Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lis 2017

Zašto se ubijaju francuski farmeri?

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Miroslav Kuskunović/Agrobiz  

Zašto se ubijaju francuski farmeri?

Poljoprivredna politika na razini Europske unije treba potaknuti farmere kako bi imali više koristi od poljoprivrede, međutim, poljoprivrednici se žale kako trpe zbog visoke cijene politike zaštite okoliša, a da ih nitko ništa ne pita

Francuska je zemlja koja ima najjaču poljoprivredu u Europskoj uniji, a snaga njezine poljoprivrede leži u činjenici da je činila 18% ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje EU u 2014. godini. Sukladno tome je i jedan od najvećih korisnik ogromnog dijela novca iz proračuna koji je upravo u EU najveći za poljoprivredu, pa je vijesti da sve više francuskih farmera diže ruku na sebe vrlo upozoravajuća i zvoni na uzbunu. Zašto se ubijaju francuski farmeri, ako je poljoprivredna politika EU ili kako se to stručno zove Zajednička poljoprivredna politika (ZPP), tako dobra i je li ona uistinu napravljena u korist i svrhu veće proizvodnje i boljeg dohotka seljaka, ili je toliko birokratizirana da se farmeri-seljaci više u njoj ne snalaze?

Nedavno objavljeno istraživanje pokazalo je kako su samoubojstva češća među francuskim poljoprivrednicima nego u ostalom dijelu populacije, a kao faktore rizika navodi se pad farmerskih prihoda i sve više ekoloških propisa kojima poljoprivrednici mogu udovoljiti. Posebno su samoubojstvima skloni vlasnici malih gospodarstva i oni koji žive samo od poljoprivrede. Istraživanje je uslijedilo nakon što su podaci pokazali da je stopa samoubojstava među poljoprivrednicima za 20 posto veća od prosjeka u francuskoj populaciji, na što je ukazala i jedna ranija studija.

Socijalna izolacija

Iz toga proizilazi da je između 2007. i 2009. svaki drugi dan po jedan francuski poljoprivrednik počinio samoubojstvo. Prema istraživanju koje je provela Francuska služba za javno zdravlje na temelju podataka za razdoblje 2007-2011, u 2009. je stopa samoubojstava među poljoprivrednicima bila 64, što znači da je 64 od 100.000 farmera počinilo samoubojstvo.

Usporedno podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju kako je stopa samoubojstava u ukupnoj populaciji muškog spola u Francuskoj 19. Stopa samoubojstava je veća među malim vlasnicima gospodarstava i među farmerima koji žive isključivo od poljoprivrede.

To se objašnjava povećanom osjetljivošću na financijske rizike i većom socijalnom izolacijom. Ovaj broj suicida možda je u međuvremeno i narastao. Naime, prošle godine tijekom rasprave u EU na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta i povjerenika za poljoprivredu Phila Hogana o stanju u poljoprivredi na trenutak je atmosfera utihnula nakon što je zastupnik iz Francuske iznio informaciju kako je stanje u poljoprivredi toliko katastrofalno da je čak 600 poljoprivrednika u Francuskoj izvršilo samoubojstvo.

Birokratska opterećenja

Prema podacima Francuskog udruženja za osiguranje poljoprivrednika (MSA), 30% njihovih članova u 2015. je zaradilo manje od 5000 eura ili 350 eura mjesečno u odnosu na 18% farmera u 2014. Tijekom ljeta su iz tog udruženja upozorili kako je “u 2016. većina farmera možda zaradila i manje od 350 eura mjesečno”. Mnogima od njih zemlja i poljoprivreda su jedno što imaju i kako nema kupaca za tu imovinu, ne mogu ići u mirovinu niti doći do gotovine.

U 2016. je Udruženje utvrdilo nacionalni plan prevencije samoubojstava poljoprivrednika čiji je cilj da se unaprijedi prevencija i shvaćanje tog problema. “Modernizacija, obvezujuća ekološka regulativa, birokratsko opterećenje”, pobrojani su u studiji kao mogući uzroci visoke stope samoubojstava među poljoprivrednicima. Poljoprivredna politika na razini EU treba potaknuti farmere kako bi imali više koristi od poljoprivrede, međutim, poljoprivrednici se žale kako trpe zbog visoke cijene politike zaštite okoliša, a da ih nitko ništa ne pita.

“Poljoprivrednici se stalno označavaju kao krivci, krivi su zbog poljoprivredne prakse, krivi što koriste određene vrste proizvoda, a oni su zapravo žrtve”, rekla je za EURACTIV.com glavna tajnica drugog po veličini francuskog sindikata poljoprivrednika Seoska koordinacija (Coordination Rurale) Véronique Le Floc’h. “Za poljoprivredu važe pravila Svjetske trgovačke organizacije i globalne cijene, a mi danas imamo niske cijene, nema zarade i moral je nizak. Na sve to imamo nove odluke i regulative koje mogu dodatno pogoršati uvjete rada poljoprivrednika i njihovu sposobnost da proizvode”, istakla je.

Suicid hrvatskog mljekara

U Hrvatskoj je tijekom ovog proljeća većini medija promakla vijest da je proizvođač mlijeka iz mjesta Šimljani kod Bjelovara, Ivan Hađasija počinio samoubojstvu, a kako nam je tada potvrdilo nekoliko njegovih kolega mljekara, na ovaj očajnički potez taj se mljekar navodno odlučio zbog ogromnih kredita i nemogućnosti da ih vraća, nakon što je podigao farmu iz Operativnog programa Vlade RH daleke 2004. godine. Kako nam je tad rekao potpredsjednik udruge mljekara “Mliječni put Hrvatske” Mladen Šolčić, samoubojstvo Hađasije nije jedini slučaj nego je prema njegovoj procjeni broj mljekara koji su digli ruku na sebe ili su naprasno umrli zbog prevelike zaduženosti daleko veći.

“Uvjeren sam da je najmanje između 10 i 20 mljekara ili umrlo ili su počinili suicid jer više nisu mogli vraćati kredite, banke su krenule u ovrhu njihove imovine, a oni su prestali s proizvodnjom. Nije ovo sporadičan slučaj nego jedno očajno stanje mljekara”, kazao nam je Šolčić.

Hrvatska nema istraživanje kako danas žive farmeri-seljaci i kolik je stvarno njihov dohodak, no podaci o sve većem padu hrvatske proizvodnje upozorava da nešto u poljoprivrednoj politici EU ne štima. Zato bi hrvatske institucije, prije nego krenu u izradu stajališta za buduću programsko razdoblje ZPP-a, čija bi izrada trebala krenuti već početkom iduće godine, trebali ove alarmantne francuske podatke uvažiti i sagledati u kom smjeru razvijati neku buduću poljoprivrednu politiku u 
 Hrvatskoj.


Komentari članka

Vezani članci

EU ulaže 9,2 milijarde eura u digitalne tehnologije

18.04.2019.

Program je dio strategije za daljnji razvoj tehnoloških potencijala zajedničkog digitalnog tržišta, koji bi, prema procjenama, mogao gospodarstvu doprinijeti s četiri milijuna radnih mjesta i 415 milijardi eura prihoda godišnje, istovremeno jačajući europ

Od članstva u EU Hrvatska u plusu 14,4 milijarda kuna

12.04.2019.

Kada se govori o korištenju fondova Europske unije, Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijarda eura, a u ovom trenutku ugovoreno je 66% alokacije, raspisano gotovo 85% natječaja, dok je korisnicima isplaćeno 21% dodijeljenih sredstava

Zašto su talijanski, španjolski i francuski proizvodi ‘vrjedniji’ od hrvatskih?

12.04.2019.

Zbog geostrateškog položaja hrvatski proizvođači baštinici su prava da svoje proizvode nazivaju proizvodima mediteranske prehrane i prodaju ih kao takve. Međutim, kad se pojavljuju u izvozu, to uopće ne spominju

Hrvatsko mlijeko i mliječni proizvodi izvozit će se u Kinu, ogromno tržište otvara se i za tunu

11.04.2019.

Otvaranje novih tržišta koja su izvan EU prilika je za povećanje dodane vrijednosti mliječnih proizvoda te stabiliziranje i razvoj cijelog mliječnog sektora u Hrvatskoj, rekao je ministar Tolušić. Ogromno tržište otvara se i za tunu, ali i meso peradi.

Natječaj za inovativne i održive otoke, pobjednicima nagrade u iznosu do 100 tisuća eura

02.04.2019.

Europska komisija objavila je poziv za prijave na prvo izdanje natječaja RESponsible Island Prize, posvećenog otocima s inovativnom i održivom lokalnom proizvodnjom električne i toplinske energije, te energije za hlađenje i prijevoz

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 948 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 912 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 569 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija