Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Tra 2019

Zašto su talijanski, španjolski i francuski proizvodi ‘vrjedniji’ od hrvatskih?

Izvor: lider.media · Autor: Željka Laslavić  

Zašto su talijanski, španjolski i francuski proizvodi ‘vrjedniji’ od hrvatskih?

Kad je riječ o strukturi proizvoda ili usluge, dodana je vrijednost ono što ste osmislili izvan standarda koje ti proizvodi ili usluge moraju sadržavati. Pritom inovacija ne mora biti invencija u klasičnom smislu riječi, dakle osmišljavanje nečega potpuno novoga – može biti i pronalaženje novih načina kako poboljšati postojeće. Svaka ta novost, dakako, može se lijepo naplatiti.

Već petnaest godina slušamo da hrvatski prehrambeni proizvodi nisu konkurentni na svjetskom tržištu jer ne nude dodanu vrijednost. Je li njemačko mlijeko kvalitetnije od hrvatskoga? Je li stvar u ambalaži i funkcionalnosti? Ili je, jednostavno, riječ o tome da nemamo dovoljno kvalitetnih prodavača koji će hodati po svijetu i pričati priču o proizvodu?

Prema riječima Zorana Šimunića, vlasnika tvrtke Naše klasje, najjači je trend u prehrambenom biznisu u cijelom svijetu mediteranski način prehrane (pa i u Iranu i Rusiji).

– Zbog geostrateškog položaja hrvatski proizvođači baštinici su prava da svoje proizvode nazivaju proizvodima mediteranske prehrane i prodaju ih kao takve. Međutim, kad se pojavljuju u izvozu, to uopće ne spominju. Istodobno Italija, Španjolska, Francuska velik dio nacionalnog imidža temelje upravo na tome i s lakoćom prodaju proizvode. Što je najbolje, u turizmu se prodajemo kao mediteransko odredište, ali ne i kad je riječ o našoj hrani. Taj potencijal u prodajnom smislu nismo iskoristili – smatra Šimunić.

Naveo je primjer prehrambenog sajma u Njemačkoj na kojem su Talijani prodavali kulen.

– Nije se točno tako zvao, ali to je bio taj proizvod. Prodavali su ga u kartonskoj ambalaži s dva komada: jedan se zvao Romeo i bio je ljuto-slan, a drugi, ljuto-slatki, nazvan je Julija. Dodali su vrijednost proizvodu izvukavši priču iz šesnaestog stoljeća. U tome se vidjela multidisciplinarnost. Upravo to nedostaje hrvatskoj prehrambenoj industriji – multidisciplinarni tim u kojem će biti stručnjaci za agronomiju, prehrambenu tehnologiju, marketing, vanjsku trgovinu, da zajedno stvore priču koja će se prodavati u svijetu. Prilika za stvaranje dodane vrijednosti u prehrambenoj industriji ima, pitanje je pristupa – tvrdi Šimunić.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvati su prošle godine na putovanja potrošili više od milijarde eura, evo gdje se najviše odlazilo

17.06.2019.

Najčešći motiv odlaska na privatno višednevno putovanje bio je odmor na more, na što se odnosilo 1,4 milijuna putovanja ili 31,2 posto te posjet rodbini i prijateljima (1,3 milijuna putovanja ili 30,6 posto).

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

821.593 kune!? Je li moguće da je netko isplaćivao ovakvu prosječnu neto plaću u 2018?

14.06.2019.

Na osnovu godišnjeg financijskog izvještaja, i prema iskazanim satima rada, prosječna neto plaća u tvrtki Luxottica Jugoistočna Europa prošle je godine iznosila više od 820.000 kuna. Je li to moguće? Naknadnom provjerom Fine i Lidera, ustanovili smo da s

Eksplozija u mikro segmentu poduzeća 2018., a pri vrhu sve po starom

13.06.2019.

Podaci iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika otkrivaju izvanredno zanimljivu dinamiku u strukturi hrvatskog korporativnog sektora. No, promjene su još uvijek locirane u dnu korporativne piramide. U vrhu je malo promjena.

Majstora nema ni za lijek: 'Dižemo cijene, ali ljudi su spremni platiti koliko god tražimo'

13.06.2019.

Prije tri godine u Zagrebu je bilo gotovo 190 registriranih plinoinstalaterskih obrta, sad ih je niti četrdeset.

Tag cloud

  1. 1914 članka imaju tag hrvatska
  2. 1927 članka imaju tag turizam
  3. 1532 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 957 članka imaju tag trgovina
  8. 828 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 575 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija