Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lis 2017

Zašto odjeća iz Lidla, iako jeftina, ne mora biti nekvalitetna i kakve to veze ima sa Zarom i IKEA-om

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Kristina Šorić  

Zašto odjeća iz Lidla, iako jeftina, ne mora biti nekvalitetna i kakve to veze ima sa Zarom i IKEA-om

Kad sam na Facebooku pročitala objavu jedne prijateljice: “Kupila sam pivo, i ja sam Lidlić!”, uopće nisam razumjela o čemu se radi. Pa sam počela pretraživati portale i shvatila da se piše i razgovara o djeci u nekom splitskom vrtiću koja se odijevaju u Lidlu i zato ih oni s druge strane smatraju manje vrijednima. Nisam mogla vjerovati svojim očima i ušima, a skoro sam pala u nesvjest kad sam vidjela da je i Otvoreno jednu svoju emisiju posvetilo toj temi jer smatram da je cijela priča otišla u potpuno krivom smjeru. Pa sam je odlučila vratiti na početak.

U poslovnom svijetu postoji koncept kojeg nazivamo lanac opskrbe. Lanac opskrbe u ljudima uglavnom izaziva asocijacije na nabavu ili logistiku. U principu nije pogrešna asocijacija, ali je lanac opskrbe puno više od toga. Lanac opskrbe je integracija, koordinacija, komunikacija, suradnja, transparentnost, uzajamno povjerenje. O čemu se zapravo radi?

Kompanije svakodnevno žele svojim proizvodima ili uslugama zadovoljavati svoje potrošače na najbolji mogući način. S druge strane, svaka kompanija nastoji minimizirati svoje troškove što je više moguće. Stručno kažemo da kompanija balansira između efektivnosti (kvaliteta) i efikasnosti (troškovi), i budući da su ta dva cilja maksimiziranja kvalitete i minimiziranja troškova u konfliktu, tu ne postoji neko optimalno već samo kompromisno rješenje. I kako onda kompanija balansira?

Brzo plasiranje robe

Implementacijom različitih strategija operacijskog managementa. Hoće li se kompanija opredijeliti za optimizaciju procesa u nabavi, hoće li optimizirati svoje zalihe, skladište ili proizvodnju, hoće li se koncentrirati na dobro predviđanje potražnje ili na dobar marketing, hoće li poticati prodajne procese ili će se više koncentrirati na optimizaciju transporta i distribucije? Ne postoji točan odgovor jer svaka kompanija ima svoju strategiju poslovanja. Najpoznatiji primjer u proučavanju upravljanja lancem opskkrbe je Toyota i njezin TPS (Toyota Production System) kojeg su Amerikanci nazvali Lean manufacturing. O TPS-u su napisani mnogi radovi, a za one koji ga ne poznaju radi se o neprekidnom unapređenju procesa kako bi se minimizirali troškovi, a pritom ne smanjivala kvaliteta.

Zanimljiv je i slučaj Zare koja uopće ne izdvaja sredstva za marketing, a opet uspješno posluje. Kako? Jer je njezina strategija brzo plasiranje robe na tržište. A u tome uspijeva jer provodi sustav Just – in – Time kao i Toyota. Zato su joj dobavljači blizu i spremni isporučiti repromaterijal u pravom trenutku. I zato Zara nema zaliha i samim tim nema trošak povezan s njima. I samim tim smanjuje svoje troškove poslovanja. I samim tim može si dozvoliti relativno povoljne cijene za kvalitetu koju nudi. Ali ljude koji se tamo oblače ne zovemo Zarićima, zar ne?

Dvostruki lanac opskrbe

H&M je kreirao dvostruki lanac opskrbe. Za neku standardnu odjeću (na primjer, bijela pamučna majica kratkih rukava) proizvodnja se organizira u Kini jer ta je odjeća uvijek u modi i nije važno što transport dugo traje. S druge strane, za odjeću koja se brzo plasira, brzo prodaje i brzo izlazi iz mode, proizvodnja (ili nadogradnja standardne odjeće) se odvija bliže potrošačima. Dakle, kompanije se jako trude unaprijediti svoje procese kako bi bile efikasne i samim tim povećale svoju konkurentnost na tržištu. Uz edukaciju svojih zaposlenika znatno digitaliziraju svoje procese i neprekidno traže modele poslovanja koji će ih optimizirati.

I zašto onda Lidlići ako je Lidl u svojem balansiranju između efikasnosti i efektivnosti sličan spomenutim konceptima? Lidl je poznat po svojim jako dobro poslaganim procesima, puno ulažu u povećanje efikasnosti, pametno upravljaju elementima lanca opskrbe i na taj način smanjuju svoje troškove poslovanja. Pa si može dopustiti i niže cijene za iste proizvode koji su u drugim trgovačkim lancima skuplji. I zato odjeća iz Lidla, iako jeftina, ne mora biti nekvalitetna jer Lidl pametnim upravljanjem lancem opskrbe uspijeva snižavati svoje troškove. Vrlo jednostavno! S druge strane, bendirana odjeća je skupa možda i iz razloga jer proizvođač ima loše poslagane procese, pa taj trošak prevaljuje na kupce. Uloži u dobar marketing, stvori priču i ostvaruje prodaju! A u procesima kaos!?

Studenti su mi komentirali kako ne vole Lidl jer imaju osjećaj da su ušli u skladište, a ne u trgovinu. Ali nisu komentirali da su proizvodi nekvalitetni! Komentirali su doživljaj kupovine. Ali to je Lidlova strategija! Trošak uređenja trgovine je nizak, zato su cijene niže, ali je doživljaj kupovine za potrošača loš. I to je balansiranje između efikasnosti i efektivnosti. Lidl ima pravo na svoju strategiju, a potrošač je ima pravo prihvatiti ili ne. Ali to ne znači da je proizvod nekvalitetan! Isto je i s IKEA–om. Njezina trgovina je zapravo jedno veliko skladište! Također, IKEA transportira namještaj u komadima jer tako optimalnije koristi kamione i smanjuje trošak transporta.

Potrošači sami sklapaju namještaj i nitko ih ne zove IKEA–ićima. IKEA jednostavno provodi svoju strategiju niskih cijena i visoke kvalitete. I ona balansira između efikasnosti i efektivnosti.

Manjkavo obrazovanje

Različite su strategije kompanija kako će prodati svoju robu ili usluge. Nažalost, u našem nas obrazovnom sustavu ne uče proaktivnosti i analitičnosti, pa da i mi razmišljamo na taj način. Svaka čast iznimkama koje sigurno postoje! Naši manageri su odrasli u sustavu koji ih nagrađuje ako nauče pjesmicu napamet. Ne daj Bože da zaposlenik slučajno predloži neku inovaciju koja bi mogla poboljšati proces!?

Je li priča iz Splita istinita ili nije, koliko sam shvatila, nitko nije dokazao. Nitko nije spomenuo ime vrtića i naveo neki konkretan slučaj. Svi su odmah počeli pričati o obiteljskom odgoju i uniformama u školi. Izgubili smo vrijeme na diskusijama koje ništa ne rješavaju kao što to nažalost obično bude u našoj državi.

Predlažem edukaciju iz poduzetništva, proaktivnosti, inicijative, edukaciju iz upravljanja procesima i lancima opskrbe, te edukaciju iz financijske matematike, pa da se već jednom pokrenemo i naučimo odgovorno upravljati svojim aktivnostima, kao i preuzeti odgovornost za kvalitetno donošenje odluka. Predlažem edukaciju koja će nas osvijestiti i pomoći sagledati trendove i strategije tržišnog natjecanja koje je Lidl već odavno naučio. Lidlići će se onda sami od sebe riješiti.

*Autorica je voditeljica studija Poslovna matematika i ekonomija i MBA smjera Supply Chain Management na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa


Komentari članka

Vezani članci

Amerikanci stvaraju balkanski lanac trgovina

15.08.2018.

Grupa Rohatyn ima 14 ureda diljem svijeta, a fond je osnovao 2002. Nicolas Rohatyn, koji je ranije radio u investicijskoj banci JP Morgan.

Otočno bilje u podlozi Finih sapuna i krema rađenih rukom, probili su se i u Lidl

30.07.2018.

Još nismo prisutni na vanjskim tržištima, iako imamo upite. Polako se pripremamo i za taj iskorak jer naši proizvodi ispunjavaju sve potrebne regulatorne zahtjeve i za izvoz u EU, zaključuje Maja Pejčić.

Konzum se hvali povećanom prodajom piva i grickalica tijekom Svjetskog prvenstva

22.07.2018.

Za trajanja prvenstva ukupno je prodano deset puta više televizora nego što je uobičajeno, navode uz ostalo iz Konzuma.

Rat trgovaca za radnicima: Kvalitetnim ljudima nude dvostruko veće plaće, bonus od 500 kuna za svakog 'prebjega'

10.07.2018.

Natječaji za posao su stalno otvoreni i procesi selekcije se kontinuirano obavljaju. Uz plaće djelatnicima povećali smo i druga materijalna prava radnika, poput regresa, uskrsnica i božićnica te stimulacija za ostvareni rast

Lidl iz svog asortimana planira izbaciti sve plastične artikle za jednokratnu upotrebu

06.07.2018.

Lidl Hrvatska planira rasprodati određene količine proizvoda koje su već otkupljene te potom postupno prijeći na održivije materijale.

Tag cloud

  1. 1790 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1494 članka imaju tag financije
  4. 1171 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 404 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 267 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP