikaciju.

S druge pak strane, njegov glavni rival u Hrvatskoj, Bolt, dostupan je u Zagrebu te u svim većim gradovima na obali, kao što su Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik. Preciznije, Bolt Hrvati mogu naručiti u istim gradovima kao i Uber, a američka kompanija svoje usluge pruža i u Istri.

Tagovi

bolt · svijet · taxi · uber

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

Broj milijardera udvostručen, cijenu plaćaju žene

20.01.2020.

Broj milijardera udvostručen je u proteklih deset godina zahvaljujući ekonomskom sustavu baziranom na nejednakosti koji na svojim leđima nose žene, upozorila je u ponedjeljak britanska udruga za borbu protiv siromaštva Oxfam.

Izmjena globalnih poreznih propisa

20.01.2020.

Sjedinjene Države riskiraju mnoge poreze koje bi zemlje diljem svijeta mogle uvesti tehnološkim divovima ako američki predsjednik Donald Trump odbaci nove međunarodne propise o oporezivanju digitalnih kompanija

Sve više poduzetnika u djelatnosti taksi-službe

17.01.2020.

Na prvom je mjestu po ostvarenoj dobiti Rijeka plus d.o.o. iz Rijeke, s ostvarenih 5,1 milijun kuna dobiti, najveći broj zaposlenih imalo je društvo Autotrans d.d. iz Cresa koje je ostvarilo i najveći ukupan prihod u iznosu od 260,2 milijuna kuna, a najve

Vinogradari u strahu od gubitka zemljišta zbog "zone bez pesticida"

16.01.2020.

Ako se zone budu odnosile na sve poljoprivredne površine, prvi će stradati francuski vinogradi u pokrajinama kao što su Champagne, Bourgogne ili Alsace jer je udaljenost od vinograda i domova jako mala

Zaduženost u svijetu dostigla rekordne razmjere

16.01.2020.

Ovako veliki svjetski dug predstavlja realni rizik za globalnu ekonomiju, posebno zbog predviđanja Instituta da se u 2020. godini očekuje dodatno povećanje. Prema procjenama, dug će u prvom kvartalu 2020. premašiti iznos od 257 bilijuna dolara.

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1995 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1264 članka imaju tag izvoz
  5. 859 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1010 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1022 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 364 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg