Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Ruj 2018

Zašto su kamate na kredite u Hrvatskoj duplo veće nego u bogatim zemljama EU-a?

Izvor: www.index.hr · Autor: M.Repecki  

Zašto su kamate na kredite u Hrvatskoj duplo veće nego u bogatim zemljama EU-a?

HRVATSKI građani plaćaju znatno veće kamate na kredite u odnosu na građane zemalja eurozone - prosječna kamata na stambeni kredit u Hrvatskoj trenutno iznosi 3,9 posto, dok u bogatijem dijelu Europe ona iznosi tek 1,9 posto.

Podaci o kreditima za lipanj pokazuju da kreditna aktivnost već duže vrijeme raste te su ukupni krediti građanima dosegnuli 121,8 milijardi kuna. U ukupnim kreditima najznačajniji udio, oko 43%, odnosi se na stambene kredite koji su premašili 52,6 milijardi kuna.

Stambeni krediti u Hrvatskoj u prosjeku duplo skuplji

Iako je Hrvatska dio Europske unije, hrvatski potrošači i dalje plaćaju duplo veće kamate na najznačajnije - stambene kredite. Iz Hrvatske narodne banke kažu da na visinu kamatne stope utječe cijeli niz faktora - od rizičnosti zemlje, do rizičnosti samog klijenta - a također skreću pozornost na činjenicu da su i unutar eurozone velike razlike u kamatnim stopama, te da su u nekim zemljama Europe kamate i veće nego u Hrvatskoj.

“Kretanje kamatnih stopa ovisi o čitavom nizu činitelja koji odražavaju domaće ekonomsko stanje i trendove, ali i okolnosti koje prevladavaju na međunarodnim financijskim tržištima. Jedan od ključnih činitelja je rizičnost zemlje u kojoj banka i potencijalni korisnici kredita djeluju i posluju. Usto, na kamatnu stopu za pojedinog klijenta utječe i procjena rizika tog zajmoprimca, kao i troškovi izvora sredstava banaka, regulatorni troškovi koje banka snosi radi zadovoljenja regulatornih zahtjeva te troškovi poslovanja banke (operativni troškovi) i marža koju banka određuje i ugrađuje u kamatnu stopu. Slijedom navedenog, prosječna kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite u domaćoj valuti je u srpnju 2018. godine u Hrvatskoj iznosila 3,9%, u usporedbi s 1,9% u europodručju. Usporedimo li Hrvatsku sa skupinom novijih članica EU-a, s kojima se obično uspoređujemo zbog sličnih značajki, Hrvatska se nalazi otprilike u sredini te skupine. Tako su primjerice kamatne stope na stambene kredite veće u Rumunjskoj, Madžarskoj i Poljskoj. Treba napomenuti kako i unutar europodručja postoje značajne razlike među zemljama. Primjerice, u Litvi je prosječna kamatna stopa na stambene kredite u srpnju 2018. iznosila 6,2%, što je više nego u Hrvatskoj, dok je s druge strane u Slovačkoj ona bila za 2,1 postotni bod niža nego kod nas”, pojašnjavaju iz HNB-a.

Utjecaj ima i rizičnost zemlje

Iz HNB-a kažu da veliki utjecaj na visinu i kretanje kamatnih stopa ima percepcija rizičnosti zemlje koja se vidi kroz visinu premije rizika za kredite te kreditni rejting zemlje.

“Jedan od ključnih činitelja koji određuje visinu i dinamiku kamatnih stopa je percepcija rizičnosti zemlje. Jedna od mjera rizičnosti zemlje na međunarodnim financijskim tržištima je CDS (engl. Credit Default Swap) premija. Primjerice, tijekom financijske krize porasla je percepcija kreditnog rizika zemlje te je CDS premija za Hrvatsku u ožujku 2009. godine dosegnula 600 baznih bodova. Ipak, visoka likvidnost i rekordno niske kamatne stope na globalnom financijskom tržištu, a potom i oporavak domaće gospodarske aktivnosti i poboljšanje fiskalnih pokazatelja na domaćem tržištu pridonijeli su postupnom smanjenju CDS premije za Hrvatsku te je ona trenutno na razini od gotovo 100 baznih bodova. Spomenuto poboljšanje percepcije rizičnosti zemlje zasigurno je pridonijelo smanjenju kamatnih stopa na kredite banaka privatnom sektoru.

Kreditni rejting zemalja također je dobar pokazatelj za usporedbu percepcije rizičnosti po zemljama. Usporedba kreditnih rejtinga i kamatnih stopa po zemljama pokazala je da je veza između tih dviju varijabli vrlo uska i da su kamatne stope na stambene kredite u prosjeku više u zemljama koje imaju lošiji kreditni rejting. Također, ova usporedba ukazuje na to da su kamatne stope za stambene kredite u Hrvatskoj čak i nešto niže od razine na koju bi upućivao rejting Hrvatske”, pojašnjavaju iz HNB-a.

Kamate su na povijesno najnižim razinama i mogle bi rasti

Na žalost, hrvatski potrošači ne mogu očekivati značajniji pad kamatnih stopa u kraćem roku i približavanje razinama kamata kakve su u eurozoni. S obzirom na to da su općenito kamate na povijesno najnižim razinama, najavljena promjena monetarne politike Europske središnje banke - koja je do sada puštala ogromne količine novca na tržište i tako rušila kamate, a čemu uskoro dolazi kraj - utjecat će na rast kamata.

“Što se tiče očekivanih kretanja kamatnih stopa u srednjem roku, s obzirom na povijesno niske kamatne stope na inozemnim financijskim tržištima, što se posebno odnosi na europodručje, za očekivati je da će uskoro doći do promjene smjera monetarne politike ESB-a, odnosno takozvane normalizacije monetarne politike, koja podrazumijeva podizanje njihove ključne kamatne stope. To bi moglo rezultirati pritiscima na rast kamatnih stopa kako u europodručju, tako i na hrvatskom financijskom tržištu. No, tempo i intenzitet normalizacije monetarne politike ESB-a i prelijevanja njezina učinka na hrvatsko tržište nije moguće predvidjeti.

Mogući rast kamatnih stopa u srednjem roku uslijed normalizacije monetarne politike ESB-a mogao bi biti ublažen daljnjim padom premije rizika za Hrvatsku. Naime, poboljšanje ekonomskih pokazatelja i povoljna makroekonomska očekivanja (prije svega očekivano daljnje smanjenje proračunskog manjka i javnog duga) upućuju da je moguć daljnji pad premije rizika države, što bi se posljedično moglo povoljno odraziti na kamatne stope koje plaća privatni sektor”, pojašnjavaju iz HNB-a.


Komentari članka

Vezani članci

Prihodi od turzima su u prvih šest mjeseci 2018. godine veći za 10 posto

01.10.2018.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prvih šest mjeseci 2018. godine, prihodi od stranih turista iznosili su 3 milijarde eura, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 10 posto, odnosno prihodovano je 276 milijuna eura vi

Poduzetnicima nova linija kredita iz HBOR-a s kamatom manjom od dva posto

27.09.2018.

Na raspolaganju je ukupno 220 milijuna eura bez roka, dok se ne iskoriste, za hotele, proizvodne pogone, tematske parkove, domove za starije i nemoćne i drugo, a poduzetnici će moći dobiti od 100 tisuća do tri milijuna eura, osim za sektor turizma koji će

Potvrđena prva pravomoćna presuda za kredit u eurima

17.09.2018.

Na Županijskom sudu u Zadru potvrđena je prva pravomoćna presuda za jedan EURO kredit, na temelju koje je Addiko banka d.d., bivša Hypo banka, ovršena za 48.970 kuna, a pripadajuće zatezne kamate u iznosu oko 35.000 kuna bit će ovršene uskoro. Kredit je b

Zagorski poduzetnici prvi u Hrvatskoj iskoristili program Kreditom do uspjeha

13.09.2018.

Korisnici su, dodala je, imali subvenciju na kamate 2 posto za prerađivačku industriju te jedan posto za uslužne djelatnosti

Rastu krediti poduzećima za investicije i obrtna sredstva drugi mjesec zaredom

22.08.2018.

Ukupni krediti hrvatskim poduzećima za obrtna sredstva i investicije krajem lipnja ove godine iznosili su 65,7 milijardi kuna, što je za 680,5 milijuna ili 1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju

Tag cloud

  1. 1810 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1500 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 916 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 846 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 399 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP